DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Zasjenu ta vrsta podnosi, te je u ovom pogledu između smreke ,i jele. U interesu


čišćenja od grana preporuča se njihovo obrezivanje (koje borovac također dobro


podnosi).


U Njemačkoj se borovac mnogo uzgaja, naročito u bukovim sastojinama ali i u
sastojinama crvenog bora i smreke, kojima podiže vrijednost svojom primjesom. U
Si. Americi borovac pokriva ogromne površine u čistim i u mješovitim sastojinama.
Tamo vrlo cijene njegovo drvo. U 18. i 19, stoljeću poilovica kuća amer, farmera je
izgrađena iz borovca1 i ove kuće dobnim dijelom stoje još i danas, te potvrđuju dobru
uporabivost borovčeva drva u svrhu gradnje kuća. Kao građevno i stolarsko drvo i


danas ima tamo važnu ulogu; slično i u pogledu pravljenja sanduka. — Mnogo se


upotrebljava za proizvodnju furnira, pokućstva, ukočenog drva, čak za ručne kofere,


fine sanduke za patova/nje, za vrata. Mnogo ga traže za proizvodnju šibica, za razne


kalupe, doprozornike, žaluzine i slične svrhe. Za celulozno drvo jednako je vrijedan
kao smreka i bijeli bor. Sadržaj smole je vrlo velik (6,5 gr na l´OO gr apsolutno suhog
drva — crveni bor 5,2 gr). U Americi ga ne upotrebljavaju kao rudno drvo, ali u Njemačkoj
ga u ovu svrhu sve više koriste. Za slijepi pod i ukočeno drvo u Njemačkoj
plaćaju borovac 20—30% više negoli bijeli bor.


Na zraku sušeno drvo ima specilf. težinu 0,43. Čvrstoća savijanja iznosi 61i%


čvrstoće hrasta Lužnjaka, elastičnost 82%, čvrstoća na pritisak 77%, tvrdoća 28%.


Drvo je lagano, elastično, lako obradivo i lako se blanja.


Preporuča se borovac uzgajati na brežuljcima i prigorju tako, da se primiješa


ostalim vrstama. Vjerojatno bi bio pogodan i na dobro odabranim poplavnim po


vršinama.


(Prema članku Roth Gyule: A simafenvöröl [Pinus Strobus] u Erdeszcti Lapok


1949. br. 2).


Gornji podaci su od interesa i za nas, jer borovac spada među vrste brzog rasta
i kao takov zaslužuje naročitu pažnju sa gledišta potreba industrije, tim više, što prema
prednjem, ima mnogostranu upotrebljivost. Na području NR Hrvatske ima borovca
malo, uglavnom u parkovima. Tek po negdje se nađe grupa stabala ili pojedino stablo
uneseno ranije u sastojiine. Tako u područjiu šum. gospodars´tva Virovitica ima oko
65-godišnjih stabala. Po Nijemcima 1941. god. posječena stabla na dosta visokim panjevima
imala su promjer oko 60 cm. Krošnje još preostalih stabala ovog borovca su
iznad krošanja drugih vrsta drveća jednake starosti, što svjedoči o njegovom velikom
prirastu. Pojedina stabla borovca nalaze se u sastojinama kod Našica (Paličevac), Podravske
Slatine (Stublovac), Nove Gradiške (Strmac), Samobora (Anin Dol), Stubice.
Na području biv. šumarije Sokolovac postoje u šum. predjelu Grabičine dvije skupine
borovca sada stare oko 20 godina, na nadmorskoj visini oko 120 m. Ove skupine su
vrlo lijepog uzrasta.


Ing. I. Lončar


Domaća stručna štampa


Godišen Zbornik, kniga I. Filozovski fakultet na univerzitet Skopje. 1948 god.
(Prirodno-matematički oddel).


U ovom prvom godišnjaku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Skoplju otštampana
su dva rada sa područja botanike .odnosno biljne sociologije koji imaju interesa
i za šumarske stručnjake.


1. Prinos kon izučavanje flora ta. na Istočna Albanija (B.
Kitanov) . Str. 177—21(3. Opisuje floru na planini Mal-i-Shebenikut, gde nalazi na
njenim severo-istočnim ograncima u mešavini sa bukvom (bukova šuma prestavlja
tipičan Fagetum myrtiilloisum) od četinara Abies alba Mill. var. acutifolia Turili &moliku
(Pinus peuce Grsb.). Moilika se penje od il.4S0 m da 2.030 m.
Ovo je šesto nalazište molike u Albaniji;. Baldacci* ih je opisao pet i to: a) Na
području Severne Albanije: Maja e Romes, Kuno-ra e Lu-res, Masdej i Mal-i-Alaimamit;


* Baldacci A.: Pinus peuce Grsb, della Penisola balcanica e la Pinus excelsa Wall.
dell Himalaya nel tempo e nello Spazzio. — Memi. d. Acad, ddlle Scienze dell Ist. de
Bologn. Ser. IX. T. VIII. 1Î940—41, CI. di Sc. nat. p. 3—22.
158