DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Problem ogrjevnog drveta u svjetskoj privredi


Sve napredne zemlje, a među njima i naša, nastoje da smanje potrošnju drvne
sirovine za ogrjev — zamjenom te ekonomisanjem iskorišćavanja ogrjevnc snage drveta.
Taj pokret uzrokovan je sve manjom površinom: šuma i velikom potrošnjom drveta
napose u razdoblju naglog razvitka industrije za kemijsku preradu drveta. Potražnja
drveta povećala se pogotovo nakon oba svjetska rata, pa je razumljivo da i šumarski
stručnjaci mnogo učestvuju u nastojanju, da se smanji potrošnja ogrjevnog drveta.


U vezi s iznesenim ukratko ćemo iznijeti podatke o naslovnom problemu objavljene
u članku dr. Eduarda Wiecko , direktora šuma u Poljskoj. Članak je odštampan
u češkom šumarskom listu Lesnicka prace br. 11,111949. pod naslovom: Proble m
palivého dri vi ve svët ové m hospodâfsvi. »


Godišnjim iskorišćavanjem 1.000—´1J200 mil. tona drvo je na drugom mjestu u
svjetskoj upotrebi sirovina; na prvom mjestu je ugljen sa 1.300 nail. tona. Prema statistici
iz godine 1937. ukupna potrošnja ogrjevnog drveta jest 80l0 mil. m3 ili 560 mil.
tona, t. j . oko 53% čitave godišnje potrošnje drveta. Od preostale količine otpada na
piljeno drvo 22%, građevno 8%, drvo za paipir 7%„ željezničke pragove 2%, jamsko
drvo 2% ostalo tehnički upotrebivo drvo 6%. Pilanski otpaci povećavaju količinu
ogrjevnog drveta na 700—800 mil. tona.


Odnos iskorišćavanja i prirasta drvne mase bio je u Evropi prije rata >1.;%, sada
121%; u Americi ´1(1(8%, godine 1946. i!33%. Godišnja potrošnja ogrjevnog drveta po
jednom stanovniku je u Evropi: 0,3 m3, u SSSR 0,l8 m3, u Sj. Americi 0,9 m3, u J, j Sred.
Americi 1,.> m3. Tokom drugog svjetskog rata godišnja potrošnja ogrjevnog drveta
povećala se u Evropi od 129 mil. na3 u 1997. g. na 200 mil. m3; nakon rata (god. 1946.)
bila je za 27 mil. m3 veća od prosječne.


Kalorična vrijednost drveta je najmanje dva puta manja od kalorične vrijednosti
ugljena. U otvorenim ognjištima iskorišćavanje drveta je samo 5% od čitavog ogrjevnog
učinka drveta, u zatvorenima 26%; upotrebom, svih tehničkih pronalazaka postizava se
80% ogrjevni učinak. Razvoj elektrifikacije još će više umanjiti potrošnju ogrjevnog
drveta i ugljena.


Švedska i Finska prije rata uvozile su godišnje 1(0 radi. tona ugljena, a nakon rata
uvoz ugljena spao je na 50—60%. Da se pokrije potreba na ogrjevnom drvetu, morao
se je za toliki postotak sniziti izvoz piljene robe i celuloze.


Upotreba drveta za ogrjev ovisi o iskorišćavanju ugljena, a ovo je ovisno o količini
raspoloživog jamskog drveta. God. 1945—ilP46. pomanjkanje jamskog drveta umanjilo
je dobavu ugljena.


Da se pokrije potreba na ogrjevu, potrebno je povećati dobavu ugljena i treseta
te efconomisati iskorišćavanje ogrjevnog učinka drveta. Nadalje, treba sprječavati uništavanje
šuma požarom, kukcima i bolestima, jer takvi kalamiteti općenito mogu uzrokovati,
da količina tako uništene drvne mase prekorači količinu drveta, koje se godišnje
iskorišćava za pokriće tehničkih potreba. Konačno, svima raspoloživim sredstvima
treba u šumskom gospodarstvu planski intenzivirati proizvodnju.


Šafar


Borovac (Pinus Strobus) ,


Za pošutrnl javan je boirovcem nema nikakovih poteškoća. Sjeme mu doduše polako
ali ipak dobro klije ,a sadnica dobro izdrži sadnju. Obično se sadi kao 2—3 godišnja
sadnica; prema studeni je potpuno neosetljdva, čak ni jaka studen u 1929. god, nije
uzrokovala štetu. Obilnom opadanjem iglica te dobrim sklopom popravlja, tlo; i u
starijoj dobi. Lako se obnavlja prirodnim putem.


Razvoj mu je vrlo brz, nadmašuje smreku, dostiže duglaziju. Zahtijeva svježe
tlo, podnosi i pojačanu svježinu^ dok suhoi tlo ne podnosi. Na pijesku ne dolazi u obzir,
ali u području hrasta lužnjaka i bukve može vrlo korisno poslužiti. U današnjoj oskudici
na četinjavim šumama pošumljavanje borovcem povećat će proizvodnju.


Drvo borovca može se mnogostrano upotrijebiti, otprilike kao smrekovina. Produkcija
mase je velika i stabla 100—illKO godima stara sa visinom iznad 30 m, dala su
3—8´ m3 pojedinačno, a ..^ ha 600—800 m3. Prema njemačkim podacima daje 50-godišnja
sastojdna ist» onakove Sortimente, kao bijeli bor koji je zreo za sječu.


157