DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Gornje pojmove morali smo objasniti i radi toga, što se u biljnoj sociologiji pod pojmom makija razumijeva samo biljna zajednica nastala potiskivanjem šume česmine, bez obzira u kojem se regresivnom ili progresivnom stadiju ista nalazi. Kao što je naprijed istaknuto, makija zauzima znatne površine. Međutim, najveći dio svih makija je skoro stalno devastiran i pretvoren u, više ili manje, devastirane šikare. Iznimku čine pojedini predjeli drž. šuma na Mljetu, gdje se je od 1887 g. jedino gospodarilo po nekim propisima13). Isto tako ostali su sačuvani, zbog svoje izoliranosti, pojedini predjel; na otoku sv. Andrija (Svetac), kao i neki drugi na otoku Braču (Blaca, Pod Smrčevik), te tu i tamo manje oaze po ostalim otocima i poluotoku Pelješcu. U naš novi Petogodišnji plan unesene su i mnoge površine makijskih šikara, da bi se izvršila njihova amelioracija. Pored stavljanja pod zabranu, vrše se u takovim šikarama i resurekcione sječe. Baš u vezi resurekcionih sječa, koje smo vršili sami 1948- i 1949. god. u makrjskim šikarama, iznijeli bi neka naša mišljenja, opažanja i iskustva. Vegetiranje makije i vrijeme izvođenja resurekcionih sječa Vlastitim promatranjem makije opazili smo, da makija vegetira 2 puta godišnje, odnosno da za vrijeme sušnog ljetnog perioda nastupa mirovanje.´ Ova pojava dvostruke vegetacije lijepo se opaža upravo na česmini, planici, tršlji i nekim drugim vrstama. Ovdje moramo odmah istaknuti, da mirovanje za vrijeme ljetne suše nije specifično samo za makiju, jer je ono opaženo na još mnogim drugim biljkama, te je vrlo vjerojatno, da se čitav Diljni svijet, u zoni makije, slično ponaša. Vegetacija u južnoj i srednjoj Dalmaciji počinje dosta rano, ponekih godina i na južnim, ekspozicijama, već početkom marta. Ali, općenito se može smatrati, izuzev znatnijih uzvisina i ostalih oragrafskih momenata, da počinje polovinom marta. (Ovo treba imati u vidu i kod radova na pošumljavanju u zoni makije). Mlado lišće gore spomenutih vrsta isprva je svijetlo zelene boje i nježne grade. Što se više približava ljeto, to takovi izibojci postaju sve tamniji, a lišće poprima svoju karakterističnu tamno zelenu boju i kožastu gradu. Za vrijeme ljetne suše ne primjećuju se dalje nikakve promjene. Nastupom prvih jesenskih kiša, koje nekada padnu već u drugoj polovini augusta, pojavljoiju se novi izibojci s nježnim i svijetlo zelenim lišćem, kao oni u rano proljeće. Ovi izbojci završavaju svoj rast kasno u jesen, negdje tek koncem novembra, a možda i još kasnije. Ako pretpostavimo da proljetni vegetacioni period traje do polovine mjeseca jula. to ukupno njegovo trajanje iznosi oko 4 mjeseca, a jesenskog oko .1/» mjeseca, te jesenski izibojci imaju dovoljno vremena da se razviju i odrvene prije prvih mrazeva. Prema tome bi vegetacija makije ukupno trajala oko 71/» do 8 mjeseci. Na ovaj način utvrdili smo da makija miruje za vrijeme zime oko 3 mjeseca, a za vrijeme ljeta oko 1 mjesec. 1.) Uredajini zapisnik gospodarske jedinice o. Mljeta a 1940. g. 179 |