DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Zato, i pošto se sa saturacionim talogom šećerana i gipsovanjem sve slatine Vojvodine u dogledno vreme ne mogu meliorirati, potrebno je: a) da se pod poljoprivredom zadrže samo one slatine koje bi se u dogledno vreme mogle meliorirati; b) da se za umetne ribnjake i pirinćana polja izluče slatine koje se mogu navodnjavati; v) a sav višak slatina da se izluči i predvidi za pošumljavanje. Pošumljavanjem slatina znatno će se podići privredna vrednost zemljišta, a pored toga, baš u predelu slatina, zaštitom okolnog poljoprivrednog zemljišta povećaćemo prinose poljoprivrednih proizvoda do 30%. a livada i preko 30%. Dok ogledima ne pronađemo pogodne vrste štwn. drveća i grmlja i metode za pošumljavanje pojedinih tipova slatina, za pošumljavanje treba planirati: a) Sva nasipom nezaštićena, plavna i povremeno plavna zemljišta zato što je zbog devastacije planinskih šuma i zbog uništavanja strukture poljoprivrednog zemljišta površinsko oticanje vode sve veće, pa su zbog toga i kao zbog sužavanja poplavnih područja novim nasipima, poplave sve češće, više i dugotrajnije. Pošto se uzroci, usled kojih je nastala promena vodnog režima naših reka, ne mogu uskoro otkloniti, već naprotiv oni će se još povećavati, zemljišta u poplavnom području, koja su se u prošlom veku još orala, danas ne možemo više orati. — Ni za ispašu niti za senokos ta zemljišta nisu pogodna) zato što su, naročito u Podunavlju. baš u vremenu ispaše i senokosa poplavljena, muljevita i močvarna. Pošumljavanjem poplavnog područja brzorastućim vrstama topola, pored drveta neophodnog za domaće potrebe, proizvešćemo i eksportne robe više nego sa bilo kojim drugim načinom obrade — korišćenja. Osim toga i nasipe ćemo bolje obezbediti od talasa i prodora. b) I nasipom zaštićena, no niska i radi toga povremeno plavna zemljišta treba pošumiti. Poljoprivredne kulture na tim nizinama uspevaju samo u godinama kratkotrajnih i niskih voda. No pošto crpne stanice i odvodni kanali nisu dimenzionirani za maksimalne potrebe, u kišnim godinama, kao i za vreme dugotrajnih i visokih voda u rekama, veći deo tih nizina ipak dolazi pođ vodu, i tada se gubi sav ulog za obradu i seme. Kada bi samo sa tim rizikom računali, ne bi se isplatila poljoprivredna obrada nizina koje svake 10-te godine i češće bivaju plavljene. Za vreme vegetacije Vojvodina pati od suše. Da bi kapilaritetom tla podzemna voda pomogla za vreme suše, nivo unutarnjih voda, a time i nivo podzemne vode, radi tih nizina, ne bi trebali odvodnjavanjem snizivati, već bi ga naprotiv navodnjavanjem trebalo povisivati. Pošto povremena poplava topoli ne smeta, te nizine treba pošumiti. pa ćemo sa godišnjim prirastom po 1 ha od: 10—15 m3 topolovog drveta i 100—150 kg ribe postići veće i stabilnije prinose od poljoprivrede. 172 |