DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 24 <-- 24 --> PDF |
i, U sreskom šumskom rasadniku u Supetru na Braču bila je tipična kraška crvenica- Decenijama su u njemu uzgajane jednogodišnje crnogorične sadnice. Redovno je svake godine gnojen stajskim gnojem i obrađivan na dubinu 40 cm. Već kod klijanja sjemena stvorila se je na površini zemlje kora, koju su biljčice mukom probijale i nadizale. Sama zemlja odavala je u vlažnom stanju kiseo vonj. Ljeti je jako raspucala. Zalivanje rasadnika bio je najglavniji dio rada, ali se je poslije svakog zalivanja pojavila prst debela kora, koju je trebalo prašenjem redovno uništavati. U suši, iza zalivanja, voda je dugo ležala na površini. Zemlja se je napila samo do 2 cm duboko vlagom, za debljinu kore, a pod njom je ostala potpuno suha. Do jeseni biljke su narasle slabe, jedva sposobne za presadnju. Po savjetu sreskog agronoma dali smo kod proljetne obrade rasadnika 2.000 kg pepela maslinovih koštica (koji je inače bacan u more) i 3.000 kg prašine iz krečane, računajući na hektar površine. Uspjeh se je pokazao smjesta. Biljke su lako i brzo ponikle, nestalo je kore, raspucavanja i kiselog vonja. Potreba prašenja je otpala a za zalivanje smo trošili jedva jednu trećinu one količine vode, koja je bila potrebna ranijih godina. Biljke su bile mnogo jače. Nestalo je i plijesni, koja se prije toga često viđala među borovim biljkama. Poboljšanje trajalo je godinama2. Službeni stan šefa šumske uprave imovne općine u Otočcu imao je vrt. U njemu nalazio se betonski bazen, u koji se sakupljala voda iz cestnog jarka za zalivanje vrta. Ponekada je iz bazena izbačen i blatni talog (samljeven krečnjak od kolskih točkova), na obližnji dio vrta, Taj dio vrta, crvenica, dobio je od blata sivkastu nijansu. Na dijelu sa blatom i odmah do njega, dokle blato nije bilo doprlo, posađeno je pod istim uslovima po 36 sadnica paradajza. Na dijelu bez blata zalivanje je bilo bez koristi, jsr suha zemlja nije upijala vodu a ni prašenje ni okopavanje nisu pomogli. Naprotiv, na dijelu sa blatom zemlja je i u suši ostala rahla. Prinos u plodu iznosio je na prvom dijelu 150 kg prema samih 5 kg na drugom dijelu. Na više mjesta u Lici, na mjestima gdje je cesta imala uspon, seljaci su napravili prave zemljane bazene za skupljanje cestnog blana za gnojenje polja. Uvidjeli su bili njegovu veliku korist. Tako veliko značenje ima prisustvo kreča u zemljištu. Otuda je u pedološkom smislu stepen degradacije zemljišta identičan sa stepenom ispiranja kreča iz njega. II. Zemljišt a s a jako m oskudico m kreč a (jak o kisela ) Ovdje razlikujemo: a) Teška , zbijen a glinast a zemljišta . Njih obično nala zimo u ravnici i na blagim nagibima. Teško su obradiva, u kiši zagušena od vode, jako ljepljiva- Po njima se sliva mutna voda, puna glinenih čestica. Voda u šančevima i drenažna voda sadrže otopljene željezne spojeve, boje rđe, a površina vode preliva se u bojama duge. Ta zemljišta obično su sive boje. 190 |