DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 46 <-- 46 --> PDF |
.?. steuerte knfâeeone&ti Scales G. M., Modem Gluing Technique with special reference to urea-formalde hyde adhesives. Wood broj 4, 5 i, 6, 1949. (Savremena tehnika lijepljenja sa posebnim osvrtom na karbamddno-formaJdehidska ljepila). Fizička i kemijska svojstva modernih sintetskih ljepila veoma se razlikuju od svojstava priTodnih ljepila na baizi albuirana, kaizeina i tutkala. Tehnika lijepljenja toliko je napredovala, da je primjenom pogodnog ljepila moguće vezati najrazličitiji materijal, kao što je na pr. drvo, metal, plastične mase, guma, staiklo, porculan, papir, tekstilna vlakanca, pijesak za kalupe za lijevanje i dr. Za uspješnu primjenu sintetskih smola u fabrikaciji šperovanog drva i panel ploča te kod furniranja od najveće je važnosti,, da se lijepljenje vrši točno po upu tama, koje su propisane za dotičnu vrstu ljepila. Kvalitet proizvoda ne ovisi samo o pripremi ljepila, već i o ograničenoj ´mogućnosti uskladištemja, ljepila. Valjanost i mogućnost upotrebe zaliha ljepila veoma je ovisna o vrsti ljepila i o temperaturi u skladištu. Ležanjem na skladištu mnoga sintetska ljepila »ostare«. Za visokih ljetnih temperatura, što nije rijedak slučaj kod nas, izvjesna sintetska ljepila tokom dvije do tri nedjelje postaju posvema neupotrebljiva. KanbamidnoHformaildehidska ljepila, poznata kod nas više pod imenom kauritme smole, nakon dodatka razređivača i sredstva za brže ili sporije vezanje kratkotrajne su upotrebljivosti. Upotrebljivost kauritnog ljepila veoma se skraćuje visokom temperaturom na radilištu, a jednako tako i uslijed starenja zaliha ljepila na stovairištu. Skraćivanje mogućnosti upotrebe gotovog ljepila u pralksi je veoma nezgodno, te se može donekle kompenzirati većim dodatkom sredstava za usporavanje vezanja (poiimerizacije). Dodatkom sredstava za sporije vezanje znatno se produljuje vrijeime tlačenja, što ima za posljedicu umanjenje kapaciteta proizvodnje. Iz tih razloga skraćeno vrijeme upotrebe gotovog ljepila bolje je kompenzirati ubrzanjem radnog procesa u fazi pripreme i nanošenja ljepila. U svakom slučaju potrebno je količinu pri^ premljenog ljepila podesiti kapacitetu proizvodnje. Za visokih temperatura na radilištu neophodno je hlađenje spremnika za ljepilo, te uređaja za nanošenje ljepila. Trajanje prešanja šper-ploča ovisii o velikom broju različitih faktora, koji mogu djelovati i oprečno, te ih treba u svakomi Ikonkretnom slučaju posebno utvrditi. Tlačenje traje to dulje što se sljepljivanje vrši kod manjeg pritiska. Vrijeme tlačenja zniaitno se produljuje upotrebom ostarjelog ljepila, te primjenom manje temperature tlačenja. Vrijeme tlačenja znatno se povećava i prevelikim ra-zređivanjern ljepila, a paralelno s opadanjem koncentracije ljepila umanjuje se i čvrstoća veza. Čvrstoća veza na Ijepivoj: plohi dobrim dijelom ovisi i o anatomskoj gradi drva, o vlažnosti drva, oi pritisku kod sljepljivanja, te o raznim dodacima za začepljivanje pora u drvu. Sredstva za začepljivanje pora u drvu primijenjena na ispravan način, daju dobar vez uz znatno manji potrošaik ljepila. KarbamidnoKformaldehidsika ljepila u normalnom razređenju najbolje vežu uz vlažnost drva od 7—.3%. Vlažnost drva ispod 7% uvjetuje umanjenu penetraciju ljepila u pore . slabiji vez, a veća vlažnost od Ii7% razreiđuje ljepilo u tolikoj mjeri, da se Iako uvlači u pare drva, a vezna ploha ostaje nehomogena i šupljikava. Kod veće vlage drva potrebno je gušće ljepilo. Povećanjem gustoće povećava se i specifični potrošak ljepila, a to znatno poskupljuje produkciju. Najbolje se lijepe vrste drva sa grubom žicom. Veoma tvrdo, gusto i homogeno drvo teško se Ijepi. Takove vrste drva mogu se lijepiti samo uz prethodno grubo brušenje u simjeru žice drva. Maksimalni tlak za vrijeme procesa lijepljenja ovisi o koncentraciji ljepila, temperaturi i vrsti drva. Praktičnim istraživanjima ustanovilo se je, da se većim tlakovima ne postižu uvijek veće čvrstoće vezova. Visoki tlak za vrijeme lijepljenja ima za posljedicu i znatno umanjenje volumena gotovog materijala, napose kod sljepljivanja 212 |