DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Ing. AI. Postnikov (Sarajevo): KEMIJSKA REGENERACIJA TURPIJA Ručni alat i mehanizirana oruđa za sječu, rezanje, cijepanje i blanjanje drveta u šumskog eksploataciji i drvnoj industriji te u zanatstvu moraju se oštriti prilično često, u svrhu pravilnog postizavanja što većeg radnog učinka, Za oštrenje upotrebljavaju se, pored brusnih ploča, i raznolike turpije. Ove posljednje se relativno brzo troše i moraju biti ili zamijenjene novim, ili pak uspostavljene, obnovljene, mehaničkim putem, pravljenjem novog nareza. Broj turpija koje se godišnje utroše u našoj zemlji, samo u šumarstvu i kod prerade drveta, iznosi desetine hiljada komada. Budući da se turpije djelomično uvoze iz inostranstva, to je pitanje njihove regeneracije, odnosno pitanje produženja njihove upotrebljivosti od znatnog interesa. Mehaničko obnavljanje turpija je prilično skupo i često dugo traje, zbog prezauzetosti fabrika koje to rade. Postoji, međutim, i drugi način: kemijska regemeracija turpija, koji se već više godina sa uspjehom primjenjuje u praksi Sovjetskog saveza. Kako je ovaj način relativno jednostavan, jeftin i brz, predstavlja nesumnjivi interes i za našu praksu. U šumskoj" eksploataciji i preradi drveta uglavnom se upotrebljavaju tri tipa turpija: trouglaste, pljosnate i t. zv. raspe. Prve redovno imaju jednostavan (jednorezan) narez, pljosnate imaju jednostavan ili ukršten narez, dok raspe imaju elemente za skidanje dijelova materije, koja se obraduje, u obliku potkovica. Krupnoća zuba, t. j . njihova visina, širina, kao i odstojanje između njih također su različiti, što zavisi od veličine same turpije i njene namjene. Kvalitet turpija zavisi, sVakako, i od kvaliteta materijala (alatnog čelika) od kojeg sul napravljene, od stepena kaljenja te od oblika zuba i njihovog položaja prema uzdužnoj osovini turpije. Za obradu mekih metala, kao što su bakar, aluminüum i dr. primjenjuju se obično turpije s jednostavnim krupnim narezom. Za obradu čelika uzimaju se pljosnate turpije sa dvostrukim, ukrštenimi narezom. Kod ovih turpija razlikuje se donji ili osnovni narez i gornji ili ukršteni. Zubi donjeg nareza imaju smjer s lijeva na desno i odozgo na niže prema repu turpije, t. j. prema zašiljenom kraju na koji se nabija drška. Gornji narez se pravi u suprotnom smjeru. Od veličine ugla nareza, t. j. od ugla koji sklapaju zubi donjeg nareza sa uzdužnom osovinom ili ivicom turpije, zavisi, kako je navedeno, sposobnost turpije za obradu tvrđeg ili mekšeg materijala. Ovaj ugao mora biti utoliko oštriji, ukoliko se želi obrađivati tvrđi materijal. Tako. na turpijama za obradu mekog čelika ugao donjeg nareza treba da bude oko 45°, za tvrdi čelik oko 60°, za liveno željezo oko 75°, za još tvrđe legure do 85°. Prosječno, ugao donjeg nareza kod turpija sa ukrštenim nazubom za oštrenje alata je 54° do 71°. Gornji narez treba da je pod manjim uglom, ako će se obrađivati mekši metal. Prednje je prikazano na slici br, 1. Dobra turpija treba da odgovara ovim uslovima: 1. napravljena je od alatnog čelika sa visokim sadržajem ugljenika ili od legiranog čelika; 2, 1,2 do 1,5 puta je tvrđa od alata ili oruđa koji će se oštriti; 3, ima otvoreno sivu boju; crna boja pokazuje, da je turpija slabo 132 |