DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 74     <-- 74 -->        PDF

dvema letoma naša agronomska fakulteta, ko )e začela z delom osamljena.
Njen^e skušnje v tem časti pa so bile drogocena pomoć .... kolektivu.
PraTtako je bil ta deležea BaMonjeTOsii ia podpore drugih bratskih fakultet,
pred^sem zagrebške z ^^.^ bogato tradScijo ter z velikimi ....stvenimi
in pedagoškimi uspehi-_ ? t ^


Kolektiv nove fakultete se zaveda, da bo k v vzaietiinem šodeiovaniti
usipešno premagoval subjektivne in objektivne težave pn dviganju u-stanove
na dostojno višiiio. v znanstveno-pedagoškem, gospodarskem m socxi^inopoliti´čnena
pogledu. i-, r . ^ .. c .


Proi, ing-rranjo´ oevni´k


Problem iifege mladih sastojiBa listača n NR Hrvatskoj


Nj.ega iBladib sastojma neprestano je siov problem, iafca u načeto
postoji saglaisnost u mnogim osnovnim pitanjima .Zajedničko gledište
uzgaja´čia o nj^ezi sastojina proredama u savremenom uzgajanju šumia može
se ukratko sažeti u ovim osnovnim postavkama: L trajnO´ štititi proizvodnu
snagu tla i iođržavati piovoljnu .sastojiiisku ... naročito pO´Sredstvom
podstojnog dijela sastojine u svrhu bolje zračne i zemne vlage, aktivizi^
ranja mikroorganizama i normalnog rastvaranja listinca, 2. povećati proizvodnost
sastojina napose na izabranim boljim stablima njegom krošnje I
debla; njegu krošnje obavljati poistepenim koncentričnim povećanjem
prostora oko ...^ a njegu debla «prečavanjiem stvaranja i razvitka donjih
grana te zbog bržeg venen.jia i suš´enj´ia postojećih —po poznatoim načelu
autora visoke prorede . o p p e-a: krošnja na suncu, deblo u sjeni,
korijenje u svježoj zemlji. Oistvarivamje tih osnovnih zaisada može se općenito
postići taiko, da se iz sastojinie uklanja sve što ne koristi iU što ]:e
štetno fS c h r Ö de r).


Zadatak je to razmjerno lagam, ako su saistojine od njihova osnutka
dobro raizvijeine i ako je usto povoljan omjer s^mjeso drveća, Ali većina
sastoijina redovno nije tako´ razvijena te u takvim okolniostima njega sastojaina
nije jednostavan zadataik i on se pojavljuje kao akutan problem.
Razlozi takvom stanju mogu biti raznoliki, na pr, nepravilno izvršena
oplo-Aia sjeiča (nedovoljno pomlađivanje, nepoželjaji omi]!er smjese drveića),
prevelik broj loše uzraslih stabala i stabala iz panja, izo´Stanak čišćenja i
ranih proreda, niska proreda, zanemaren ili nedosljedno proveden cilj
gospodarenlja, i dr.


Talkav problem postoji i u njezi mnogih mjladih šiuma listača na
području između Salve i Drave u NR, Hrvatskoj, Da bi se problem njege
naših miladih sastojina listića počeo r;ješavati na široj osnovici, Institut za
šumarska istraživanja ministarstva šumarstva NR. Hrvatske otvorio ije taj
vrlo akutan pmhlem još polovicom prošle godinie. Na osnovu zaključka
konferencije instituta koncem iste godine u saveznom ministarstvu šumarstva
rjiešavanje tog problema u šumama listača postavljeno je imstitutu
Hrvatske kao zadatak saveznog značaja. Prilazeći postepeno rješavanju
tog, zadatka, na micijativu instituta u drugoj polovini prošle godine grupa
stručnjaka Mi.tarstva šumarstva NRH izvršila je kratak pregled mladih
sasto^ma u okolici Zagreba, gdje je ai oisnovnim linijama prikazan 1 rasprav*


412




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 75     <-- 75 -->        PDF

... savremem način proredivanja. Ali od tada sve do^ polovine ove godine
nije se taj otvoreni problem mogao krenuti naprijed.


