DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Ustainovljeno je, da stavljanje mladica »na čep« visine do 2,6 cm od korijenovog vrata
u prvoj godini školovanja (ako presadnica nema manji promjer stabljike od 1,3 cm


pri zemlji) vrlo efikasno djeluje na produciranje ravnih izbojaka.
Takve dvogodišnje presadnice stavljene »na čep« treba preškolovati, na pođubreno


zemljište u razmaku od 50 cm s razmakom redova od 70—90 cm. Ovakvi razmaci


dozvoljavaju mehaničko obrađivanje zemljišta. Dalje rastenje treiba reducirati čiim


stalblo dosegne .. . oko 1,80 metara ,tako da ostane samo jedan izbo jak, ostavljajući


kod toga samo najljepše izbojke´. Na plodnoj zemlji, godinu dana nakon stavljanja na


čep, sadnice su dovoljno snažne za vađenje i sadnju u šumi (t. j . 1 + 1 + 1 godišnje


biljke). Kod vađenja se moma pripaziti, da se korijenje suviše ne ozleduje, da bi se


mogli postići dobri uspjesi kod sadnje biljaka u šumi. Prigodom vađenja treba! skratiti


sve postrane grane do 15 cm od stabljike, da bi se smanjila transpiracija. tokom prve


godine iza sadnje.


Presadnice stare dvije godine dosižu visinu prosječno 60 cm, a preškolovane u


trećoj godini sposobne su za sadnju u šumi, jer dostižu visinu od 1,80 metara. Presadnja


se može izvršiti u svako doba kad je uobičajeno školovanje biljaka. Za proizvodnju


dobrih jiasikovih mladica potrebna je plodna vrtljarska zemlja. Ustanovljeno je, da


je za proizvodnju snažnog rasta potrebno đubenje s kravskim gnojem ili organskim


kompostom u količini od najmanje 20 t. po jutru.


Preveo s engleskog ing. B r i x y iz članka W. G. G r a ., the raising oL Aspen
from seed, iz Foirestry Commission, Forest record 1949. Number 2


Uzgajanje šuma i vrste drveća brzog rasta


Uzgajanje vrsta drveća brzog rasta poput ogromnog vala zahvatio je još od
prošlog stoljeća dva kontinenta, Evropu i Ameriku, a potom Afriku, Australiju i Aziju.
Uzrok tome je sve manja površina šuma, mali prirast postojećih šuma te sve veća
potražnja drveta naročito za proizvodnju papira, celuloze i furnira. Osnivanjem sastojina
od tih vrsta omogućuje se, da se razdoblje proizvodnje drvne mase skrati za
2—4 puta a istovremeno se poveća prirast. Ali dok su se ranije pri uzgajanju takvih
šuma uvažavali samoi ili pretežno ekonomski faktori, u sadašnjem stoljeću sve se više
uvažavaju i ekološki faktori. Takav preokret nastao je nakon lošeg razvoja umjetno
uzgajanih šumskih kultura, kad je nauka proučavanjem katastrofalnog stanja pojedinih
šuma utvrdila, da sastojina i tlo treba da sačinjavaju jedinstvo faktora i uvjeta.


U nastojanju da šumarski stručnjaci problem uzgoja drveća brzog rasta bolje


upoznaju , švicarski šumarski list u broju 7—8 god. 1949. Objavio je rad poznatog


češkog stručnjaka dr. Gustav a Vincen t a: La sylviculture et les essences fo


restieres a croissance rapide. Budući da se i, u nas pokret za uzgajanjem vrsta drveća


brzog raste sve više razvija, prikazat ćemo pojedine osnovne misli iz toga zanimljivog


članka.


Izvori drvne sirovine toliko su umanjeni, da to postajie jedno od najdelikatnijih


pitanja svjetske privrede. Organizacija OUN za prehranu i agrikulturu (FAO) god.


1946. ustanovila je godišnji deficit od 16—16 mil. ni1. Zbog velike potražnje drveta već


prvom polovinom prošlog stoljeća u srednjoj Evropi započelo se na velikim površi


nama uzgajati smreku . Kad se pokazalo, da su monokulture smreke neotporne štetnim


Utjecajima klime, kukaca i gljiva, prešlo se na uzgajanje smrekovih sastojina u smjesi


s liščarima — sa svrhom, da se tako usklade ekološki i ekonomski faktori proizvodnje.


Kolika je razlika u produkciji drvne mase na panju po ha za pojedine vrste
drveća pokazuju usporedni podaci sa I. boniteta za starost od 25 i 40 godina (prva
brojka označuje prs. promjer a druga m3): 25-godiišnja smreka 8/140, hrast B6/I125, trepeti
jika 13/145, kanadske topole 29/368; 40-godišnja smreka 16/344, hrast 26.1, trepet-
Ijika 19/252, kan .topole 37/420. Prema tome na boljim tlima srednje Evrope u sastojAnama
kan .topola proizvodi se najveća drvna masa. Selekcijom i ukrštavanjem topola
može se u kratko vrijeme i razmjerno1 lako proizvesti veća drvna masa. Područja za
uzgajanje topolovih sastojina su malena; ali topole mogu se.dobro uzgajati i izvan
sastojina: u drvoredima i uz vodotoke, čak u brdima.


Pri uzgajanju drveća brzog rasta za proizvodnju drveta dobre kvalitete treba
naročito paziti na porijeklo vrsta te na izbor rasa i varijeteta. U tu svrhu mnoge su


155