DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Zato, i pošto se sa saturacionim talogom šećerana i gipsovanjem sve slatine
Vojvodine u dogledno vreme ne mogu meliorirati, potrebno je:
a) da se pod poljoprivredom zadrže samo one slatine koje bi se u
dogledno vreme mogle meliorirati;
b) da se za umetne ribnjake i pirinćana polja izluče slatine koje se
mogu navodnjavati;
v) a sav višak slatina da se izluči i predvidi za pošumljavanje.
Pošumljavanjem slatina znatno će se podići privredna vrednost zemljišta,
a pored toga, baš u predelu slatina, zaštitom okolnog poljoprivrednog
zemljišta povećaćemo prinose poljoprivrednih proizvoda do 30%. a
livada i preko 30%.


Dok ogledima ne pronađemo pogodne vrste štwn. drveća i grmlja i
metode za pošumljavanje pojedinih tipova slatina, za pošumljavanje treba
planirati:


a) Sva nasipom nezaštićena, plavna i povremeno plavna zemljišta
zato što je zbog devastacije planinskih šuma i zbog uništavanja strukture
poljoprivrednog zemljišta površinsko oticanje vode sve veće, pa su zbog
toga i kao zbog sužavanja poplavnih područja novim nasipima, poplave
sve češće, više i dugotrajnije. Pošto se uzroci, usled kojih je nastala promena
vodnog režima naših reka, ne mogu uskoro otkloniti, već naprotiv
oni će se još povećavati, zemljišta u poplavnom području, koja su se u
prošlom veku još orala, danas ne možemo više orati. — Ni za ispašu niti
za senokos ta zemljišta nisu pogodna) zato što su, naročito u Podunavlju.
baš u vremenu ispaše i senokosa poplavljena, muljevita i močvarna.


Pošumljavanjem poplavnog područja brzorastućim vrstama topola,
pored drveta neophodnog za domaće potrebe, proizvešćemo i eksportne
robe više nego sa bilo kojim drugim načinom obrade — korišćenja. Osim
toga i nasipe ćemo bolje obezbediti od talasa i prodora.


b) I nasipom zaštićena, no niska i radi toga povremeno plavna zemljišta
treba pošumiti.


Poljoprivredne kulture na tim nizinama uspevaju samo u godinama
kratkotrajnih i niskih voda. No pošto crpne stanice i odvodni kanali nisu
dimenzionirani za maksimalne potrebe, u kišnim godinama, kao i za vreme
dugotrajnih i visokih voda u rekama, veći deo tih nizina ipak dolazi pođ
vodu, i tada se gubi sav ulog za obradu i seme. Kada bi samo sa tim rizikom
računali, ne bi se isplatila poljoprivredna obrada nizina koje svake
10-te godine i češće bivaju plavljene.


Za vreme vegetacije Vojvodina pati od suše. Da bi kapilaritetom tla
podzemna voda pomogla za vreme suše, nivo unutarnjih voda, a time i
nivo podzemne vode, radi tih nizina, ne bi trebali odvodnjavanjem snizivati,
već bi ga naprotiv navodnjavanjem trebalo povisivati. Pošto povremena
poplava topoli ne smeta, te nizine treba pošumiti. pa ćemo sa godišnjim
prirastom po 1 ha od: 10—15 m3 topolovog drveta i 100—150 kg
ribe postići veće i stabilnije prinose od poljoprivrede.


172