DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 8     <-- 8 -->        PDF

za odnosnu vrstu, pa se lako dalje obračuna po ha. Tako će se za crni bor


obračunati po 30 kg, za bagrem 15 kg, američki jasen 15 kg, i t. d.


Iz ovoga se vidi da pošumljavanje neposrednom se tvom, gnezdovnom


metodom ili na brazde-pruge zahteva približno podjednaku količinu semena.


U našoj praksi kod izvođenja operativnih zadataka bezuslovno biće


ot stupanj a od iznosa prikazanih u´ovom radu, što će produbiti dalnja raz


matranja o pokrenutom pitanju, ali gore prikazani brojčani iznosi i predlo


ženi obrasci mogu poslužiti za početno planiranje kako u proizvodnji šum


skih sadnica, tako i kod izvođenja pošumljavanja neposrednom setvom


šumskog semena na terenu.


Literatura:


1. Dr. A. Pctračić, Uzgajanje šuma II deo Zagreb 1931
2. Dr: A. Petračić, Uzgajanje šuma I deo Zagreb 1935
3. Dr.*D. Petrović, Rad u šumskim rasadnicima, Beograd 1948
4. Dr. J. Balen, Šumski rasadnici, Zemun 1938
5. Inž. M. Krstić: Određivanje približne klijavosti šumskog semena primenom
kidigolkarmina, Beograd 1949
6. Inž. I. Soljanik, Šumsko same, Beograd 1940
7. Vincent G. Lesn.i semenarstvi v pestbeni techmice, Praha 1940
8. Prof. N. N. Stepanov, Drevesn i e semena, Moskva 1930
9. Prof. N. N. Stepanov, Lesnoe razvedemie v stepi, Moskva 1932
JiCk D. D. Mmio, Kak sobirat i hranit semena drevesinih porod, 1940
111. A. B. Albenski, Razvedenie bistrorastuščih i cennih drevesnih i kustarmikoviih
porod, Moskva 119410
12. Pro-f. V. N. Sukačev, Dendroflogija, Moskva 1939
Ing. A. Panov, (Sarajevo):


O FRUKTIFIKACIJI NAŠIH ČETINARA


Prošle godine* analizirao sam nekoliko momenata koji su u nepo-*
srednoj i logičkoj vezi sa problematikom fruktifikacije — plodonosnosti —
šumskog drveća, podrazumijevajući pod tim dvoje: 1. početak rađanja
pojedinih vrsta odnosno tzv. početnu fiziološku ili spolnu zrelost raznog
drveća i 2. periodicitet rađanja odnosno učestanost bilo potpunog bilo djelimičnog
uroda sjemena. Naprotiv nisam se nikako dotaknuo treće strane
te problematike: pitanja koliko i kakvog sjemena možemo očekivati od
pojedine vrste drveća pod određenim uslovima i u određeno vrijeme. Mada
je taj treći problem isto tako važan kao i prva dva, on je za nas manje
aktuelan, jer kod njegovog rješavanja možemo koristiti bogata iskustva
drugih naroda. Naprotiv što se tiče prvih dvaju pitanja: pitanja fiziološke
zrelosti i pitanja periodiciteta, za nas su ta tuđa iskustva beskorisna; moramo
imati svoja i imaćemo ih.


Ja sam u II, IV i VII poglavlju pomenutog članka, tj. na nekoliko
mjesta u toku te čisto teoretske rasprave, upućivao čitaoce na svoja prak


* »Šumarski list« br. 110-11—11949 i br. ;1Q—11949, članak »Načelna razmatranja
o fruktifikaciji šumskog drveća«.
346