DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 74. MAJ GODINA 1950 Pokrajinski zavod za poljoprivredna istraživanja Novi Sad Ing. Slavko Jovanović: UTVRĐIVANJE PRAVILNOG ODNOSA IZMEĐU ŠUMA I POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Obrazovane su savezna i republičke komisije sa zadatkom da utvrde pravilan odnos između šuma i poljoprivrednog zemljišta. Krčenjem nizinskih šuma treba povećati poljoprivrednu površinu, potrebnu za prehranu planinskog stanovništva, da bi radnu snagu produktivnije uposlili na dobrom poljoprivrednom zemljištu i da bi ujedno sprečili dalnje krčenje planinskih šuma. — Zemljišta neproduktivna za poljoprivredu, treba pošumljivati, da se nadoknade iskrčene površine i da se prirast šuma ne umanji. Radnu snagu, koja je na tom zemljištu dosada neproduktivno trošena, treba produktivnije upotrebiti za intenzivniju i racionalniju obradu dobrog poljoprivrednog zemljišta. Postavljenim zadatkom s jedne strane treba znatno povećati proizvodnu vrednost zemljišta, a s druge strane pravilnom raspodelom i upotrebom radne snage treba omogućiti unapređenje industrije, poljoprivrede i ostalih grana privrede. Zadatak je to složen, težak i od dalekosežnih posledica, pa radi toga što veći broj stručnjaka svih struka treba da se pozabave proučavanjem pitanja koja su u vezi sa tim problemom. U tom cilju ću opisati prilike u Vojvodini i predložiti načela koja bi trebalo imati u vidu prilikom rešavanja tog problema na području A. P. Vojvodine. Stanje šuma u odnosu prema poljoprivredi Prema statistici Ministarstva poljoprivrede iz god. 1938/39 po vrstama kultura stanje je bilo u ha sledeće: 169 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Oblast Oranica i bašta Vinograda i voćnjaka Livada i pašnjaka Suma Šum. krčevina i .čistina Neproduktivno Svega Bačka 735.652 11.029 55.443 23.528 5.657 35.218 866.527 Banat 699.124 13.386 126.589 21.692 7.480 36.549 904.820 Srem 269.127 9.598 45.361 54.892 5.410 19.303 403.691 Svega: 1,703.903 34.013 227.393 100.112 18.547 91.070 2,175.038 Po %-ima, kulture su raspoređene: ; Oblast Oranica i bašta Vinograda i voćnjaka Livada i pašnjaka Šuma šum, krčevina i čistina Neproduktivno Svega Bačka Banat Srem 84,90 77.27 66,66 1,27 1,48 2,38 6,40 13,98 11,24 2,72 2,40 13,60 0.65 0,83 1,34 4,06 4,04 4,78 100% 100% 100% Prosečno 78,34 1.57 10,45 4,60 0,85 4,19 100% Računajući sa oko 1,700.000 stanovnika na području AP Vojvodine, na jednog stanovnika otpada: oko 0,07 ha šumskog zemljišta i oko 0,22 m:î godišnjeg prirasta. Krčenje šuma Radi povećanja ziratnog zemljišta, naročito u Vojvodini, zadnjih 200 godina iskrčene su velike površine šuma. Iz pohlepnosti, a često puta i zbog neznanja, šume su iskrčene i sa apsolutno šumskog zemljišta. Ta zemljišta davala su zadovoljavajuće prinose samo kratko vreme, a kada su se rezerve šumskog humusa istrošile, a usled toga kada je uništena i dobra struktura zemljišta, radi sve slabijih žetvenih prinosa napuštena je poljoprivredna obrada i ta zemljišta su pretvorena u livade i pašnjake. Preteranim krčenjem šuma u Vojvodini, s jedne strane umanjena je produkcija neophodno potrebnog joj drveta, a s druge strane i poljoprivreda je lišena zaštite, koju joj je šuma davala, pa leti izložena suvim veprovima a zimi golomrazici daje sve manje žetvene prinose. Baš radi zaštite poljoprivrede, radi povećanja i stabilizacije žetvenih prinosa, u bezšumnim predelima Vojvodine, šume ne smemo krčiti, već naprotiv moramo ih podizati i prostorno rasporediti tako, da zaštite poljoprivredna zemljišta. Za krčenje i pretvaranje u poljoprivredno zemljište u Vojvodini bi se mogle planirati ove površine: a) Na području Srema, oko 8.000—10.000 ha šuma u Bosutskom Bazenu, i na