DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 36     <-- 36 -->        PDF

povećaje se, što je vidljivo prikazano na grafikonu. Ovo prebacivanje
radnika s jedne radne operacije na drugu može se obaviti i kod drugih,
radnih operacija, čim je završen posao pojedine operacije.


Slika 4,


Vrijednost i^n za cjelokupnu količinu produkta »A« možemo odrediti
kod ovakve organizacije posla prema formuli (8):


|*n = A:T (10)
374




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Kod organizacije posla nastoji se primjeniti lančani ili brigadni sistem
rada gdjegod pokazuje prednosti prema ostalim načinima rada. Obzirom
da je to veoma često, uzet ćemo taj sistem rada u razmatranje prema naprijed
izloženim smjernicama.


Primjena brigadnog sistema rada* sastoji se načelno u raščlanjivanju
radnog procesa vremenski i prostorno u pojedine osnovne faze rada tako,
kako bi se postigla što veća produktivnost rada s obzirom na radnu sposobnost
pojedinog radnika. Rad se odvija neprekidno u lancu i ritmički
s takovim prostornim rasporedom radnih mjesta, koji najbolje odgovara
tehnološkom procesu.


Kao što smo prije spomenuli najprije se mora odrediti optimalan broj
radnika. Taj će se broj ovdje odnositi na radne grupe u lancu i one imaju
isto značenje prije spomenutih sastavnih pojedinih radnih operacija (a,
b, c ) cjelokupnog proizvodnog procesa A. Rad jedne radne grupe
ovisan je i uvjetovan radom grupe ispred nje. Optimalan broj radnika u
pojedinoj grupi mora biti određen uz najpovoljnije korištenje radne snage
svakog radnika, zatim najpogodnijeg odnosa između rada i odmora, kao
i radnika, radnih i tehničkih uređaja. U kratko rečeno, treba postići što
veći prosječni učinak rada s najmanjim potrebnim brojem radnika (naravno
s normalnim naprezanjem radika). Taj prosječni učinak ovisan je


o koeficijentu »kn« (vidi formulu 6), koji ćemo odrediti na osnovu njegove
funkcionalne zavisnosti od broja radnika />n«, kako je naprijed izloženo.
Na taj način mogu se dobiti razni prosječni učinci, a s time u vezi i
kraće vrijeme za dovršetak pojedinih sastavnih radnih operacija (a, b, c...),
koje obavljaju pojedine radne grupe, Ovo izgleda svakako nepodesno za
brigadni sistem rada obzirom na njegove osobine.


Neprekidnost u lančanom sistemu rada zahtijeva da pojedine radne
grupe obave svoj dio posla (a, b, c .. .) u jednakim odsjecima vremena,
a ritmičnost se postizava, ako se izvršava dnevno ista količina posla,
jer bi u protivnom slučaju moglo nastati nagomilavanje ili pomanjkanje
izvršenog posla. Posljedica je nagomilanog posla, što slijedeća radna
grupa nije u mogućnosti da savlada ostavljeni joj posao, dočim kod pomanjkanja
ostaju ostale grupe bez posla. Prema tome morale bi se sve
sastavne radne operacije obavljati s istini prosječnim učincima. Ovo je u
suprotnosti s uposlenjem optimalnog broja radnika u pojedinim radnim
operacijama, jer koji put možemo samo tako pravilno iskoristiti radnu
snagu i dobiti na vremenu. Nekad smo u mogućnosti regulirati prosječni
učinak s povećanjem odnosno umanjivanjem broja uposlenih radnika i bez
znatnog utjecaja na učinak rada. Pošto ovo nije redovno, to smo često
primorani organizirati posao s raznim prosječnim učincima pojedinih
operacija. Pretpostavit ćemo da imamo najjednostavniji slučaj, t. j. da je
neki radni proces A prilikom brigadne organizacije sastavljen iz dvije
radne operacije (si. 5). U svakoj je operaciji uposlen optimalan broj radnika
i prva radna operacija prethodi i uslovljava drugu. Uz pretpostavku
da želimo vremenski što prije dovršiti radni proces »A« grafički je prikazan
jedan od načina organizacije posla. Iz grafičkog prikaza vidljivo je
da radnici operacije (b) ne bi bili stalno uposleni za vrijeme »ta« kod
obnavljanja radnog procesa A (posljedica različitih prosječnih učinaka).


