DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 23 <-- 23 --> PDF |
I. Zemljišta sa manjom oskudicom kreča (manje kisela) Značajno za ova zemljišta je, da su još prilično plodna. Kalcija za ishranu bilja ima u njima dovoljno, ali ga nedostaje za povoljnu strukturu zemljišta. Takva zemljišta moguće je obrađivati bez poteškoća samo kod izvjesnog stepena vlažnosti. U suhom ili u mokrom stanju teško se oru, a grudve se ne raspadaju. Ako ih obradimo u nepravo vrijeme, možemo njihovu, i onako nepovoljnu strukturu još više pokvariti tako, da postaju za obradu još neugodnija i grudvasta. Takva zemljišta su s proljeća topla, brzo se sasuše i ispucaju. Iza jače kiše stvara se na njima iznova kora. Zbog takvih osobina narod ih naziva »ljuta« (Dalmacija, Srbija). Iza velike kiše u ljetu na njima leže lokve, dok je pod korom zemlja ostala potpuno suha. Na nagnutom terenu voda sjuri niz padinu neiskorišćena. "´^......^! .. .^^......1´, -J Lokalno nalaizište dolomitnog pijeska, kakvih ima mnogo. (Višnja gora, Slovenija). Materijal je upotrebiv za sve vrste kiselih zemljišta. (foto K. Vrenk) Sva zemljišta s jednakom oskudicom kreča jednako se ponašaju, bez obzira na tip i poreklo (na krečnoj, silikatnoj podlozi ili nanosu). Razlikuju se samo većom ili manjom plodnosti, prema učešću hraniva, naročito humusa. U koliko se navedene osobine jače ističu, u toliko jača je i oskudica kreča. Takve su, medu ostalim zemljištima, i kisele slatine Vojvodine, smonice Srbije i Makedonije te većina crvenica na krečnjačkoj podlozi, naročito crvena Istra i ostali krš, a jednako i crvenice na silikatnoj podlozi u Makedoniji. Dodavanjem kreča ili kalcifikacijom postizava se na takvim zemljištima pravi preobražaj. Navodim dva primjera iz vlastite prakse, koji u punom svijetlu prikazuju značenje ove agrotehničke mjere za poboljšanje zemljišta: ,! 189 |