obroncima Fruške Gore, zapadno od puta Sviloš-Ležimir. Zalihe stoljetnih hrastovih šuma vrlo su male, pa radi toga, po zakonu ponude i potražnje, cena hrastovom drvetu stalno raste. I pored toga što nemaju prirasta, radi porasta cene, bosutske šume moramo štedeti, kako bi ih postepenom sečom odnosno krčenjem što skuplje unovčili. I u jugoistočnom Sremu moglo bi se iskrčiti oko 10.000 ha šuma. Pošto se te šume nalaze na zemljištu tipa soloda, krčenje šuma tu treba odložiti dok se izgrade bolje saobraćajne veze i time omogući kalcifikacija i inten 170 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 5 <-- 5 --> PDF |
zivnija i bolja obrada zemljišta; u protivnom bi i te šumske krčevine za kratko vreme bile neproduktivne za poljoprivredu, kao što su i okolni pašnjaci, livade, pa i jedan deo oranica. b) Na području Bačke, samo u okolini Sombora, moglo bi se planirati za krčenje nekoliko stotina ha šume, no pošto i tu zemljište naginje zaslanjivanju, na nižim terenima — dolinama — trebalo bi šumu zadržati. v) Na području Banata nema šuma za krčenje. Pri donošenju odluke gde i kada bi šume trebalo krčiti, treba voditi računa o ovim činjenicama: Pošto intenzivnom obradom i boljim đubrenjem na postojećem poljoprivrednom zemljištu možemo povećati žetvene prinose za oko 30°/o, u Vojvodini šume bi smeli krčiti samo tamo, toliko i tada, gde, koliko i kada, uz intenzivnu i racionalnu obradu postojećih vinograda, voćnjaka, oranica, livada i pašnjaka bude postojao višak ljudske, stočne i motorne radne . snage; u protivnom, uz ekstenzivnu obradu, ne bi povećali već bi naprotiv umanjili prinose poljoprivrednih proizvoda. Pošto industrija od sela sve više traži radnu snagu, pre nego što pristupimo krčenju šuma, moramo mehanizovati poljoprivrednu obradu, kako bi i sa umanjenom ljudskom radnom snagom poljoprivredno zemljište mogli dobro i pravovremeno obrađivati. Pomoću kulturne livade poljoprivreda prethodno treba da stvori stabilniju krmnu bazu za produktivno stočarstvo, kako bi neposredno, pomoću kulturne livade, a i povećanom produkcijom stajskog đubreta proizvodnu vrednost poljoprivrednog zemljišta povećala. Pošumljavanje U cilju da se poljoprivredi ostave na raspoloženju što veće površine, agronomi žele da se na mesto šuma podižu uski poljozaštitni šumski pojasevi. Taj zahtjev je pravilan, kada se radi o poljoprivrednom zemljištu, no pošto u Vojvodini ima i zemljišta koja za poljoprivredu nisu produktivna, na takvim terenima posumrjavanje bi trebalo vršiti u većem opsegu, zato: što će šuma davati veće prinose; što će šuma okolno poljoprivredno zemljište bolje štititi nego uski pojasevi i time više povećati i stabilizovati žetvene prinose; nadalje i zato, što će šuma ta zemljišta najbolje i najjeftinije meliorirati. Premda bi se racionalnije iskoristila za ishranu stoke i za stelju, velike količine slame i kukuruzovine naš seljak troši za gorivo, zato što nema ni drveta ni lignita. Pošumljavanjem Vojvodine i selu treba osigurati potreban ogrev, pa će se time i direktno i indirektno pojačati stočarstvo, koje će pored mesa i mleka omogućiti boljim đubrenjem i povećanje prinosa poljoprivrednih proizvoda za 10—20%. U Vojvodini, naročito u severoistočnom delu, vlada stepska-polustepska klima, sa velikim isparavanjem i nedovoljnim talozima, pa ako usvojimo hipotezu, da slatine nastaju u aridnom području zato što je ispa«ravanje veće od taloga, moramo usvojiti i zaključak, da će samo kulturna šuma taj proces obustaviti zato što će ona svojom krunom, listincem i humusom umanjiti isparavanje i tako uspostaviti zdravu i trajnu ravnotežu´ 171 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Zato, i pošto se sa saturacionim talogom šećerana i gipsovanjem sve slatine