DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Plenum je usvojio plan rada sekcije u l<95iö/51 godini:


I. Organizacija:
1) Povećati broj članova sekcije za 15% na području Zagreba;
2) Učlaniti u sekciju stručnjake šumarstva i drvne industrije sa terena, kao, i
pomoćno stručno osoblje;
3) Učlaniti u sekciju racroinaliizatore, novatore i organizatore rada u šumarstvu
i drvnoj industriji;


4) Osnovati terenske sekcije u sjedištima NO-a, kao i u većim drvno-industrijskim
centrima kao što su: Belišće, Vinkovci, Delnice, Nova Gradiška, Sisak, Ogulin i Gospić;
5) Oržati Savjetovanje cjelokupnog članstva po pitanju podizanja produktivnosti


rada i po organ!iizaoiioniim| problemima sekcije.


i


II. Stručna š it ami pa:
1) Nastaviti sa redovnim izdavanjem »Šumarskog lista« i pojačati saradnju stručnjaka
drvne .industrije;


2) Izdati Tablice za kubiciranje trupaca, tesane građe i samica;


3) Izdati »Lugarski priručnik,«;


4) Pripremiti rukopis za štampanje Udžbenika za srednje šumarske i drvno


in duet rajske škole. 1 j j , i


1


III. Izdizanje kadrova i povećanje produktivnosti rada:
<-.


1) Organizirati 6 stručnih predavanja u Zagrebu;


2) U cilju uspostavljanja što čvršće veze sa terenskim sekcijama, dostavljati na
teren u prepisu svako stručno predavanje koje će biti održano u sekciji u Zagrebu;


3) Organizirati jednu stručnu ekskurziju;


4) U cilju što jačeg povezivanja održati barem po jedno stručno predavanje u
sjedištima oblasti, u kojima će biti organizirane sekcije;


5) Nastaviti sa radom u Komisijama za povezivanje nauke i prakse;


6) Za Savjetovanje stručnjaka šumarstva i drvne industrije prirediti referait


»Borba za visoku produktivnost rada u a) šumarstvu i b) drvnoj industriji«.


Društvo inženirjev in tehnikov LR Slovenije, sekcija gozdarjev in lesnih industrijcev
je priredila posvetovanje strokovnjakov na Bledu v dneh 117. do 20. fe´b. I960, kateremu
so prisustvovali delegati iz ostalih bratskih društev in predstavnici raznih ministerstev
širom Jugoslavije.


Namen posvetovanja je bil izvršitev in pospešitev planskih nalog, ker je to
osnovna in brezpogojna zadobžitev in obveza.


V uvodni besedi je pom. ministra lesne indiustrije LRS naglasil, da je vsak kubik
lesa istočasno investicija pri izvrševanju plana in obenem gozdni fond za proizvodnjo
lesa. Ne more biti govora o eni od o´beh nalog brez soglasja s drugo. Surovine smo
dolžni čuvati, ker ne smemo pozabiti na perspektivno gledanje, na veliko ne pa ne-
izčrpno bogatstvo zaloge lesa.


Referati na posveto van ju so bili sledeči:


1) O borbi za večjo storilnost dela, ing. Slovnik Miloš


i2) Mehanizacija spravila in transporta, ing. Klemenčič Ivan


4) O gojätvi in varstvu gozdov, ing. Žagar Bogdan


4) Vpliv gozda na režim voda, ing. Rainer Franjo


Navajamo le nekoliko najvažnejših misli iz referatov oziroma diskusije, kod sledi:


Praksa je ugotovila da potočni brigadni sistem, t. j . vertikalna poveza med brigadaimli
lažje prebrodi grla eventualnoga zastoja, ker so v potočnem sistemu združene
vse faze od poseka do spravila na kamionsko cesto.


Medtem ko imamo v LRS edino eno gozdno železnioo, je posebnost izvoz lesa
z žičnicami. Imamo ca 40 enot s približno skupno dolžino 1Ö0 km žičnie v pogonu.
Razentega imamo še žične drče, ki so še posebno rentabilne, ker je investicija neverjetno
enostavna in poceni. Žično drčo ira žične železnice so udeleženci videli v pogonu
na železniški postaji Soteska pri Bledu,


164




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Nakladalne ...... so dale neverjetno dobre uspehe, kjer so bili pogoji za izgraditev
dani. V zvezi s tem »paketni prevoz« lahko prištedi mnogo delovne sile, posebno
pri drotonih proizvodili, kakor so npr. žaganice.


V zvezd z naglo graditvijo hidrocentral in če se ne bodo predozele vse mere
opreznosti, so razni govorniki qpozarjali na nevarnost hudournikov oziroma rasipanje
s pro dom.


