DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Učinak u proizvodnim jedinicama


Red.
broj Vozač
norma
izrade
norma
vre1,25
0,8
1,50
0,67
1,80
0,556
2, 0,5
2,2
0,455
2,5
0,4
2,7
0,37
mena
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1 ! Niko Dragić
i
10 16 10 20 — — — —


Sasvim naravno, da se zarada najprirodnije izračunava po jediničnoj
cijeni (akordu) množenjem te cijene sa količinom pojedinog sortimenta.
No s obzirom na potrebe takmičenja, unutar pogonske analize i uporedibe
više pogona, sve ove količine moraju se svesti na neku zajedničk u
mjeru izvršenog rada (ne volumena), tako da je tu nužno uvođenje
nove mjerne jedinice normavremena. Dok se u finalnoj obradi
drvne industrije učinak i rad mjere sekundam a za strojnu obradu, a
minutam a za ručnu obradu, u pilanama je to mjerenje svedeno na
normasat e (n. č.), a šumskoj eksploataciji više je prirodno mjerenje
normadanima ili trudodanima, mada se neke faze mogu mjeriti
i satima . Vozari na pr. rade isprekidano, podešavajući taj rad vremenskim
prilikama i raznim drugim okolnostima, mahom izvan kontrole, i tu
se rad jedva može mjeriti satom nego upravo obrnuto: vrijeme se mjeri
radom. Zato se mora pribjeći grubljoj jedinici vremena, tru d oda n u.
Taj nam je pojam jasan već iz poljoprivrednih radova, koji su slični šumskim
radovima. Objasnimo taj pojam na primjeru:


Norma vozara za otstojanje a jeste 1,25 m3 za 1 dan, koji je plaćen sa
420 Din. To znači za 1 m8 0,8 dana- Dakle, svaki dovezeni kubni metar za
otstojanje a pretstavlja radni učinak od 8/10 trudodana.


Ovdje se jasno ispoljava recipročni odnos norme izrade i norme vremena,
te ćemo svaku normu izrade pretvoriti u normu vremena po tabeli
recipročnih vrijednosti 1 : n, koja je štampana na strani 25 do 45 Malog
šumarskog priručnika u 6 koloni. — Tabelu recipročnih vrijednosti 1 : n
trebalo bi štampati posebno po uzoru na jedno republičko Ministarstvo,
kako bi tu tabelu mogla što više koristiti praksa.


U svrhu obračuna zarade vozara sačinjen je priloženi obrazac, pomoću
kojega su svi učinci u jedinicama proizvodnje pretvoreni u trudodane.


Iz obrađenog primjera vidimo, da je Niko Dragić izvezao


10 m3 a 0,8 trudodana što daje 8 trudodana
15 m3 a 0,67 trudodana što daje 10 trudodana
10 m3 a 0,556 trudodana što daje 5,56 trudodana
20 m3 a 0,5 trudodana što daje 10 trudodana
te je svega zaradio 33,56 trudodana po 420 Din.


Kako je dogovoreno (ili Uredbom) određena mjesečna norma vozara
sa 20 dana, to je izvršenje norme 33,56 : 20 = 168%. Dijelimo sa 20 isto


210




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Učinak u vremenu (normalni)


LT) 73 Progres.


oo u-, . CS


dodataik


o c CS O S
Zarada


X X X X X X o


X
NC 06 o> n. g ´S x/s C


Ci Bi ps! 3 S 1


M q a .S


% ! Din


P a


1 .. 4a | 5a 6a i 7a 8a ] 9a 10a II


1


8 ilO 5,56 10 — 1 — 33,56 420 . . ,20 168 12,1 i 1605 115:790*20


i 1


tako kao i sa 2, što znači polovima trudodana, da bi dobili izvršenje mjesečne
norme, a desetičnu točku pomičemo za jedno mjesto u desno.


Ako je radilištu ili manipulaciji odobreno, da stimulira transport i
progresivniim dodatkom, koji važi za sječu i izradu, onda će koristiti poznatu
tabelu za progresivni dodatak.


Što se tiče množenja izvezenih proizvodnih jedinica sa normom vremena,
i tu se mogu izraditi tabele, ako nije suviše veliki broj normi. Ove
tabele mogu se izraditi na istoj osnovi kao i poznate tabele za obračunavanje
zarade radnika za sječu i izradu. — Također treba izraditi tabelu
za pretvaranje trudodana u dinare po određenoj nadnici.


Korisno je štampati priloženi obrazac, kako bi službenici imali određenu
šemu za rad- Zaglavlje rubrika 3, .., 4, 4a . . . treba ostaviti prazno,
tako da svako radilište može unijeti svoje norme; isto tako obrasce treba
tako štampati da broj pomenutih rubrika bude udešen prema broju postojećih
normi.


Smatram, da bi se primjenom ovog metoda obračunavanja ne samo
ubrzao i olakšao posao nego bi evidencija učinaka i praćenje
takmičenj a dobili potrebne elemente za uporedna mjerenja, unutarpogonske
i medupogonske uporedbe.


J. Starčević
Ukupna
zarada


211