375




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Ovo je nepodesno kod brigadnog sistema rada i treba nastojati na bilo
koji način ukloniti ili smanjiti na najmanju mjeru. Najjednostavnije bi se
to potpuno uklonilo, da se organizira još neki posao »B« tako, da za
vrijeme (u ovom slučaju »ta«) dok su radnici neuposleni vrše taj drugi
posao B. Također postoji i drugi način, naime pomoću prebacivanja radnika
sa jedne radne operacije na drugu i to za vrijeme dok su radnici neke
operacije neuposleni. Kod tog prebacivanja radnika mora se paziti da
bude optimalan broj radnika u grupi kojoj se dodjeluju. Svakako da je
moguće i provesti kombinaciju od oba navedena načina, t. j. prebacivati
radnike iz. grupe u grupe, a pored toga i organizirati novi posao.


Slika 5,


U primjeru prikazanom na slici 5, za vrijeme »ta« vrše radnici radn2
operacije (b) posao operacije (a), tako da kod slijedećeg obnavljanja
radnog procesa »A« radnici operacije (a) nastave s poslom, koji su izvršili
u predašnjem radnom procesu radnici operacije (b) te je završen radni
proces A u kraćem vremenu (o ovom primjeru za vrijeme T2). Takovo
prebacivanje obavljeno je uz pretpostavku da je optimalni broj radnika
za radni proces (a) i (b) jednak. Iz ovog primjera vidimo, da se može
uspješno^, provesti organizacija u pogledu vremena i na taj način, samo
što se ritmičnost ne postizava u vremenskom intervalu potrebnom za
dovršenje cjelokupnog radnog procesa »A« nego u dva vremenska intervala,
a u nekim slučajevima i u više.


U svrhu boljeg prikaza kao i načina praktične primjene donosimo
primjer sa brojčanim podacima iz eksploatacije šuma. Primjer je riješen
grafički i analitički.


Zbog pregleda i olakšanja rada uvest će se promjena u oznakama,
pa će učinak rada mjesto dosadanjeg indeksa dobiti 2 brojčana indeksa,
od kojih prvi znači redni broj radne operacije, a drugi broj uposlenih


376




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 39     <-- 39 -->        PDF

radnika u toj radnoj operaciji, na pr. n.2,4 učinak radne operacije broj 2


(prije označene sa b) sa 4 uposlena radnika. Na isti je način označeno i


vrijeme, koje je potrebno za dovršenje posla pojedine radne operacije.


Za primjer uzet ćemo rad oko obaranja jelovih stabala i izrade trupaca
motornom lančanom pilom. Zbog jednostavnosti pretpostavljamo da
radi mehanizovana brigada od 3 radne grupe (radne operacije) u srednje
povoljnim prilikama i obara stabla promjera 60—70 cm.