U nieđuvremenH iasititut fe pripremio-ovof; piifedlo^g uputstava za njegu
sasiojina proredama; prijedlog organiziranja instruktaže o proredama u
terenu; prijedlog o izlučivanju uzornih sastojina i o osnivanju trajnih pokusnih
ploha u tim sastojinama, na kojima bi po određenoj jednostavnoj
metodici siiničnjaci pojedinih gospodarstava uz pomoć instituta vršili
pokuse i istraživanja, po principu; proširivanje nauke u praksu. U tom.
nastojanju institut bio je svestrano potpomognut inicijativnim i upornim
zalaganjem saradnika ing. L Lončara. "


Da bi is-e problem, njege mladih sa^stojina što iemelritije osvijetlio,
nastofj-anjem načelnika Ministarstva šumairstva iNRH ing. P, D r .a g i š i ć a
IS.struičnijafea iz Zagreba i -strujcnja-ci šumsfcog gospodarstva Bjelovar u prisuistvu
direktora Dj. Savić a održali su u kolovozu o.g. u raznolikim
sastojinama tog gospodarstva dvodnevnu svestranu i vrlo plodnu diskusiju
na osnovu instruktivnog izlaganja ing, Lončara. Zatim je diskusija
nastavljena u Ministarstvu šumarstva.


Ta je diskusija pokazala, da su postojala različita mišljenja o načinu
i ism-si proreda u pojedinim saisto´jinama. Ali tokom diskusije sve se više
razvijialo jedinstveno gledlišite. Konačan rezultat disikusije g;e uglavnom
ovaj;


L .ske prorede ne smiju se vršiti. Bezuvjetno je potrebno održavati
podstojni´ dio sastoijine u svrhu zaštiite tla i povoljne mikroklime, kao
i zbog boljeg oblikovanfa debala izabranih stabala, koja će se njegovati
predvidivo do konca oplodnje. Negdje bit će potrebno jače zahvatiti i u
podstojini´ dio (sastojine zbog pomaganja vrsta drveća nedovoljno^ zastupaiidh
u gornjem sloju, koja kasnije, u oplodnom sijeku, treba da povećaju omjer
smjese tih vrsta u novoj sastojini,


2, Glavni zahvati obavljaju se u gornjem dijelu sastojine, pomaganjem
razvoja bolje odlikovanih stabala; u odraslijcj dobi napose njegom njihovih
krošanja. Iz nadstojnog sloja treba dakle uklanjati i deblja stabla; ako
sprečavaju razvitak onih stabala, kojih su deblo i krošnja bolje razvijeni,


3, Budući da u pojedinim saistojinama prevladava grab na štetti omjera
smjese hrasta i bukve, ili bukva na štetu hrasta, treba postepenim zahvatima
pomagati razvoj tih premalo zastupanih vrijednih vrsta drveća. Zbof
velike potražnje brezovine, lipovine i johovine treba također i uzgoju tih
vrsta drveća u buduće pokloniti veću pažnju.


4, Pojedine pretežno čiste sastojine graJba obzirom na prirodne
faktore proizvodnje nisai loše a negdje imaiju i grupe dobro oblikovanih
stabala, ali obzirom na goispodarske faktore odnosno obzirom na stvarne
potrebe ne moigu dati onaj prihod, fcoiji bi se obziromi na prirodne faktore
mogao sa njihovih istaništa oičekivati. Stoga takve ´Sastojine, kao i sastojine
s velikim brojem loše uzraslih stab^k: i lošeg obrasta trebat će u kraćoj
ophodnji iskoristiti. U tu svrhu uredi za uređenje šuma treba da pregledaju
bar dubiozne sastojine i da donesu odluku o uzgojnom postupku u
takvim sastojinama,


5, Budući da pisana uputstva gdjekad ne mogu postići određenu
svrhu, potrebno je da iskusni stručnjaci neprestano u terenu vrše instmktažu
njege sastojina.


^ 413 .




