DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 8 <-- 8 --> PDF |
za odnosnu vrstu, pa se lako dalje obračuna po ha. Tako će se za crni bor obračunati po 30 kg, za bagrem 15 kg, američki jasen 15 kg, i t. d. Iz ovoga se vidi da pošumljavanje neposrednom se tvom, gnezdovnom metodom ili na brazde-pruge zahteva približno podjednaku količinu semena. U našoj praksi kod izvođenja operativnih zadataka bezuslovno biće ot stupanj a od iznosa prikazanih u´ovom radu, što će produbiti dalnja raz matranja o pokrenutom pitanju, ali gore prikazani brojčani iznosi i predlo ženi obrasci mogu poslužiti za početno planiranje kako u proizvodnji šum skih sadnica, tako i kod izvođenja pošumljavanja neposrednom setvom šumskog semena na terenu. Literatura: 1. Dr. A. Pctračić, Uzgajanje šuma II deo Zagreb 1931 2. Dr: A. Petračić, Uzgajanje šuma I deo Zagreb 1935 3. Dr.*D. Petrović, Rad u šumskim rasadnicima, Beograd 1948 4. Dr. J. Balen, Šumski rasadnici, Zemun 1938 5. Inž. M. Krstić: Određivanje približne klijavosti šumskog semena primenom kidigolkarmina, Beograd 1949 6. Inž. I. Soljanik, Šumsko same, Beograd 1940 7. Vincent G. Lesn.i semenarstvi v pestbeni techmice, Praha 1940 8. Prof. N. N. Stepanov, Drevesn i e semena, Moskva 1930 9. Prof. N. N. Stepanov, Lesnoe razvedemie v stepi, Moskva 1932 JiCk D. D. Mmio, Kak sobirat i hranit semena drevesinih porod, 1940 111. A. B. Albenski, Razvedenie bistrorastuščih i cennih drevesnih i kustarmikoviih porod, Moskva 119410 12. Pro-f. V. N. Sukačev, Dendroflogija, Moskva 1939 Ing. A. Panov, (Sarajevo): O FRUKTIFIKACIJI NAŠIH ČETINARA Prošle godine* analizirao sam nekoliko momenata koji su u nepo-* srednoj i logičkoj vezi sa problematikom fruktifikacije — plodonosnosti — šumskog drveća, podrazumijevajući pod tim dvoje: 1. početak rađanja pojedinih vrsta odnosno tzv. početnu fiziološku ili spolnu zrelost raznog drveća i 2. periodicitet rađanja odnosno učestanost bilo potpunog bilo djelimičnog uroda sjemena. Naprotiv nisam se nikako dotaknuo treće strane te problematike: pitanja koliko i kakvog sjemena možemo očekivati od pojedine vrste drveća pod određenim uslovima i u određeno vrijeme. Mada je taj treći problem isto tako važan kao i prva dva, on je za nas manje aktuelan, jer kod njegovog rješavanja možemo koristiti bogata iskustva drugih naroda. Naprotiv što se tiče prvih dvaju pitanja: pitanja fiziološke zrelosti i pitanja periodiciteta, za nas su ta tuđa iskustva beskorisna; moramo imati svoja i imaćemo ih. Ja sam u II, IV i VII poglavlju pomenutog članka, tj. na nekoliko mjesta u toku te čisto teoretske rasprave, upućivao čitaoce na svoja prak * »Šumarski list« br. 110-11—11949 i br. ;1Q—11949, članak »Načelna razmatranja o fruktifikaciji šumskog drveća«. 346 |