I. Grupa rušača se sastoji od 3 radnika, koji vrše obaranje. Po normama
ovi radnici mogu oboriti za 8 sati 3 X 12 = 36 stabala ili uzevši
da je srednje stablo promjera na panju 65 cm ili prsnoj visini 62 cm, a
visine 29,50 m. Totalna drvna masa pojedinog stabla iznosi 4,15 m3, a
neka je °/o tehnike 70°/o tada dobivamo tehničku masu stabla 2,90 nr.
Dnevna norma grupe rušača iznosi 36 stabala odnosno 104,40 m3 tehničke
oblovine.
II. Grupa za kresanje granja. Optimalno se kresanje postiže, ako ga
Vrši 1 radnik. Ovaj radnik može dnevno okresati 8 stabala ili 23,20 m3
tehničke oblovine.
III. Grupa za trupljenje sastoji se od 2 radnika. Ako uzmemo da svi
radnici trupe građu 4 m dugu i da normirana površina trupljenja moi.
lančanom pilom po 1 radniku iznosi 10,50 m2 odnosno za 2 radnika
u grupi 21,00 m2, te da jedno deblo ima ukupno 4 reza s kvadraturom
0,64 m2 ili kubaturom 2,90 m3 onda u toku jednog dana 2 radnika mogu
ukupno istrupiti —´-— 2,90 = 95,16 ma tehničke oblovine. Prema tome
0,64
iznosi prosječni dnevni učinak za:


I.grupu s 3 radnika ,(/li3 = 104,40 mVdan


II. grupu s 1 radnikom ^2,1 = 23,20 mVdan
III. grupu s 2 radnika fi3i2 = 95,16 nrVdan
Pretpostavimo li da nam je dan zadatak da moramo organizirati rad
oko obaranja jelovih stabala i izrade trupaca u nekoj šumi, koja ima
tehničke mase oblovine 1000 m3. Postoji više načina organizacije posla
obzirom na vrijeme, što ovisi o uvjetima pod kojima se želi odnosno vrši
posao.


Možemo imati takove uvjete, da imamo na raspolaganju samo te spomenute
3 grupe radnika i radnici pojedinih grupa ne mogu obavljati poslove
drugih grupa. Uz primjenu naprijed spomenutih formula dobivamo:


t,,3 = A : //,,3 = 1000 : 104,40 = 9.58 dana


t24 = A : fiM = 1000 : 23,20 = . . . . . 43.10 dana


t3,2 = A : //32 = 1000 : 95,16 = 10.51 dana


Svega . . .63.19 dana
Na osnovu dobivenih podataka možemo provesti organizaciju posla
obzirom na vrijeme na dva načina (SI. 6 i 7). Kod prvog načina (SI. 6)
svaka radna grupa čeka dok prethodna završi s poslom. Prema drugom
načinu prva i druga grupa počinju istodobno s radom, a treća tako da se
završi rad istovremeno sa drugom grupom.


377




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 40     <-- 40 -->        PDF

".


Usporedimo li ta dva načina vidimo, da je vreiđenski nepovoljniji
prvi način, jer treba duže vremena za dovršetak posla. (Za prvi način
treba 63,19 dana, drugi 43,10 dana).


U ovom slučaju vrijeme potrebno za dovršenje posla kod drugog načina
organizacije ovisi o radu grupe (II), te ako ga želimo skratiti, moramo
povećati učinak rada uposlenjem više radnika. Ovo je dopušteno, jer


Slika 6. Slika 7.


svaki radnik može raditi prostorno i neovisno jedan od drugog, te nema
utjecaja na učinak pojedinca. Ovdje prema formuli (6) k = n. Maksimalno
možemo dodati grupi (II.) još tri radnika, obzirom da je rad grupe
II uvjetovan radom grupe I., pa mora biti //i,3 > ,«2. Prosječni su
dnevni učinci uz spomenuti način organizacije rada za:


I. grupu s 3 radnika ... . ,wu = 104,40 mVdan
II. grupu s 4 radnika ... . //2|4 4-23,20. .´ = 92,80 mVdan
III. grupu s 2 radnika ... . ,w3,2 = 95,16 mVdan
Vrijeme potrebno za izradu 1000 m8 tehničke oblovine iznosi:


t = A :w2,4 = 1000 : 92,80 = 10,76 dana


Organizacija je rada prikazana na slici 8 i u poredbi s ostalim, taj je
način vremenski najpovoljniji. Također vidimo da su radnici grupe III.
neuposleni za vrijeme od 0,25 dana, odnosno grupe I. za 1,18 dana u
vremenskom intervalu od 10,76 dana, koje je potrebno za izradu 1000 m:;
tehničke oblovine. Ovo je nepodesno iz razloga, koje smo već naprijed
spomenuli.