Nekateri današnji žagarski obrati so bodoči lesni kombinati. S kombinati skušamo
vskladiti posek s prirastkom, ker mnogo bolj iskoriščamo les, ki je toil prej odpadek.
Npr. tvornica lesonitnih plošč ima izkoriščenje 95%. Ko bo v 2 letih zgrajen kombinat
Limb uš bo dajal letno ves materijal za tri tisoč stanovanj.


Za štednjo lesa važna je izdelava lesonitnih plošč, za katere lahko poslužijo ćelo
izlučeni odpadkii pri proizvodnji tanina. Tuđi duglazijeve sestoje že imamo. Pri Rakeku
3,5 ha čisti, približno 50 let star šestoj in 3 ha mešan z bukvo približno 25 letni.
Duglazijcvega semena rabimo letno 100 kg, ter moramo izkoristiti prav vsak češarek.


Diskutanti so iznašali predloge za odstraniitev težav z delovno silo. Treba zmajšati
fluktuacijo, nediscipliniranost delavcev zaradi izostajanja od dela, kako da se poboljša
kvaliteta proizvodov. Z izdajanjem priročnikov in brošur bomo dvignili strokovno
znanje delavcev in. strokovnjakov.


Dati organizacijski problemi DIT-a so bili predmet posvetovanja, ter so vsi strokovnjaki
Slovenije raznih podružnic DIT-a, horizontalno vezani med seboj po posebnih
delegatih v matično gozdarsko in lesno sekcijo DIT-a Ljubljana.


Sklepi in rezolucija posvetovanja na Bledu bodo tiskani v Gozdarskem vestniku
in Lesu, posebna edicija v obliki brošure pa bo prioesla vse fererate in važnejšo diskusijo,
da se s tem naglasi in še bolj publicira obddlani materijal.


Ing. Drago Kajfež


165




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 84     <-- 84 -->        PDF

DUŽNICI »ŠUMARSKOG LISTA/


Na temelju zaključka Upravnog odbora Sekcije šumarstva i drvne industrije
DIT-A Hrvatske pozivaj« se niže navedeni pretplatnici »Šumarskog lista« da uplate
zaostalu dugovimu.


Iz NR Hrvatske


Ing. Ćolović Ilija, Split Din 540,— za god. 1947, 1948, 19
Jurić Pavle, Zagreb 690..— „ 1945 do 1949
Komliinović Drago, Okučani
,,
´ 540.— „ 1947 „ „
Kovač Zvonimir, Zagreb 540,— „ »» »»


>t


Lokner Kazimir, Ogulin 540.— „


. ,.


Mužimić Mirko, Split tl 540.— „ ,, ,, „


,,


Ostojšć Drago, Voćhi 540.— „ »» »»


„ Pavletič Franjo, Caprag ,,
,
350,— „ i 1948
Sušiić Branko, Glina 540,— „ . „ do 1949
Šiniiić Rudolf, SI. Požega 540,— „ „


f)


Vojčunas Nikola, Zagreb 690,— „ 1945 do 1949


ft


Iz NR Slovenije


Ing. Erker Rikard, Ljubljana Din. 480.— za god. 1946, 1947, 1948
Korent Drago, Celje „ 480.— „ „
Miklavlč Joža, Celje
Štimec Joža, Ljubljana


Iz NR Makedonije


Niki tin Aleksander, Kočane Din. za god. 1946, 1947, 1948
Tihanov Grdigorçije, Kotor


Iz Autonomne pokrajine Vojvodine


Ing. Gajić Nikola, Kraljevci Din. 480,— za god. 1946, 1947, 1948
,,. Selaković Radoslav, Morović „ 480.— „ „
,, Stoj.adiinovlč Đorde, Petrovgrad ,. 4(90,— „ „


Iz NR Bosne i Hercegovine


BudimJić Mehmed, Sanski Most Din. 480,— za god. 1946, 1947, 1948


Ing. Fabijanić Ivan, Tuzla
Hasanbegović Šefkija, Sarajevo
Izrael Josip, Kladanj 480.
Kasć´k Oton, Sarajevo 480.
Karišik Dušan, Brčko 480.
Lastrić Dragutin, Sarajevo 490.
Lazarev Sergej, Sarajevo


166




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Popović Vladislav, Sarajevo 480—
Rizvanbegović Ćemal, Konjic 480.—
Trifković Ranko, Sarajevo 510.— 1947 do 1949
Vasiljević Đorđe, Banja Luka 480.— 1946 do 1948
Zita Vladimir, Travnik 480.— 1946 do 1948