Vojvodine u dogledno vreme ne mogu meliorirati, potrebno je: a) da se pod poljoprivredom zadrže samo one slatine koje bi se u dogledno vreme mogle meliorirati; b) da se za umetne ribnjake i pirinćana polja izluče slatine koje se mogu navodnjavati; v) a sav višak slatina da se izluči i predvidi za pošumljavanje. Pošumljavanjem slatina znatno će se podići privredna vrednost zemljišta, a pored toga, baš u predelu slatina, zaštitom okolnog poljoprivrednog zemljišta povećaćemo prinose poljoprivrednih proizvoda do 30%. a livada i preko 30%. Dok ogledima ne pronađemo pogodne vrste štwn. drveća i grmlja i metode za pošumljavanje pojedinih tipova slatina, za pošumljavanje treba planirati: a) Sva nasipom nezaštićena, plavna i povremeno plavna zemljišta zato što je zbog devastacije planinskih šuma i zbog uništavanja strukture poljoprivrednog zemljišta površinsko oticanje vode sve veće, pa su zbog toga i kao zbog sužavanja poplavnih područja novim nasipima, poplave sve češće, više i dugotrajnije. Pošto se uzroci, usled kojih je nastala promena vodnog režima naših reka, ne mogu uskoro otkloniti, već naprotiv oni će se još povećavati, zemljišta u poplavnom području, koja su se u prošlom veku još orala, danas ne možemo više orati. — Ni za ispašu niti za senokos ta zemljišta nisu pogodna) zato što su, naročito u Podunavlju. baš u vremenu ispaše i senokosa poplavljena, muljevita i močvarna. Pošumljavanjem poplavnog područja brzorastućim vrstama topola, pored drveta neophodnog za domaće potrebe, proizvešćemo i eksportne robe više nego sa bilo kojim drugim načinom obrade — korišćenja. Osim toga i nasipe ćemo bolje obezbediti od talasa i prodora. b) I nasipom zaštićena, no niska i radi toga povremeno plavna zemljišta treba pošumiti. Poljoprivredne kulture na tim nizinama uspevaju samo u godinama kratkotrajnih i niskih voda. No pošto crpne stanice i odvodni kanali nisu dimenzionirani za maksimalne potrebe, u kišnim godinama, kao i za vreme dugotrajnih i visokih voda u rekama, veći deo tih nizina ipak dolazi pođ vodu, i tada se gubi sav ulog za obradu i seme. Kada bi samo sa tim rizikom računali, ne bi se isplatila poljoprivredna obrada nizina koje svake 10-te godine i češće bivaju plavljene. Za vreme vegetacije Vojvodina pati od suše. Da bi kapilaritetom tla podzemna voda pomogla za vreme suše, nivo unutarnjih voda, a time i nivo podzemne vode, radi tih nizina, ne bi trebali odvodnjavanjem snizivati, već bi ga naprotiv navodnjavanjem trebalo povisivati. Pošto povremena poplava topoli ne smeta, te nizine treba pošumiti. pa ćemo sa godišnjim prirastom po 1 ha od: 10—15 m3 topolovog drveta i 100—150 kg ribe postići veće i stabilnije prinose od poljoprivrede. 172 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Opseg pošumljavanja Pošto su indirektne koristi, koje nam šuma daje, često puta vrednije od drveta i sporednih šumskih proizvoda, u računima rentabiliteta, pored drveta i sporednih šum. proizvoda, šumi moramo priznati i sve indirektne koristi, makar u minimalnim iznosima, i radi toga ih moramo proceniti i brojčano izraziti. U ruskoj i drugoj stranoj literaturi je utvrđeno da pod zaštitom šume okolna poljoprivreda daje veće prinose. Bujična područja najbolje nam ukazuju, da samo šuma može da reguliše ravnomeran tok vode i ravnomerno napajanje vrela i vodotoka; da jedino ona može da od bujičnih nanosa spase sela, železnice, puteve i mostove; da jedino ona može da obezbedi ravnomeran rad hidrocentrala i spreči zamuljivanje vodotoka i time obezbedi plovidbu. 