DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 46     <-- 46 -->        PDF

.?. steuerte knfâeeone&ti


Scales G. M., Modem Gluing Technique with special reference to urea-formalde


hyde adhesives. Wood broj 4, 5 i, 6, 1949. (Savremena tehnika lijepljenja sa posebnim


osvrtom na karbamddno-formaJdehidska ljepila).


Fizička i kemijska svojstva modernih sintetskih ljepila veoma se razlikuju od


svojstava priTodnih ljepila na baizi albuirana, kaizeina i tutkala. Tehnika lijepljenja


toliko je napredovala, da je primjenom pogodnog ljepila moguće vezati najrazličitiji


materijal, kao što je na pr. drvo, metal, plastične mase, guma, staiklo, porculan, papir,


tekstilna vlakanca, pijesak za kalupe za lijevanje i dr.


Za uspješnu primjenu sintetskih smola u fabrikaciji šperovanog drva i panel


ploča te kod furniranja od najveće je važnosti,, da se lijepljenje vrši točno po upu


tama, koje su propisane za dotičnu vrstu ljepila. Kvalitet proizvoda ne ovisi samo o


pripremi ljepila, već i o ograničenoj ´mogućnosti uskladištemja, ljepila. Valjanost i


mogućnost upotrebe zaliha ljepila veoma je ovisna o vrsti ljepila i o temperaturi u


skladištu. Ležanjem na skladištu mnoga sintetska ljepila »ostare«. Za visokih ljetnih


temperatura, što nije rijedak slučaj kod nas, izvjesna sintetska ljepila tokom dvije


do tri nedjelje postaju posvema neupotrebljiva.


KanbamidnoHformaildehidska ljepila, poznata kod nas više pod imenom kauritme
smole, nakon dodatka razređivača i sredstva za brže ili sporije vezanje kratkotrajne
su upotrebljivosti. Upotrebljivost kauritnog ljepila veoma se skraćuje visokom temperaturom
na radilištu, a jednako tako i uslijed starenja zaliha ljepila na stovairištu.
Skraćivanje mogućnosti upotrebe gotovog ljepila u pralksi je veoma nezgodno, te se
može donekle kompenzirati većim dodatkom sredstava za usporavanje vezanja (poiimerizacije).
Dodatkom sredstava za sporije vezanje znatno se produljuje vrijeime
tlačenja, što ima za posljedicu umanjenje kapaciteta proizvodnje. Iz tih razloga skraćeno
vrijeme upotrebe gotovog ljepila bolje je kompenzirati ubrzanjem radnog procesa
u fazi pripreme i nanošenja ljepila. U svakom slučaju potrebno je količinu pri^
premljenog ljepila podesiti kapacitetu proizvodnje. Za visokih temperatura na radilištu
neophodno je hlađenje spremnika za ljepilo, te uređaja za nanošenje ljepila.


Trajanje prešanja šper-ploča ovisii o velikom broju različitih faktora, koji mogu
djelovati i oprečno, te ih treba u svakomi Ikonkretnom slučaju posebno utvrditi. Tlačenje
traje to dulje što se sljepljivanje vrši kod manjeg pritiska. Vrijeme tlačenja
zniaitno se produljuje upotrebom ostarjelog ljepila, te primjenom manje temperature
tlačenja. Vrijeme tlačenja znatno se povećava i prevelikim ra-zređivanjern ljepila, a
paralelno s opadanjem koncentracije ljepila umanjuje se i čvrstoća veza.


Čvrstoća veza na Ijepivoj: plohi dobrim dijelom ovisi i o anatomskoj gradi drva,


o vlažnosti drva, oi pritisku kod sljepljivanja, te o raznim dodacima za začepljivanje
pora u drvu. Sredstva za začepljivanje pora u drvu primijenjena na ispravan način,
daju dobar vez uz znatno manji potrošaik ljepila.
KarbamidnoKformaldehidsika ljepila u normalnom razređenju najbolje vežu uz
vlažnost drva od 7—.3%. Vlažnost drva ispod 7% uvjetuje umanjenu penetraciju ljepila
u pore . slabiji vez, a veća vlažnost od Ii7% razreiđuje ljepilo u tolikoj mjeri, da
se Iako uvlači u pare drva, a vezna ploha ostaje nehomogena i šupljikava. Kod veće
vlage drva potrebno je gušće ljepilo. Povećanjem gustoće povećava se i specifični
potrošak ljepila, a to znatno poskupljuje produkciju.


Najbolje se lijepe vrste drva sa grubom žicom. Veoma tvrdo, gusto i homogeno
drvo teško se Ijepi. Takove vrste drva mogu se lijepiti samo uz prethodno grubo
brušenje u simjeru žice drva.


Maksimalni tlak za vrijeme procesa lijepljenja ovisi o koncentraciji ljepila, temperaturi
i vrsti drva. Praktičnim istraživanjima ustanovilo se je, da se većim tlakovima
ne postižu uvijek veće čvrstoće vezova. Visoki tlak za vrijeme lijepljenja ima za
posljedicu i znatno umanjenje volumena gotovog materijala, napose kod sljepljivanja


