DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Ustainovljeno je, da stavljanje mladica »na čep« visine do 2,6 cm od korijenovog vrata u prvoj godini školovanja (ako presadnica nema manji promjer stabljike od 1,3 cm pri zemlji) vrlo efikasno djeluje na produciranje ravnih izbojaka. Takve dvogodišnje presadnice stavljene »na čep« treba preškolovati, na pođubreno zemljište u razmaku od 50 cm s razmakom redova od 70—90 cm. Ovakvi razmaci dozvoljavaju mehaničko obrađivanje zemljišta. Dalje rastenje treiba reducirati čiim stalblo dosegne .. . oko 1,80 metara ,tako da ostane samo jedan izbo jak, ostavljajući kod toga samo najljepše izbojke´. Na plodnoj zemlji, godinu dana nakon stavljanja na čep, sadnice su dovoljno snažne za vađenje i sadnju u šumi (t. j . 1 + 1 + 1 godišnje biljke). Kod vađenja se moma pripaziti, da se korijenje suviše ne ozleduje, da bi se mogli postići dobri uspjesi kod sadnje biljaka u šumi. Prigodom vađenja treba! skratiti sve postrane grane do 15 cm od stabljike, da bi se smanjila transpiracija. tokom prve godine iza sadnje. Presadnice stare dvije godine dosižu visinu prosječno 60 cm, a preškolovane u trećoj godini sposobne su za sadnju u šumi, jer dostižu visinu od 1,80 metara. Presadnja se može izvršiti u svako doba kad je uobičajeno školovanje biljaka. Za proizvodnju dobrih jiasikovih mladica potrebna je plodna vrtljarska zemlja. Ustanovljeno je, da je za proizvodnju snažnog rasta potrebno đubenje s kravskim gnojem ili organskim kompostom u količini od najmanje 20 t. po jutru. Preveo s engleskog ing. B r i x y iz članka W. G. G r a ., the raising oL Aspen from seed, iz Foirestry Commission, Forest record 1949. Number 2 Uzgajanje šuma i vrste drveća brzog rasta Uzgajanje vrsta drveća brzog rasta poput ogromnog vala zahvatio je još od prošlog stoljeća dva kontinenta, Evropu i Ameriku, a potom Afriku, Australiju i Aziju. Uzrok tome je sve manja površina šuma, mali prirast postojećih šuma te sve veća potražnja drveta naročito za proizvodnju papira, celuloze i furnira. Osnivanjem sastojina od tih vrsta omogućuje se, da se razdoblje proizvodnje drvne mase skrati za 2—4 puta a istovremeno se poveća prirast. Ali dok su se ranije pri uzgajanju takvih šuma uvažavali samoi ili pretežno ekonomski faktori, u sadašnjem stoljeću sve se više uvažavaju i ekološki faktori. Takav preokret nastao je nakon lošeg razvoja umjetno uzgajanih šumskih kultura, kad je nauka proučavanjem katastrofalnog stanja pojedinih šuma utvrdila, da sastojina i tlo treba da sačinjavaju jedinstvo faktora i uvjeta. U nastojanju da šumarski stručnjaci problem uzgoja drveća brzog rasta bolje upoznaju , švicarski šumarski list u broju 7—8 god. 1949. Objavio je rad poznatog češkog stručnjaka dr. Gustav a Vincen t a: La sylviculture et les essences fo restieres a croissance rapide. Budući da se i, u nas pokret za uzgajanjem vrsta drveća brzog raste sve više razvija, prikazat ćemo pojedine osnovne misli iz toga zanimljivog članka. Izvori drvne sirovine toliko su umanjeni, da to postajie jedno od najdelikatnijih pitanja svjetske privrede. Organizacija OUN za prehranu i agrikulturu (FAO) god. 1946. ustanovila je godišnji deficit od 16—16 mil. ni1. Zbog velike potražnje drveta već prvom polovinom prošlog stoljeća u srednjoj Evropi započelo se na velikim površi nama uzgajati smreku . Kad se pokazalo, da su monokulture smreke neotporne štetnim Utjecajima klime, kukaca i gljiva, prešlo se na uzgajanje smrekovih sastojina u smjesi s liščarima — sa svrhom, da se tako usklade ekološki i ekonomski faktori proizvodnje. Kolika je razlika u produkciji drvne mase na panju po ha za pojedine vrste drveća pokazuju usporedni podaci sa I. boniteta za starost od 25 i 40 godina (prva brojka označuje prs. promjer a druga m3): 25-godiišnja smreka 8/140, hrast B6/I125, trepeti jika 13/145, kanadske topole 29/368; 40-godišnja smreka 16/344, hrast 26.1, trepet- Ijika 19/252, kan .topole 37/420. Prema tome na boljim tlima srednje Evrope u sastojAnama kan .topola proizvodi se najveća drvna masa. Selekcijom i ukrštavanjem topola može se u kratko vrijeme i razmjerno1 lako proizvesti veća drvna masa. Područja za uzgajanje topolovih sastojina su malena; ali topole mogu se.dobro uzgajati i izvan sastojina: u drvoredima i uz vodotoke, čak u brdima. Pri uzgajanju drveća brzog rasta za proizvodnju drveta dobre kvalitete treba naročito paziti na porijeklo vrsta te na izbor rasa i varijeteta. U tu svrhu mnoge su 155 |