DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 20     <-- 20 -->        PDF

fiziološku zrelost već po izmaku prvog decenija svoga života, onda se


razlika koja minimalno iznosi 4 godine, a pod manje povoljnim uslovima
može biti i znatno veća (10 do 12 g.) ne smije ni u kom slučaju zanemariti.
Nie zanemaruju je ni francuski podaci. Na žalost ti podaci često nisu brojčano
iskazani u francuskim udžbenicima i priručnicima, nego se zadovoljava
sa skalama: tres precoce, precoce, assez precoce, assez tard, tard,
tres tard. Za crni bor Fron navodi podatak »assez precoce«, za bijeli bor
»precoce«, za primorski bor kao i za kleku »tres precoce«. Pošto kod
nekih vrsta uz oznaku »tres precoce« stoji brojka »15 g.«, a uz «assez
precoce« brojka »30 g.«, može se u granicama dopustivih greški a s obzirom
na stanišne prilike Francuske pretpostaviti da za njihove šume važe:
12 do 15 godina kao donja granica zrelosti primorskog bora (u sklopu), 20
do 25 za bijeli bor, a 25 do 30 god. za crni.
U šumi »Babin Do« sreza jajčkog analizirao sam nekoliko crnoborovih
stabala sa strmih vapnenastih obronaka južne ekspozicije i u nadmorskoj
visini od 1050 m. Šuma je čista crnoborova sa primjesom bijelog bora i
javora (A. obtusatum), sa grupimičnim rasporedom dobnih razreda. Iako
je starost barova varirala od 15 do 130 godina, opšti karakter šume nije
odavao dojam šume prebornog tipa jer su stogodišnji orijaši rasuti rijetko
po cijeloj površini, a ostali debljinski razredi formirali su se grupimično a
negdje izrazito stepeničasto. Stoga skoro nije bilo potištenih stabala
i bilo je moguće operisati sa faktičnim starostima fedinki pošto su se te
starosti podudarale i sa stadijnim i sa gospodarskim. Analize su pokazale
donje granice fiziološke zrelosti crnog bora »prave« zrelosti t. j . sa
sjemenom čija je klijavost ispitana sa pozitivnim rezultatima (od 17
godina za rubna stabla i od 24 godina za stabla u sklopu. Interesantno da
razlika u nadmorskoj visini za skoro 1000 m spram vještačko podignutoj
kulturi u Trapistima nije se mnogo odrazila na plodonosnosti crnoga bora.


Pogovor


Svjestan sam da nisam u ovom članku (kao što nisam ni u onom iz
prošle godine) pružio čitaocima novi »kanon« mjesto staroga koji treba
ukinuti. Ali snaga jednog istraživača — ma i najdosljednijeg, najupornijeg


— nikad nije dovoljna za definitivno prečišćavanje sličnih problema. U
prvom redu svaki individualni rad — htjeli mi to ili ne htjeli — nosi pečat
subjektivizma. Možda se autoru i čini da njegov rad ne boluje od toga,
možda je on sa svoje strane sve učinio da se tog subjektivizma oslobodi,
ali da li mu je to uspjelo — o tome će drugi donijeti sud.
Da je već krajnje vrijeme da pristupimo izradi naših vlastitih podataka,
tabela i si. u tome se svi slažemo, jer kad neosporno postoje tolike razlike
između njemačkih i jugoslavenskih ili između ruskih i jugoslavenskih
prilika, ne mogu biti identični ni podaci. Ali da su te razlike tolike i toliko
upadljive kako to iz ovog prikaza izilazi — s tim se neki ne slažu. Biću
zahvalan svakome ko će unijeti što više i što temeljitije korekcije mojih
brojki. Ali pošto su one rezultat dugogodišnjih opažanja i ogleda — dajem
ih javnosti. Ponovno ovdje u pogovoru ovog članka još jednom donosim sve
te brojke — sređene i zaokružene. To su brojke koje smatram tačnim za


358