212




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 47     <-- 47 -->        PDF

mekog drva. Optimalni tlak kod upotrebe ikarbamidno-iormaldehidskih smola kreće se


za meko drvo u granicama od 1,4—10 ikg/om-, a za tvrdo drvo od 5j3—18 kg/cm8.
Navedeni tlakovi primjenjuju se kod relativno niskih temperatura od 77—-93°C. Kod
više temperature i većih tlakova kauritske smole vežu i u potpuno suhom stanju. Na
taj način mogu se spojiti prednosti postupaka mokrog nanošenja ljepila sa prednostima
suhog lijepljenja filmovima.
U ovoj Tadnji posvećena je posebna pažnja i raznim dodatnim sredstvima za
začepljivanje pora drva, a s time u vezi i za smanjenje potroška ljepila. Najbolji
rezultati postignuti su dodatkom brašna. Veće količine brašna ne umanjuju čvrstoću
veza, aiko se kod Ijepljenja primijene nešto više temperature. Viša temperatura neophodno
je potrebna za prevođenje škroba u ljepivi gel. Takovim dodacima može se
znatno smanjiti speci ična potrošnja skupog sintetskog lijepila uz gotovo jednaku
čvrstoću veza u suhom stanju. Nakon duljeg močenja slijepljenog drva u vrućoj vodi
čvrstoća ljepila sa većom količinom brašna znatno se umanjuje. Veće količine škroba
znatno umanjuju i biološku trajnost drva, a napose trajnost veznih ploha (hranivi
substrat za mikroorganizme).


U trećem dijelu radnje autor opisuje razne greške, koje nastaju prigodom upotrebe
sintetskih lijepila, kao što su mrlje, mjehurići, pucanje furnira te izvijanje šperovanog
drva i panel-ploča.


Poiznato je iz prakse, da i najmanje količine željeza uzrokuju tamne mrlje na
drvu, ikoje sadrži trijeslovine. Željeizo se veže na trijeslovinske tvari drva samo u
kiselim reakcijama. Budući da su karbamidno^forimaldehideika ljepila i dodaci za vezanje
slabo kisele reakcije, to je mogućnost pojave mrlja od željeza osobito velika kod
upotrebe tih ljepila. Najčešće su mrlje kod vrsta drva sa velikim procentom trijeslovina,
kao što je na pr. hrastovina. Neposredni povod za takove greške može biti
željezna posuda za pripremu ljepila, željezne cijevi, uređaj za nanašanje ljepila, a
dapače i vodovodna voda sa većim procentom željeznih soli.


Pucanje i odlupljivanje furnira može se dobrim dijelom spriječiti, ako se pojedini
listovi Bijepljuju pod pravim kutem na tok žice, ili barem ne pod manjim kutem od
45°. Skupocjene, dekorativne furnire treba uvijek stavljati ina podložni furnir — sljep´cu.
Furniri sa nepravilnom površinom i valovitom ili ikričavom žicom veoma su osjetljivi
na klizanje po podlozi. Uslijed postepenog povećanja tlaka za vrijeme lijepljenja,
valoviti furniri kližu po ljepivoj plohi sve dok se ne izravnaju. Uslijed pomicanja po
podlozi tanki dekorativni furniri često pucaju te su u takovim slučajevima bolja
bakeliitna ljepila.


Mjehurići nastaju ponajćešće na furniranoj robi uslijed naglog isparivanja vode
iz ljepila i drva. Takove greške osobito su česte kod temperatura lijepljenja iznad
100*0. Postanak mjehurića tumači se povišenjem vrelišta vode kod viših tlakova.
Unatoč toga, što je drvo i ljepilo zagrijano iznad llOO°C, voda uslijed visokog pritiska
ne isparava, već ostaje u tekućoj fazi. Ako se nakon dovršenog lijepljenja tlak naglo
umanji, to sva voda odjednom prelaizi u plinovitu fazu i ma taj način prouzrokuje
lokalno veliki tlak vodene pare, koja kida svježe, još nedovoljno ukroćene ploihe
sljepljivanja. Postanak mjehurića može se spriječiti primjenom nižih temperatura ili
opreznim i postepenim smanjivanjem tlaka nakon dovršenog postupka lijepljenja.
Slične greške nastaju i uslijed nejednolikog razdjeljenja tlaka za vrijeme lijepljenja
ili uslijed nejednolikog nanošenja ljepila. Mjehurići na furniranom ili šperovanom
drvetu postaju obično vidljivi tek nakon poliranja gotovog proizvoda, te se smatraju
za veliku grešku u fabrilkaciji šperploča i furniranog drva.


Savijanje i vitlanje šperploča i panel-ploča nastaje često uslijed nejednake vlažnosti
pojedinih lamela, iz kojih je ploča slijepljena. Za vrijeme relativno kratkotrajnog
procesa sljepljivanja ne mogu se izjednačiti veće razlike u vlazi pojedinih listova,
a različita vlažnost uvjetuje i razne stadije bubrenja drva. Klimatizacijom gotovog
proizvoda uspostavlja se higroskopska ravnoteža prema okolnoj vlazi, a jednako tako
izravnaju se razlike u vlažnosti pojedinih listova. Zbog toga u ljepivom sloju djeluju
stalno znatne sile, koje se me mogu naknadno izravnati te prouzrokuju savijanje ploča
ili odljepljivan je pojedinih slojeva. Takove greške imogu se spriječiti! za vrijeme
lijepljenja postepenim povećanjem tlaka i temperature; difuzijom vlage (.... čitavu
debljinu ploče uspostavlja se ravnoteža još prije dovršenog sljepljivanja. Mnogo je
sigurniji postupak, da se sirovina za panel-ploce i furniri klimatiziraju prije lijepljenja
u automatskim sušarama. Na taj način uspostavlja se još prije sljepljivanja higroskopska
ravnoteža i jednaki stupanj prosušenosti pojedinih lamela, koje će se ugraditi


213 t