Ako želimo potpuno racionalno iskoristiti radnike i održati ritam
proizvodnje, t. j . da u određenim vremenskim razmacima bude izvršena
ista količina produkta uz neprekidno uposlenje svih radnika brigada bit
će očito potrebno vršiti premještanja radnika s jednog posla na drugi


v


378




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 41     <-- 41 -->        PDF

(s jedne radne operacije na drugu). Treba nastojati smanjiti ovo premještanje
što više, kako bi se bolje iskoristila stručna sprema radnika. Poznato
je da brigadni sistem rada omogućava ovakovo premještanje bilo
cijelih grupa bilo pojedinaca, pa se to i broji u njegove prednosti. Kod
toga treba imati na umu, da više kvalificirani radnik može da vrši posao
za koji se traži manja stručna sprema, ali obratno je nemoguće,


Slika 8.


Naprijed izloženog držat ćemo se u našem primjeru, da bi racionalno
organizirali izvršenje zadatka.


Uzimamo da radnici rušeći mogu vršiti bilo kresanje grana bilo trup-
Ijenje, a trupljači su kvalificirani i za obaranje. Cijela brigada od ove tri
grupe treba da počne posao istovremeno i da ga istovremeno završi (uz
potrebni razmak, koji traži sam tehnološki proces).


Prema broju raspoloživih radnika najprije ćemo odrediti broj radnih
grupa u pojedinim radnim operacijama uz spomenute uvjete.
Pretpostavljamo da u prvoj radnoj operaciji radi jedna grupa od 3
radnika, drugoj dvije grupe sa po jednim radnikom (prostorno odijeljeni,


1.
j. svaki kreše svoje stablo) i u trećoj jedna grupa sa 2 radnika.
Na osnovu toga dobivamo:
fj . . ,´ . . . t . .. . . . = 104,40 mVdan


iU2,2 . . . ´. . .´.´. =2-23,20 = 46,40 mVdan


«32
= 95,16 m3/dan


ti,3 . . . . . .N . . . . . — 9,58 dana


t2,2 =A:«2,2 =1000:46,40
= 21,55 dana


tj .......´....= 10,51 dana


Grafički prikaz vidljiv je na slici 9 iz dužina OA; OC; BC.
379




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 42     <-- 42 -->        PDF

\


Kako su kod toga u vremensko: t razmaku (t2,2 — t3|2 ) neuposleni!
radnici treće radne operacije, to ih kroz to vrijeme uposlujemo u drugoj,
radnoj operaciji, gdje će raditi 4 radnika sa učinkom


M2,4 = 4 fi2A = 4 23,20 = 92,80 mVdan


a trebat će okresati tehničke oblovine


a* = (t2,2 — t3,2) ,«2,2 = (21,55 — 10,51) 46,40 - 512,26 m3.


Vrijeme potrebno da se izvrši taj posao iznosi:


t2,4 = &i´{HA= 512,26 :92,80 = 5,52 dana.


Nakon vremena t2,4 odvajaju se 2 radnika iz druge radne operacije i
počinju posao treće operacije (od točke B), a posao druge operacije nastavljaju
vršiti 2 radnika (od točke D) i to za vrijeme (t 1,3 — t2,4 ) =
= (9,58 — 5,52) = 4,06 dana.