0 navedenim i drugim koristima mnogo je već pisano. Šumi međutim dosada nije priznavana vrednost koja se sastoji u uposlenju viška radne snage zemljoradnika i njegove stoke. — Zemljoradnik i njegova stoka nisu uposleni tokom ćele godine, pa pošto ta neiskorišćena radna snaga pretstavlja veliku vrednost, potrebno je da se pozabavimo pitanjem, da li se ona može i gde se može racionalno uposliti. Industrija tu slobodnu radnu snagu ne može uposliti, zato što se radi kontinuiranog rada ne može osloniti na povremenu i nesigurnu radnu snagu. Zemljoradnik i njegova radna stoka neuposleni su samo preko zime pa ih radi toga ni građevinarstvo ne može uposliti. Samo šumska privreda tu slobodnu snagu može uposliti, bez štete po poljoprivredu i stočarstvo zato što se te privredne grane po vremenskoj raspodeli rada upravo podudaraju. Radi navedenog, pri razgraničenju između poljoprivrednog i šumskog zemljišta treba voditi računa i o toj vrlo važnoj činjenici, t. j . da se pri podizanju, gajenju i iskorišćavanju šuma ta slobodna, dosada neiskorišćena radna snaga, može uposliti i tako uštedeti nekoliko miliona radnih dana potrebnih nam u drugim privrednim granama. Ako obeležimo: poljoprivrednu površinu sa ., a šum. površinu sa .; broj radnih dana potrebnih za obradu 1 ha u poljoprivredi sa dp, a u šumarstvu sa dš; broj dana koliko se radnik godišnje može uposliti u poljoprivredi sa rp, a u šumarstvu sa rš, — tada bi se odnos poljoprivrednog prema šumskom zemljištu ,sa gledišta racionalnog uposlenja Tadne snage, mogao izraziti ovim jednačinama: 1) za obradu zemljišta potrebno je radnika: a) u poljoprivredi —: b) u šumarstvu rp rs 2) pošto želimo da nam zemljoradnik, za vreme poljoprivrednog mirovanja, obavi i sve poslove u šumarstvu, to će biti: . . dp _ y . dš __ rš dp .. rš ´ rp dš 3) x°/o + y°/o = IOO2/0; x%= 100%> —y% 173 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 8 <-- 8 --> PDF |
dp 100. dp 4) yo/o = . (lOOVo —y°/o) .*>/. = rp dš rp dp + -dš rs Za područje Vojvodine, sa gledišta racionalne raspodele i uposlenja radne snage, odnos poljoprivrede i šumarstva bi bio sledeći: Poljoprivreda Dok poljoprivrednu obradu ne budemo mehanizovali, dok postojeće površine poljoprivreda ne bude meliorirala i dok naše zemljoradnike ne osposobimo da primenjuju savremene i produktivne agrotehničke mere, potrebno je dosta vremena i investicija. Dok sve navedeno ne ostvarimo, zbog manjih prinosa, obrada slabog ziratnog zemljišta će biti i na fteret poljoprivrede, zato što će apsorbovati radnu snagu koja bi se produktivnije mogla uposliti pri intenzivnoj obradi dobrog poljoprivrednog zemljišta. Sa cenom međunarodne pijace, koja se zasniva na mehanizovanoj i racionalnoj poljoprivredi, na slabom ziratnom zemljištu, ne bi mogli pokriti ni efektivne troškove. Radi toga, a u cilju poboljšanja strukture tla i radi boljeg konzerviranja vode i boljeg dubrenja, t. j . radi znatnog povećanja prinosa hrane i industrijskog bilja, po načelima akademika Viljamsa. i mi ćemo, kao i u SSSR-u, verovatno napustiti stare livade i pašnjake, razoraćemo ih i na mesto njih u plodored uvrstiti kulturnu livadu i pašnjak. U tom plodoredu odnos pojedinih kultura i potreba radne snage za poljoprivrednu obradu bio bi približno, kako je izneseno u pril. tabeli. Za obradu treba, Naziv kulture Ha ljudske radme snage na 1 ha Svega 25,— 18 450,— 8/4 18 151,20 H6,5 40 660,— 1.6,5 28 462,— 16,5 18 297,— 4,5 66 297,— Šećerna repa .. . 4,2 76 319,20 4,2 52 218,40 Konoplje-lana . . 4,2 54 226,80 Svega: 100 3081,60 Za obradu 1 ha poljopriv. zemljišta, pri polumehanizovanoj obradi, potrebno je prosečno 30,81 radnih dana (dp). i i Šumarstvo U cilju da proizvedemo što više eksportne robe (trupaca za furnire i ljuštenje) forsiraćemo kulturu kanadske i robusne topole, tako da uz ophodnju od 50 god., uzgojimo stabla sa 70—80 cm prsnog prečnika. 174 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 9 <-- 9 --> PDF |
