DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 24     <-- 24 -->        PDF

i, U sreskom šumskom rasadniku u Supetru na Braču bila je tipična
kraška crvenica- Decenijama su u njemu uzgajane jednogodišnje crnogorične
sadnice. Redovno je svake godine gnojen stajskim gnojem i obrađivan
na dubinu 40 cm. Već kod klijanja sjemena stvorila se je na površini
zemlje kora, koju su biljčice mukom probijale i nadizale. Sama zemlja
odavala je u vlažnom stanju kiseo vonj. Ljeti je jako raspucala. Zalivanje
rasadnika bio je najglavniji dio rada, ali se je poslije svakog zalivanja pojavila
prst debela kora, koju je trebalo prašenjem redovno uništavati. U
suši, iza zalivanja, voda je dugo ležala na površini. Zemlja se je napila
samo do 2 cm duboko vlagom, za debljinu kore, a pod njom je ostala potpuno
suha. Do jeseni biljke su narasle slabe, jedva sposobne za presadnju.
Po savjetu sreskog agronoma dali smo kod proljetne obrade rasadnika


2.000 kg pepela maslinovih koštica (koji je inače bacan u more) i 3.000 kg
prašine iz krečane, računajući na hektar površine. Uspjeh se je pokazao
smjesta. Biljke su lako i brzo ponikle, nestalo je kore, raspucavanja i kiselog
vonja. Potreba prašenja je otpala a za zalivanje smo trošili jedva jednu
trećinu one količine vode, koja je bila potrebna ranijih godina. Biljke su
bile mnogo jače. Nestalo je i plijesni, koja se prije toga često viđala među
borovim biljkama. Poboljšanje trajalo je godinama2.
Službeni stan šefa šumske uprave imovne općine u Otočcu imao je
vrt. U njemu nalazio se betonski bazen, u koji se sakupljala voda iz cestnog
jarka za zalivanje vrta. Ponekada je iz bazena izbačen i blatni talog (samljeven
krečnjak od kolskih točkova), na obližnji dio vrta, Taj dio vrta,
crvenica, dobio je od blata sivkastu nijansu. Na dijelu sa blatom i odmah
do njega, dokle blato nije bilo doprlo, posađeno je pod istim uslovima po
36 sadnica paradajza. Na dijelu bez blata zalivanje je bilo bez koristi, jsr
suha zemlja nije upijala vodu a ni prašenje ni okopavanje nisu pomogli.
Naprotiv, na dijelu sa blatom zemlja je i u suši ostala rahla. Prinos u plodu
iznosio je na prvom dijelu 150 kg prema samih 5 kg na drugom dijelu.
Na više mjesta u Lici, na mjestima gdje je cesta imala uspon, seljaci
su napravili prave zemljane bazene za skupljanje cestnog blana za gnojenje
polja. Uvidjeli su bili njegovu veliku korist.


Tako veliko značenje ima prisustvo kreča u zemljištu. Otuda je u
pedološkom smislu stepen degradacije zemljišta identičan sa stepenom
ispiranja kreča iz njega.


II. Zemljišt a s a jako m oskudico m kreč a
(jak o kisela )
Ovdje razlikujemo:
a) Teška , zbijen a glinast a zemljišta . Njih obično nala


zimo u ravnici i na blagim nagibima. Teško su obradiva, u kiši zagušena
od vode, jako ljepljiva- Po njima se sliva mutna voda, puna glinenih čestica.
Voda u šančevima i drenažna voda sadrže otopljene željezne spojeve, boje
rđe, a površina vode preliva se u bojama duge. Ta zemljišta obično su
sive boje.


190