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 76     <-- 76 -->        PDF

6. Da bi se reakcija saistojiaa na pojedine, uzgqjjie zahvate mogla bol^e
predvidjeti i da se objektivno može pratiti njihov razvitak, potrebno je
^omognčiti izdvajanje uzornih šumskih objekata te p^stavlilanje i održavanje
trajnih pokusnih ploha u tipičnim sastojinama.
7. Prijedlog uputstava c proredama treba da institut što prije publicira
pod naslovom »Njega sastojina proredama«.
Iako je rezultat navedenih nastojanja i diskusije ušao u završnu^ fazu,
ipak time nije problem riješen. Rješavanje problema njege sastojina listača
na području NR Hrvatske dobilo je time samio širu osnovicu za daljni;i
uspješniji rad na terenu. Problem j,e i dailje aikutan, napO´se zato što je kompleksno
povezan s drugim jedva otvorenim problemima: a) opterećenost
-upravnog osoblja sitaom, suvišnom i odviSe razgranj.enom admimistraicii´iom
te previše kompliciranim izvještajima, pa zbog toga mnogo je umanjena
mogućnost za stvarni stručni rad u terenu; b] nedovoljno stručno obrazovano
pomoćnO´ osobipe, koje radi prostranih površina mladih šuma treba da
također sudjeljuje u njegovanju sastojina, i dr, U te probleme treba što
prije sistematski i duboko zahvatiti, da bi se njega naših mladih šuma
mogla svuda uspješno obavljati,


Ing- J. Šalar


Racionalmje iskofiŠćavajino radnu snagu u uredima


Neopihodan predusjov 2ta mcionakrb i ejbonomičan rad ma: koje vrste jeste priST.-.
6tvo zdravog sm´isäla .. odnos if^među: svrhe i sredsitva, U^mmo´ ....... traženj e
p . o c e n a t a, ko j i je zbog potrebe za relativnim pokazateljima
postao masovna računskia operacija. Koliko se olovki nepotre;bno ´tupi
drljajiući p-o inače deficitnom papiru, a koliko se Tačimiskji´h S´trojeva trese, da bi se proizvela
j´^edna točkica na ,gra.fikonu, za kojfu nije viažnO´ da; li je za, stotiniku´ visa ild niža:
procenat izvršenja norme ili plana i sL Kolüko, dakle, žednih ide preko vode zbog p-ogi^
ešne navike i sab Ion izi ran ja posla!


Zaista, kao da je još tiivijek zabijen kllin između teorije i praikse, koje se anaće
savršeno uizajamno- oplođavaju. Na jednoj strani vidimo pogodna teh.nička sredstva,
proizvod teoretičara ´koji su mlsli´M na praksu, a ina druigoj stiiani vidimo ljude, koji
se tim sredstvima ne siluže pa radeći na snagu nepotrebno se iscrpljiuju i jadikuju; od
»preopterećenosti«.


Takovo jedno sredstvo teorije, sasvim nepravedno zanemareno u praiksä, jest -—
NOMOGRAM za proizvod i količniJc (A, Bi 1 im.ović: Viša matematika za fizičare,
hemičare, bioiloge i statstičare, str. 303). Bolji je naravno ilogaTitmar, .. on je skup ako
ga se uopće može nabaviti. Zbog ´toga, ako piraksi nešto preporućamo-, moramo se rukovodit;
realnim kriterijem., pa birati ono što postoji i što se može dobiti.


Pomoću Tiorndgrajma dobijoi se savršeno brzo i dovolj´no točni rezultati dijeljenja^
ako se namjesto ravnala koirisfci čioda sa crnim koncem. Da aikratko opišemo ovaj nom,
ogram:


Nacrtajmo pravokutnik vertikalne stranice kmčei od horizontalnih^ jer ukoliko su
horizonta´lne stranice duže utoliko je blaži kut i veća točnost. Na krajnje vertikalne
stranice nanesirao logaritamsücu skalu sa jednog dovoljno velikog ilogaritmara i to što
preciznije od 1 do 10, Na simetrali je polovica mjerila.


Prva skala s lijeva (A) označoije kolidaik dvaja apsolutnih brojeva, kojd ^. stavljaju
u odnos (p^rocenat, pokazatdlj). Srednja skaU (.) pretstavlja dividend (forojnik),
a desna skala (C) pretstav´lja divi^or (naizivnik).


Prema tome imamo . : C — A


Praktična upotreba koJica i čiode: Na čiodu^ pričvrstimo konae, čija dužina prelay:i
vehčinai dijagonale pravokutnika. Glavicu čix)de fiksno namjestimo na onu tooku skale
C, koju zahtijeva divizor (norma, plan), i u tom položajui držimo čiodu desnom rukom,


414