U takvoj kulturi, zajedno sa čišćenjem i proredom, na 1 ha ćemo dobiti ove prosečne prinose: oko 350 m3 topolovog oblog tehničkog drveta ,, 140 pr. m. topolovog sitnog tehničkog i ogrevnog drveta „ 50 pr. m. topolovog granja i panjeva oko 500 m3 totalne drvne mase Od potstojnog dijela sastojine (amerikan. jasen, joha> vez, pajavor, dud, vrba i t. d.) dobićemo približno: oko 40 m3 oblog tehničkog drveta ,, 70 pr. m. sitnog tehničkog i ogrevnog drveta ,, 20 pr. m. granja i panjeva oko 100 m3 totalne drvne mase Ukupno oko 600 m3 sečivog prihoda, sa oko 12 m3 prosečnog prirasta. Za obradu 50 ha šume potrebno je radnih dana približno kako je prikazano na pril- tabeli. Svega dana Vrst a rad a Ijiudsikih stocnSfa » ´ — " " " 5 uzgoj i sadnja 2000 sadnica ... . 42 8 10 65 3 2) taiksaoianii — geodetski radovi . procena — deznaika — primopredaja . 5 2 3) seca i obrada drveta: 390 m3 oblog teh. drveta : IV2 280 pr. m. : 2 ogrev. drveta4) prevoz ma prosečnu udaljenost: ... . 260 140 ISO 400 3 280 pr. m. 5) otprema sa : (2 X 2) utovarom u vagon: 7 060 _ 200 200 5 65 3 Svega: 735 21(0 U šum. privredi za obradu 1 ha šume potrebno je približno: 735/50 = = 14,7 ljudskih radnih dana (dš) i oko 210/50 = 4,2 stočnih dana. Predviđa se: za potrebe domaće industrije i eksporta oko 360 ms oblog tehničkog drveta; za ogrev gradskog i industrijskog stanovništva oko 100 pr. m. ogrevnog drveta; ostaje za lokalne po´trebe oko 30 m3 oblog tehničkog drveta i oko 30 pr. m. sitnog tehničkog drveta, a za potrebe zemljoradnika po svakoj porodici ostaje oko 6 pr. m. ogrevnog drveta. Napominjemo, da je za zemljoradnika predviđena manja radna norma od profesionalnog šumskog radnika, zato što on odlazi kući na konak. Uz oko 180 bezmrznih dana, zemljoradnik se u Vojvodini može uposliti u poljoprivredi oko 220 dana godišnje (rp), pa bi ga u šumarstvu mogli 175 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 10 <-- 10 --> PDF |
anjgaiovati najmanje sa 30 radnih dana (rš), a za melioraciju zemljištaostale poslove oko 20 radnih dana; svega oko 270 dana godišnje. Ako u jednačinu 4) uvrstimo napred navedene vrednosti, utvrdićemo da bi na području Vojvodine, pri polumehanizovanoj obradi, pod šumom trebalo da bude 22%, a pod poljoprivredom oko! 78% zemljišta. _ 100-31,81 .°/. = — = 22% 31,81 +—.14,7 30 Pošto je u Vojvodini šumovitost manja od 22%, pri uporednom računu. rentabiliiteta poljoprivrede i šumske privrede, na spornom zemljištu poljoprivrednu kulturu treba teretiti po 1 ha i sa 14,7 ljudskih i 4,2 stočne neto nadnice, zato što bi šumska privreda po toj ceni tu slobodnu radnu snagu zemljoradnika i njegove radne stoke mogla uposliti. Prema tome, samo zemljišta, koja bi sa prosečnim prinosima poljoprivrednih proizvoda, pored direktnih troškova poljoprivrednih mogla podmiriti i protuvrednost te neiskorišćene radne snage i neto prinose šume, mogla bi se krčiti i predati poljoprivredi, a postojeća malo produktivna zemljišta, koja bi po 1 ha davala manju vrednost, trebalo bi pošumiti. Pri odluci za izmenu kultura treba da uvažimo i ove činjenice: U prošlosti su bili, a i sada su, naši glavni izvozni artikli drvo i proizvodi poljoprivrede i stočarstva. Pošto istočne zemlje neće moći da apsotfbuju sve naše viškove poljoprivrede, stočarstva i šumske privrede, verovatno je da ćemo viškove i u buduće izvoziti na dosadašnja naša tržišta: Centralnu i Zapadnu Evropu i Mediteran. Na eventualnu primedlbu, da ćemo sve proizvode poljoprivrede i stočarstva utrošiti za vlastite potrebe, treba da ukažemo da će poljoprivreda boljom obradom i primenom savremenih agrotehničkih niera, boljim đubrenjem i melioracijom močvara stalno povećavati žetvene prinose, pa će tako i pored sve većih