Iz NR Srbije i Beograda


Ing, Crvenčaniim Božidar Čačak Din. 480, za god. 1946—1948
Đoirić Mihajlo, Prijepolje 480.
Jovanović Ilija, Priština 480.
Kiliibarida Milutin, Prokuplje 480,
Korunović Ljiubiša, Priboj 4,80
Košutić Srđan, Jagodina 480.
Kozarac Jovan, Prizren 480,
Milutinovic Aleksiije, VI. Han 480,
Radović Sreta, Loznioa 480,
Rađulović Sveta, Priština 480,
Stojanović Radivoje, Leskovac 480.
Tin tor Branko, .š 480.,
Vučetić Jovan, Uzice 480.
Vuoičević Mihajlo, Uroševac 480,
Vučkoviić Blažimir, Raška 480,
Jelača Doirđe, Beograd 540,


1947, 1918, 1949


Jovanović Milan, Beograd 540,


1947, 1948, 1949


Jovanović Nikola, Beograd 660.


1947, 1948, 1949


Kolarović Stevan, Beograd 480.


1946—1948


Kosonogov Pavle, Beograd 480,
Majistorović Vlado, Beograd 480
Miihajlović Dragoš, Beograd 480,
Novaković Svetozar, Beograd 480
Ocokaiić Mihajlo, Beograd 480
Poledica Dušan, Beograd 480,
Tnivunac Rado mir, IJeagrad 480


U slijedećem ćemo broju donijeti daljnji iskaz dužnika po pojedinim republikama.
Ponavljamo našu molbu na pretplatnike »Šumarskog Lista« da nam redovno
javljaju svaku promjenu svoje adrese i da redovno uplaćuju pretplatu na list.
Naš je račun kod Komunalne banke u Zagrebu broj 401-1-9560360,


Ispraviti na str. 43 st. 3 prvu formulu:
a, b p a-t b


bj


100 a a


Na str. 152 i 153 dimenzije kliširanih slika udesiti prema si. 3 (otisnutoj desno
dole na str. 152 sa mjerilom).


167




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 86     <-- 86 -->        PDF

SAOPĆENJE SARADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA


Zadatak je »Šumarskog lista«, da objavljivanjem aktuelnih rasprava i
članaka, saopćavanjem novih iskustava i tekovina nauke te informacijama


o domaćoj i stranoj stručnoj štampi pomaže šumarstvo i drvnu industriju
u rješavanju aktuelnih privrednih problema. Daljnji, isto tako važan je
zadatak našeg lista, da okuplja stručnjake šumarstva i drvne industrije
zbog razmjene stečenih iskustava i znanja, u cilju međusobnog stručnog
izdizgnja.
Prema tome u listu se tretiraju problemi, koji su u neposrednoj vezi
sa praksom, kao i pitanja teoretske prirode, kojima se u perspektivi razvoja
naše privrede pomaže plodniji rad prakse.


Da bi list mogao tima zadacima udovoljiti, potrebna je uža suradnja
što šireg kruga stručnjaka, napose onih koji su u neposrednoj vezi sa izvršavanjem
operativnih zadataka u terenu. Iskustva stečena dugododišnjim
radom u praksi vrlo su dragocjena ne samo za ostale terenske stručnjake i
za rukovodstva šumske i drvno-industrijske privrede već i za razvoj naše
znanosti, pa neobjavljivanje takvih saznanja stvarno je naš nacionalni gubitak.
Jedan od najboljih načina za iznošenje i prenošenje takvih iskustava
je u obliku saopćenja, kao i u obliku kolektivnog rada većeg broja stručnjaka.


Rasprave i članci trebali bi biti što kraći i ne bi smjeli da odviše
opsežno iznose opće poznate pojedinosti.


Rukopisi treba da su čitko napisani na stroju s proredom između
redaka, i to samo na jednoj strani papira; sa strane ostaviti prazan prostor
od najmanje dva i pol prsta širine. Originalnim raspravama i člancima
potrebno je u jednom primjerku dodati kratak sadržaj sa što kraćim rečenicama,
radi prevoda na jedan strani jezik (ukoliko autor sam ne izvrši
prijevod). Slike i grafikoni treba da su posve jasni, i ne smiju se u tekst
ulijepiti; u tekstu se samo praznim prostorom označi mjesto te navede
broj i eventualno opis tih priloga.


Rukopisi se štampaju jezikom i pismom, kojima su napisani, izuzevši
ako autor drukčije odredi. Rukopisi se ne vraćaju. Separatni otisci moraju
se zasebno naručiti, a trošak štampanja snosi autor. Saradnja u listu honoriše
se.