DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 72     <-- 72 -->        PDF



Uzgoj jasike (trepetljike) iz sjemena


Dosadanja iskustva o uzgoju jasike (Populus tremulai L.), koja je važna za industriju
šibica, pokazuju da stabla uzgojena iz .korijena (izdanaka) nagim ju truleži u ranoj
mladosti. Vegetativno razmnožavanje sječom je otežano, pa se stoga daje prednost
pošuml javan ju s biljkama proizvedenim iz sjemena. Biljke uzgojene liiz sjemena redovno
daju bolja stabla, nego izdanci iz panjeva. U Engleskoj, se jasoika dosada nije uzgajala
u većim količinama i malo je šumara upoznato s posebnom tehnikom, koju njen uzgoj
zahtijeva. Interesantni, rezultati su dobiveni iz neznatnog broja pokusa, koji su vršeni
u više navrata i u razno vrijeme počevšii od 1934 godine u Kenningtom rasadniku kod
Oxforda, te se isti ukratko navode:


Sabiranj e sjemena : Mace sa stabala treba sabirati u vrijeme kada poznate
bijele pahuljice ili dlačice budu vidljive, te se rašire ispod ovoja (koji služi kao zaštita
od jaikih vjetrova) t. ji. kada se sjeme može dobra vidjeti, . što se od prilike događa
obično ikroiz dva dana. U Bagleyu, šumi u blizini Oxforda, gdje se je sakupljalo najviše
sjemena za ove pokuse, mace redovno sazrijevaju tokom prve polovice maja.


Postupak sa sjemenom: Prije sjetve potrebno je odijeliti sjeme od dlačica,
kako´ bi moglo doći u doticaj sa zemljom, da: ga vjetar ne odnese. Ustanovljeno
je da se ovo otstranjivanje može jednostavno izvršiti stavljanjem nečistog sjemena
u papirnate vrećice te duvanjem u njih, uslijed čega se sjeme odijeli od dlačica i padne
na dno vrećice. Neki radnici preporučuju drugi način: trljanje sjemena kroz fino sito.
Klijavost jiasikoivo´g sjemena traje samo oko 5 dana; zato se sabiranju sjemena mora
pristupiti odmah čim se prve sjemenke pojave ne čekajući da se pojave posljednje.


Priredb a k l A j a liiš t a: Tlo klijališta treba biti; čvrsto i sposobno za upijanje
vode, koja je kod klijanja vrlo poželjna. Površinski sloj klijališta mora biti finog
sastava, a što se može postići miješanjem grubo prosijanog humusa sa vrtlarskom
zemljom i\ na to posipati sloj suhe vrtlarske zemlje, koja je prethodno prosijana kroz
fino kuhinjsko sito. — Ako se radi o malim količinama preporuća se sijati u vrtnim
okvirima (staklenicima) ili u sanducima, koji, se po potrebi mogu pokrivati.


Sjetva : Sjeme treba sijati omaške na rijetko, te lagano pritisnuti uz zemlju,
ali ga ne treba pokrivati. Klijalište treba polijevati, dok se nie ustanovi da sjeme niče,
i to polagano i često, tako da se površina drži stalno u vlaižnom stanju. Polijevanje
treba vršiti sa finom prskalicom, da se spriječi svaka smetnja kod nieanja sjemena.
Protiv kiše i direktnog sunca treba klijališta zaštićivati letvicama ili grubom tkaninom
(jutom) odnosno kombinacijom jednog i drugog, dok se ne pojave pravi listovi, a
poslije se može zasjenjivanje postepeno smanjivati.


Kl i ja nj e. Klijanje obično počinje olcol 18 sati iza sjetve, a iza 24 sata formira
se na dnu korijena mnoštvo đlakav:h sitnih žilica, koje pričvršćuju (»usidruju«) sjeme
uz površinu zemlje.


Tokom slijedećih 6 dana ne događa se nikakav daljnji izraziti razvitak, a zatim
se korijen produži i dlačice nestanu. Vremenski razmak od početka nieanja i formiranja
korijena u zemlji je veoma kritičan stadij kod uzgajanja tih vrsta. Za vrijeme
prvog stadija klijanja treba biti na oprezu, da ništa ne poremeti nježan kontakt između
sjemena i zemilje, kao što je krupna kiša ili bezobzirno zalijevanje; na oprezu treba
biti sve dok se korijen dobro ne utemelji. — Ustanovljeno je, da je za vrijeme ljeta
rastenje dosta sporo,, ali tokom rane jeseni postaje aktivnije i mladice u prvoj godini
mogu doseći visinu do 20 cm.


Daljnj i postupak . Na kraju prve godine treba mladice iz sjemena! redovito
školovati u plodnu zemlju i to u razmaku od najmanje 10 cm sa razmakom redova
od 30 cm. Većina biljaka nakon presadnje pokazuje vrlo često slab poniknut uzrast.


154