potreba naše industrije i gradova i nadalje eksportu stavljati svoje viškove na raspoloženje. Prema tome poljoprivredu i šumsku privredu treba upoređivati samo sa gledišta eksporta, pa sporne površine treba dati onoj privrednoj grani koja će na njoj proizvesti više eksportnih viškova, odnosno, koja će biti sa te tačke gledišta produktivnija. Ako se usvoji prednje ,treba da utvrdimo kakvi su izgledi za drvo, a kakvi za proizvode poljoprivrede i stočarstva. Poslednjih 200 godina, radi pretvaranja u ziratna zemljišta, iskrčeni su u Evropi ogromni kompleksi šuma. Radi toga i zbog neracionalnog i&korišćavanja i gajenja šuma tekući prirast šum. proizvoda je znatno manji od tekućih potreba. Zbog toga i pošto se sa civilizacijom i potrebe za šum. proizvodima povećavaju i to u jačoj progresiji nego potrebe ishrane (papir, stolarstvo, građevinarstvo, saobraćaj, brodarstvo, rudarstvo i dr.), razlika između produkcije i potrošnje u šumarstvu će biti deficitarmja nego u poljoprivredi. Ako prednjem dodamo i to da će poljoprivreda primenom savremenih agrotehničkih mera sve više povećavati svoje prinose, što u šumarstvu 176 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 11 <-- 11 --> PDF |
nije moguće, tada moramo doći do zaključka, da će po zakonu ponudepotražnje drvo naći bolju prođu i relativno više cene od poljoprivrednik proizvoda. ............ .......... ........... ..... ...... . ..................... ......... 4Tfli6bi . ............. ........ ............... .>........ (.........) .... ...... . ....... .... ............ . .......... .. ........ ...., ....... ......... ............. ....), a ..... ..1....... ...... ........... .. ..., .....! ... ........ .....».............1. ....... .. ..... ...... . .. ........ ........ ......... ., .. .. .)........ ....... .<... .......1 . ......., . ..... ...... ........... ............. ....... ....., ........... ...................... . ....... ........ ...... .... 6.1 .......... .......... ............. . ....... . .... .......... y % — ..... .............. .......... . ..... ...... .......... ....... ....; dp ..... ......... ........... ... ......... 1 .. ..... .................... .......!, dš — ... ......... 1 .. ....... .......; .. ..... ....... .... .......1...<:. . ....... .... .. ........ . ........ ........., rš — ....... ....... .... .......... d ...... .......... lag. Branimir Marinković (Korčula): NEKOLIKO MIŠLJENJA I PRIJEDLOGA K PITANJU AMELIORACIJE DEVASTIRANIH MAKIJA U DALMACIJI Na vlastitim se greškama učimo Uvod Makije u Dalmaciji zauzimlju znatne površine. Nažalost, ne raspolažemo nikakvim statističkim podacima o njenom prostranstvu. No možemo slobodno reci, da na otocima, ako se isključe borove šume (a i pod, ovima dolazi makija kao podstojna sastojina), svu ostalu, šumom obraslu, površinu zauzima makija. Na kopnu se makija prostire uz morsku obalu, negdje u širem, a negdje u užem pojasu, te joj je sjeverna granica negdje sjeverozapadno od Zadra1). U biljno-sociološkom pogledu pripada makija svezi česminovih šuma (Quercion ilicis Br. BI.), a ista je nastala potiskivanjem ove posljednje2)- Nije nam poznato koliko je do danas makija uopće proučena, a kod nas u Dalmaciji specijalno .Dovoljno je pogledati Šumarsku bibliografiju, u kojoj pogotovo i ne nalazimo članaka specijalno o makiji, To se odnosi kako na šumarsko istraživački rad, tako još više na pojedine probleme u praksi. Osim klasičnih radova botaničara: Luje Adamovića, Becka-Mannegetta, Stjepana Horvatića i nekih drugih, koji su u sklopu svojih geobotaničkih istraživanja proučavali i makiju, sa šumarsko-naučnog gledišta .) Horvait dr. I.: Šumske zadruge Jugoslavije, Šum. Brk, Zgb, 1946. str. 590. 2) Horvat dr. I.: loco cit. 177 |