DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 77 <-- 77 --> PDF |
u lijevoj ruci Züiegnemo vrh kouca, TJiperivsi pogled na S´kailu . i nastojeći da konac presiijieče onu tc-čkii te skala, koju 2:ahtije^a dividend, (izvršenje pkna ili norm-c). Završeni akt jeste: prebaciti pc^led sa ska´le .:.. skailxi C i ti tooki, gdje konac sječe ^kalu A očitati fcoiičnik t, j , proeenat izvršenja norme, ili pr-ocenat i2rvršenja plana i si. Neki »praktičari« zauzeli su opozicioui stav prema upotrebi nomograma, jer on navodno, ne daje točne rezultate sa 5 i više znamenki. Brije svega postoj i ogromn a razlika između pojma d o ´V ol j n o točno i točno, U praksi radimo ....^.. sa dovoljnom točnošću, već prema svrsi. Ovaj pojam,, dakle ´zavisi o koordifnatam^, koje su uvijek´ u svrsi dane i on je reliativan, kao što neka točka može biti južno od jedne a sjeverno od d.rage. Kao šito je napomenuto, momoigrani se odnosi na rela tivn e ipofcaza´telje i na grube račune, pa je taufcologija reći .da on ne daje točne rezulitate i za to prigovor pomenutih praktičara otpada. Ako ovi ipraktičari odbijajoi nomogram za ´grube pokazatelje i koriste računski stroj (,akc ga imaju) ili rade ......, ´On^da je to isto što^ i sipati točnost pomoću lijevka u vedro, i^Ii bez lijevka u flašu. I na jedan i na drugi način rasipa se energija (ili "vrijörne ili tečnost). Ne treba podcijenjivati ovo oruđe, jer se pomoću njega može zašted´iti polovica utroišenoig vremena isvih normiraca, evidentičara, statističara i planera, Preduslov, da se ´U cilj´u uspije j^este da se u detalji-ma, u onalim stvariima b-iide n.a visini. Male stvan javiljaju se masovno i koHiko´god je prvi faktor neznatan (detalj), toliko je drugi faktor (brojnost, masa) ogroman. Cilj ovog napisa je ne samo taj, da se Što prije aktivira nomogram nego da se 1 druga oruđa iprakse, koja su nezasliuženo omalovažana ili nedovoljno razjašnjena, tivuku u upotrebu- i raisterete rad Čovjeka. J. StarČević Napomen a : Povodom ovog prikaza titpozorujemo čitaoce na članak prof. ing- X Vesely - a: Grafičke tabele za kubisanje trupaca i greda, objavljenog u S, L. 1925 ^tr. 354—´361, u kojem je autor iznia principe, na koji/ma su te tuhde konstruirane. Premca ocjeni prol- Levaković a te tabele imaju izvjesnu prednost pred brojčanim tabelama: ne zauzimaju nekoliko potpunih listova kao brojčane tabde, ali je za njihovu aipotrebu potrebjio nešto vise vježbe, — Ur, Sa terenske školske prakse (Freborna sastojina na Adolfovcu u Zagrebačkoj gori) Dne-5, VI, 1950. izvršiot je biološki smjer IV. godine studenata šumarstva Poljopri´vredTio^ šumarskog fakulteta u Zagrebu s iriig. D, Klepcom, terenske vježbe u gradskoj sumi kod Adolfovca u Zagrebačkoj gori. Na vježbama je izmjerena busolnim instruonentom po stacionarnoj metodi jedna buikova preboma Stastojina, kojoj* su izmjereni prsaii promjeri svih stabala i´ziiad . em pr. ... Mjerene su i visine stabala i to po netkolilko- stabaila za svaki debljin&ki stepen. Za/tim je oipi^sano stajniŠte sa svim potrebnion po-daciima i to: nadmorska visina, nagib i e/kspoizicija terena, dubina tla i sloj ihumiusa, te matična podloga i fitocenološki tip šume po. pirizemnoim rašću i sloju gremija. Iz podiataika terensiko.g rada ifznačim^ta je površitna sastojine, kroja iznosi 1-.97 ha. KoTiiStruiraina je visinska krivulja, a iz.av.´ana je po> principu metode nsajmanjih kvadrata. Na temelju provedene it^mijere stobala i visimske krivulje prikazana je struiktuira te sastojine po broju staibala, temeljimi´Ci i dirvnoj masi. D´Osad je vladalo dosta raišireno mtišljenje, d^ se čiste bukove &astojine mo-gu uzgaj.a´ti´ jedimo^ u jednodobniiim (visoikifm regularnim) šuimamia, no naš primjer pokazuje obrabnO´, Nai Ad-oilfo-vcii smo. na njaŠim vježbamia vidjeli čistu bukovu saistojiinii´, koja i po vajTLJskoim´ izgledu (fotograiiija -u »Sumairslkam listu« li—QJ5i)), a i po svoij´´jm. taksaciomim´ ikarakteriistikajma pokaznje da je prebo^na. Zia jedoodobuu {reguJamu) sastojinu ..^ mjerodafvna binomska stnikti^ra broja staJbaLa, štoi znaiČi da su najfviše zas^tup^jena staibl-a srednj^eg i nešto nižeg prsnog ......... U prabo^rnoji sastojine je atruktura broja^ staibala pO´tpimo´ draigačiija; ui njoj nisu tnaijjače zastupljenih staibla srednjeg prsnog promjera, već najtanja; a broj im opada sa pO´veoainjiem. prsnoig prO´mje´ra i tOf po geometrijsiko-j progresiji- (L i O´ c-o u . t-o v a krivuilja). 415 |