Posao će biti izvršen kroz to vrijeme:


a-2 = (tj,3 — t2,4) -,a2,2 = 4 06 46,40 = 188,38 m3 (druge radne
operacije)


&s — (tj,3 — t2,4) ,«3,2 = 4,06 ´ 95,16 = 386,35 m3 (treće radne
operacije).
Završetkom svoga posla (točka E) radnici prve operacije pristupaju
poslu druge operacije (od točke G) pa imamo učinak:


,«2,5 = 5 ,M2,i = 5 23,20 = 116,00 mVdan
Poslije izvjesnog zasada nepoznatog vremena (od točaka N i P) priključuju
se 2 radnika od druge operacije trećoj, te se nastavlja posao kod
druge operacije sa 3 a kod treće s 4 radnika (dvije grupe)


,«2,3 = 3 ´ ,«2,1 = 3´ 23,20 = 69,60 mVdan


,«3,4 = 2 ,«3,2 = 2 95,16 = 190,32 mVdan


Ovo se vrijeme mora ustanoviti tako (položaj točaka N i P), da je isto^vremeno
završen posao od druge i treće operacije, odnosno okončan cjelokupni
posao A (izrada 1000 m3 tehničke oblovine).


Položaj točaka N, P i M može se odrediti grafički i računski.


Grafički način. Iz točke G povučemo pravac određen učinkom
//2t3 i iz točke F s učinkom ,«34 ; njihovim presjecištem dobivamo
točku K. Zatim ustanovimo položaj točke H i I


t


A— («! + a2) 1000 — (512,25 + 188,38)


t2,5 = — -^ .., nn = 2,58 dana
,«2,5 116,00
Nadalje povlačenjem paralelnih pravaca iz točaka H i I s dužinama GK
i FK dobivamo točku L. Spojimo li točku K s L presjecište te dužine sa
dužinom H C određuje položaj točke M. Nakon toga pravci povučeni
iz M, a određeni s učincima /<2,3 i ,«3,4 daju položaje točaka N i P te sad
možemo očitati prema, mjerilu crteža vrijeme potrebno za dovršetak
cjelokupnog posla TA odnosno vrijeme koje odgovara točkama N i P,
kao i ostale potrebne podatke.


380


}




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Računski način sastoji se u tome da nađemo jednadžbe pravaca
prema pojedinim učincima i koordinate sjecišta tih pravaca daju
nam tražene vrijednosti.


Slika 9.


Da bi odredili koordinate točke K naći ćemo jednadžbu pravca koji
prolazi točkom F i ima koeficijenat smjera /i3i4, zatim pravca s koeficijentom
smjera ,«2,3 a prolazi točkom G. Presjecište tih dvaju pravaca
određuje koordinate točke K.


y = //3i4 x + b
Uz F (15,10; 386,35) i fi3A = 190,32 dobivamo b = —2487,48
y = 190,32 x — 2487,48 (1);
y = /´2,3 X + b
Za G (15,10; 700,64} i ,«„ - 69,60 iznosi b = —350,32
y = 69,60 x — 350,32 (2),
Rješenjem jednadžbe (1) i (2) dobivamo
x = 17,70 dana; y = 881,84 m3. . . K (17,70; 881,84)
ločk a H (17,68; 1000)
x = 15,10 + t2,5 = 15,10 + 2,58 = 17,68 dana; y = 1000 m3. . .
Točk a I (17,68; 631,86)
x = 17,68 dana


y = t2,5 ."3,2 + a, = 2,58 95,16 + 386,35 = 631,86 m3...


381




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Točk a L (20,73; 1212,24)
y = ,«2,3 x + b
Za H (17,68; 1000) i //2,3 = 69,60 je b = —230,53
y = 69,60 x — 230,53 (3)
y — ,«3,4 x + b
Ako je I (17,68; 631,86) i ,«3,4 = 190,32 onda je b = —2733,00
y = 190,32 x — 2733,00 (4)
Rješenjem jednadžbe (3) i (4)
x = 20,73 dana; y = 1212,24 m3
Točk a M (18,78; 1000)
Poznavajući koordinate točaka K (17,70; 881,84) i L (20,73; 1212,24)
nađemo jednadžbu pravca i njegovim presjecištem s pravcem y = 1000
dobivamo koordinate točke M
1212,24 — 881,84 «S 9» -"
y - 881,84 = 2%n_ 177 0 (x -17,70) (5>


