DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 41 <-- 41 --> PDF |
ing. Branimir Marinković (Korčula): NEKOLIKO MIŠLJENJA I PRIJEDLOGAAMELIORACIJE ĐEVASTIRANIH MAKIJA(nastavak i svršetak) K U PITANJU DALMACIJI , Tipovi makijskih šikara U prirodi postoje mnoge varijante šikara, koje su nastale iz pojedinih biljnih zajednica. Na ove je čovjek djelovao na razne načine i različito dugo vremena te omogućio i prirodi, da ona nastavi sa raznim degradacijama. U vezi toga, na prvom je mjestu potrebno, da kod obimnog ovog materijala učinimo nekako red, i da po raznim svojstvima slične šikare svrstamo u tipove. Po našem mišjenju, ovaj zadatak možemo izvršiti, ako sve makijske šikare svrstamo u svega pet tipova, odnosno osam podtipova. Kao mjerilo za ovu klasifikaciju služili bi nam: 1. stanje visniskog prirasta, 2, učestalost pojedinih vrijednijih vrsta, odnosno smjesa vrsta, te 3. cjelokupni obrast pojedine površine. Primjećujemo, da ćemo se u dalnjem izlaganju rukovoditi principom jednostavnosti i preglednosti. Da bi samo izlaganje bilo jasno, moramo objasniti: a) da ćemo površine sa obratom ispod 0,4 smatrati goletima; površine obrasle od 0,4 do 0,7 smatrat ćemo otvorenim šikarama, koje su poznate pod imenom »garig« ili se ovima približavaju, a čine s jedne strane prelaz kamenjara, a s druge boljim šikarama; b) da ćemo pod pojmom »drvolike« vrste smatrati takove vrste, od kojih se može proizvoditi bar ogrjevno drvo, a rastu, u normalnim prilikama, u obliku stabalaca. Ovaj pojam slaže se u glavnom sa pojmom »visoke makije«24). »Grmolikim vrstama« zvat ćemo grmiće, koji ne daju nikakav deblji materijal za ogrijev. U prvi tip, odnosno podtip, kojeg ćemo nazvati Alf uvrstili bi sve šikare kod kojih (iako su obrštene od stoke ili devastirane na druge načine) visinski prirast još postoji. Ove šikare sastavljene su uglavnom od većine onih elemenata, od kojih su sastavljene i makijske šume. Razlika između jednih i drugih je u tome, što su one prve u izvjesnoij i to imanjoj mjeri devastirane bilo pašom, bilo bespravnim sječama, ali su pored toga strukovi ipak zadržali uspravan oblik. U vezi sa devastacijama, nastale su u i,stima čistinice i plješine, ali tako da1 je obrast još uvijek iznad 0,7. Pored gornjeg, treba da su vrste česmina i planike ukupno zastupane sa preko 50°/o. Ove su dvije vrste najvrijednije i imaju,´ općenito, vrlo jaku izbojnu snagu. Negdje ovaj tip šikare tvori sama česmina i planika sa po nekom sporednom vrstom. U podtip A2 uvrstili bi šikare raznih drvolikih vrsta, u kojoj s|i česmina i planika zastupane sa ispod 50% ili ih uopće nema. Ove šikare, zbog ,jače devastacije makijske šume, promjenile donekle floristički sastav. Vrijednije vrste, kao što su česmina i planika, prorijeđene su ili ih uopće nema. Možda je ovaj tip šikare nastao od biljne zajednice u kojoj nisu bile česmina i planika uopće zastupane. Preostale su ili prevladavaju: zelenika, -4) Balen dr. J. op. cit pod 6, str. . . 259 |