DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 59     <-- 59 -->        PDF

vodovodu. Žičana četka bila je vrlo izlizana i tek je mjestimično imala
po koju dužu žicu. Ovo je bilo dovoljno da ogled ne uspije. Ipak su se
dvije prve turpije trouglastog presjeka sa jednostavnim narezom dobro
očistile i oprale. Ove turpije su se dobro »naoštrile«. Kod ostalih pak
naknadnim pregledom je ustanovljeno, da su prostori između zuba ispunjeni
masnoćom i rastvor na njih nije mogao da djeluje kako treba, te su ostale
tupe. Naoštrene turpije pokazale su ovaj rezultat:


Trouglasta turpija marke »Fisher« naoštrila je 20 cirkularnih pila
promjera 600 mm, debljine 3,5 mm. Ukupno 4000 zubi. Trouglasta turpija
marke »Emar Kassel« naoštrila je samo 8 isto takvih pila, t. j. u svemu
1600 zubi. Ostale turpije uiopšte nisu bile regeneriisane i kod probnog
oštrenja su klizile po zubima pile. Masnoća u međuzublju sprečila je njihovo
regenerisanje. — Ovaj primjer najbolje pokazuje koliko je važno
pravilno i temeljito čišćenje i ispiranje turpija prije regenerisanja.


Smatra se da svaka turpija može biti kemijski restaurirana 3—5 puta.
Praktički se isplati regenerisati samo tri puta, jer poslije prvog ispravnog
regenerisanja turpija treba da naoštri prosječno 10—12 dvoručnih pila.
Poslije drugog regenerisanja isto toliko ,a često i više, no već poslije trećeg
sposobnost oštrenja kod turpija opada, dok poslije četvrtog može da
se naoštri jedva jedna pila. — Ponekad se kemijskim regenerisanjem mogu
popraviti čak i tvorničke greške, kao što su neispravni profili zuba i si.


Treba svakako izbjegavati da se regenerisanim turpijama oštre sjekire
i drugi krupan alat, jer se time postiže nesrazmjerno malen efekat. Za
oštrenje takvog alata mnogo su pogodnija obična točila sa brusnim kamenom.


5. D o vršn i radovi . Tokom konačnog ispitivanja turpija pomoću
čelične pločice vrši se njihovo sortiranje na ispravne i takve, kod
kojih regeneracija nije uspjela. — Ispravne turpije treba staviti na 10—20
min. u neutralno mineralno ulje, zagrijano do najviše 100°C, a zatim izvaditi
i postaviti vertikalno, da se ulje ocijedi. Poslije toga turpije se mogu
pakovati u jaču hartiju po 10—12 komada u jedan paket. U svakom paketu
treba da su turpije iste marke, tipa i veličine. Otprema se može vršiti u
drvenim sanducima od suvog drveta, obloženim iznutra jakom hartijom.
Sanduci treba da budu takve veličine, da nakon smještanja turpija nisu
teži od 50 kg.
Konačno treba napomenuti, da vrijednost kemijske regeneracije jedne
turpije, zajedno sa utroškom materijala, radnom snagom i amortizacijom,
iznosi prosječno oko 3—3,5 dinara.


Literatura: \ , i


1. Praktični saveti za metalsku struku, izd. Stručne biblioteke Jedinstvenih sindikata
Jugoslavije, fer. 57.
2.. Slavko Henč: Stolarija (pokućstvo), Zagreb, »1942.


3. Ernst Durst: Kako. ću postati mehaničar, Beograd 1947.
-i. Ing. M. Antunović-Kobliška i Ing. M. D. Trbojević: Tehnologija mašinsktfg
materijala, Beograd li948.


5. Ing. A. A. Mitrofanov: Rukovodstvo po himičeskomu vosstanovleniju napiljnikov
lespromhozah i mehanizirovannih lesopunktah, Moskva 1945.
6. R. B. Krogius: Slesar po remontu stankov, Moskva .11947.
141