DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 14 <-- 14 --> PDF |
gao primijetiti nikakav ponik, iako sam pažljivo pregledao zemljište toga dijela otsjeka 3d kao i susjednoga hrastika. Nisam kontrolisao klijavost sjemena uroda god. 1933, smatrajući tu pojavu abnormalnom i začudio sam se kad sam u proljeće 1934. našao jelove kotiledone čije je poreklo bilo apsolutno pouzdano jer drugdje nigdje u blizini nije bilo odraslih jela. U istom otsjeku god. 1936. ubrao sam sjeme jelovih šišarica (u tada već 35 godina staroj sastojini) čija je klijavost bila 46%. U otsjeku 3b naišao sam na vrlo interesantnu pojavu. Već sam rekao da je obrast te grupe bio između 0,7 i 0,8. Bilo je i panjeva koji su potjecali od šumskih krađa i tamo gdje je tih panjeva bilo više, tako da su se ostala stabla razvijala slobodnije i jače, tu sam našao tri stabla sa nekoliko šišarica u gornjem dijelu krošnje. Jednu jeliku od 19 cm prsnog promi´era analizirao sam. Na analiziranom stablu našao sam 8 šišarica, a što je još interesantnije bilo je pod tim jelikama nekoliko komada dvogodišnjeg ponika. Slijedeće "godine (1934) j´elovih kotilidona u šumici bilo je više. Visina nad morem je nešto veća od »Paradisa« (do 300 m). Otsjek Paradis i grupica jela u 3b pretstavljali su vrlo interesantan objekat sa šumarsko naučnog stanovišta i zaista je šteta da je zimi 1943 i 1944 g. njemačka soldateska prevršila tu divnu šumicu za božična drvca. U gospodarskoj jedinici »Dijelovi-Vedro polje« sreza bosansko-petrovačkog utvrdio sam na sličan način kao i za smnču (vidi pogl. I.) prosječnu početnu fiziološku zrelost za rubna jelova stabla u predjelu Kecmamska kosa (nadmorske visine 1000 m, ekspozicija sjeverna, zemljište dobro). Po mojim opažanjima provjerenim i god. 1937 fiziološka zrelost rele na rubu sastojine razvija se između 35 i 40 godina. Za osamljena jelova stabla nema podataka: izrazita vrsta sjene, jela u pravilu ne raste na slobodi. Mogao sam jedino provjeriti starost pojedinih rubnih stabala u proređenim rubovima, i to starost onih drvca koja su naročito rano počela rađati. Imao sam dvanaest slučajeva kad je jela imala plodne šišarice (tj. sa klijavim sjemenom) u starosti ispod 35 godina (30—33), u dva slučaja sam zabilježio starost od 28 godina. Zdravstveno stanjje tih primjeraka nije bilo povoljno: vitalitet je oslabljen kresanjem, bilo ih je sa ozleđenom korom, a tri su bila napadnuta ličinkama Ips curvidens. Ovo sve ističem, kako ne bi ispustio ni jedan momenat: ni onaj koji govori u prilog mojim tezama, a ni onaj koji govori protiv. Onoga, ko , smatra da se je tu radilo o abnormalno-fiziološki-zrelom stablu zbog uzroka patološke prirode, upućujem na slučaj trapiskih jela čije je zdravstveno stanje bjlo upravo idealno". Ovo nam sve služi dokazom koliko još moramo raditi da bi došli do nekih pozitivnih, pouzdanih, svojih rezultata. Konkretno za jelu: u granicama njenog prirodnog areala nećemo ni dobiti pouzdanih podataka o plodonošenju osamljenih stabala. Svaku jelu koj a 35 god. raste sama, već samim tim što je rasla sama treba kvalificirati kao protuprirodni fenomen, fenomen koji se kosi sa osnovnim momentom ekologije te vrste, a takve smo slučajeve (za sada barem) a priori isključili iz šeme naših razmatranja (teoretski dio, poglavlje IV. strana 341.)* *) Dr. ! Florvat »Biljno sociološko istraživanje šuma u Hrvatskoj« vidi skrižaljku IV. snimke 11—!? u nadmorskim visinama 880—(L200; upored; u citiranom djelu Tregubova opis predjela Strugarnice. 352 |