y = 1000 (6)
Rješenje jednadžbe (5) i (6) daje
x = 18,78 dana; y = 1000 m:}. . .
Koordinate svih točaka računate su od početnog ishodišta 0 te kod obračuna
potrebnog vremena moramo odbiti vremenski razmak 00t.
007 = t2|2 — t3,2 ~ t2f4 = 21,55 — 10,51 — 5,52 = 5,52 dana.
Na osnovu poznatih koordinata točke M odredimo potrebno vrijeme
TA za dovršenje cjelokupnog posla A.
TA = 18,78—00, = 18,78 — 5,52 = 13,26 dana
Točk a N (16,03; 808,71)
y = ,«2,3 x + b ,
Za M (18,78; 1000); ,«2,3 =69,60 iznosi b =—307,09
y = 69,60 x — 307,09 (7)
y = ,«?,5 x + b
Za G (15,10; 700,64); ,«25 = 116,00 dobivamo b = —1050,96 ´
y = 116,00 x —1050,96 (8)
Rješenje jednadžbi (7) i (8) je
x = 16,03 dana; y = 808,71 m;! N
Točk a P (16,03; 473,11)
y = «3,4 x + b
Ako je M (18,78; 1000); ,«3,4 =190,32 onda je b = —2574,21


382




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 45     <-- 45 -->        PDF

I


%


y = 190,32 x — 2574,21 (9)
y = ,«3t2 x + b


Uz B (11,04; 0,00); ,M3,2 = 95,16 je b = —1050,57


y =95,16 x —1050,57 (10)
Iz (9) i (10) dobivamo:


x = 16,03 dana; y = 473,11 m3


Nakon 10,51 dana (od točaka P i N) nastavlja se posao kod druge radne
operacije s 3 radnika, a kod treće s 4 radnika, da bi istovremeno završili
posao A.


. Z a k 1 j u č a k.


Naprijed navedeno izlaganje imalo je za cilj prikaz načina kako se
može organizirati posao obzirom na vrijeme, t. j . odrediti potrebno vrijeme
za izvršenje nekog posla. Kod rješavanja tog zadatka nismo uzimali
u obzir druge faktore, koji utječu na produktivnost rada, već smo pretpostavili
da se produktivnost u izvjesnom kraćem vremenskom periodu
ne mijenja.


Primjer je uzet iz eksploatacije šuma, ali na isti način mogu se rješavati
primjeri kod organizacije rada i u drugim područjima, samo uz druge
pretpostavke i okolnosti. Nadalje se iz izloženog i donesenog primjera
vidi, da se određivanje potrebnog vremena za izvršenje nekog posla ne
može izraditi po nekoj šabloni, već svaki pojedini slučaj traži i posebno
rješenje, koje će i u danim prilikama najbolje odgovarati.


Literatura:


Ing. R. Benić: Organizacija proizvodnje u drvnoj industrij (rukopis) — Reichskuratoriuin
für Wirtschaftlichkeit, Handbuch der Rationalisierung — Berlin 1930.
Kacenbogen B. J., Organizacija potočnogo proizvodstva i rabota na raspredeliteljnvh
konvejerah — Mašgiz, Moskva 1946.


THE TIME IN THE WORKING PROCESS


In this article the author discusses about the methods of the calculation
of the necessary time to elaborate of the produets in group system
of work with (chain system). In this system of work for the single operations
definite groups of orkers are specialized. These groups are connected
by technological process of ork. To realize the complete continuity
and rhytm of the working process, this system allow the transposition
of single workers or of complete group on the another working
operations. But this transposition can last only during a short time.


To regulate the definite time when this transposition is necessary
to make or to calculate the duration of whole working process and of
single operations, is very important in this system.


In the article are deseribed two methods of this calculation.
To indicate the practical manner by these methods, the article consist
one example from the cutting of trees and log-making.


383