DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 80     <-- 80 -->        PDF

<.. slt^itcjne ......^..^.


. ekonomskoj važnosti kaltiviranih topola u nekim Evropskim i Američkim državan^.


U čknkii DT. W Wett štedna: Forstliche Züchtuaig, ihre Bedeu^tuiig für den.
Sortenausgleich der Ho-lzbilanz Österreichs und st.t. Nachbarsta^aten, Holztagoio^
1949. (Izd österreichische Geselbchaft für HoMorschung, Wüen ..) n.a´vede7io. je
nekoliko zanimljivih podataka o ekonomskoj vainos-ti kultiviramo tOipo-Ia, kao i opiO´thvatjma
u pravcu «Tiati^hovoig proširenja. , ,


Daaias se topolovina srmatra vrlo vai^no´m i mno-go traženom siTOVJ^nonn u icndustrijii
celulo-ze, papira, umjetne svide i dr. Problomtoa oko pronala^ženja novili hrzorastućih
i ekolo.ški podesm-h sorta topok, te ...^ njihova uzgoja i prolrivamja, a također i
oko raz.ni.h mogućnosti iskori´šćivanja baviilj su se dos-adasnji i-n t e r n a c i o n a 1 n J
kongresi o ^ t op o´I a m a, od kojih je prvi: održam 1947. g. u Pari-zu, drugi
1946. g. ´U 11 ali jL i treći 1949. g. u Belgiji i Holandiji.


U Aus´trij i dosad je ua uzgoju topo-la ......... auiäilo učimje-no, Medut´Jm,
namjeravaju se na kojih lOO.OOO ha nizinskih terena proširiti kmltura topole. Odanle se


.... za-kojih 20—25 godina podmirivati glavne potrebe na topolovini u zemlji, U vezi
s tim g. 1(949. pristupilo se o^snivanj´u velikog rasadnika kod Tulilna, koji će biti pod
stručnim rukovodstvom Instituta za šumarska istraživanja u Mariaibrunn^u. Iz posto.jećih
topolovih sastojina proizvodi se sada godišBJe cea ÖOOÖ .^ debloviue, ali se odatle


_ podmiruje tek 2W(^ potreba u zemlji. Postojeće sastojine daju mnogo prorj.edno^´
materiijiala. Taiko se iz 5-10; godiffia. sta Ä sastojina t. zv. kanadske topole doib:va
materijal koji već dola^zi u obzir kao ce-loilozno-drvo, iz sa´Stojma starih 16^—20 godina..
materijali za Ijuštenje, a iz sastojina starih ...-410 godina furnirsko drvo,


U Francusko j prid.a´je se velika pažnja uizgoju topola. G. 19410. zapremlii su ondje
topO´lovi rasaidmci oko 2O0 ha. U Franousikoj producira se godiišnje oko* 1 ´mifcu.
m^ top´oJoviiTie, t. j,- više nego u ijtdnoj drugoj. 2a.pad´no-evropskoj´ državi^.


U rtaliji i drvna je industrija mn-ogo iinterasiräfna´... uzgoju topola, Korncem
BuTgo s osnovao- je joŠ 1937, g. Institut za proučavam je topola, koji´ inte^nziv^no´ radi
na tom pitanju. U Italiji pOistoji 117 topoiloviih rasadnika veiliikih 4-8 ha. Nekoliko novih
sorta prodauo je u velikoj količini (u re^znicama) u Joi´žnu Am^eriku, Ita´Hja izvo´zi m
Južnu Atmeriku toipo^love furnire i papirni materijal Spomenuti Institut izdaje seljacitma
besplatno 2ngodisinje topole biljke. Ondje se gaje topo^le u kombinaciji sa poljoiprivrednim
ku.ltuTaim.a, u ophodnji) od cea 15 godina. Topole se sade u medusoibnian razmacima
po 3 im i ´U raizmacima .redova >do cea 16´ m.


Švicarsk a se obziroan na uzgoj topoila nalazi zapravO´ jos u stanju proUiSavanja,
i propagande. God. 1947´. izdane su opsežnije upute o koriisti i ´mogućnosti´ proširenja.
topola u toj zemlji.


U Belgij i se još od l!933. g. znatno foirsiira uzgaj topofla, .a napose na potioaj
industrije žagica. U Belgiju se uvozi godi^šnje oko 2l(}.0i0O m^ topolovine.


U Ho´landij i proizvodi se godišnje oko ..´.() .^ topoJovine. O^rtdje se
velika pažnja obraća uzgoju sorta otpomi/h protiv raka.-O^d interesa je spounenuti, daje
u Holandiji uveden običaj, da ^se prilikom roiđenja djeteta zasaidi 4-10 topola.


U^Sjevernim zemljama poklanja se velika paižnja uzgoju topola. Vrlo
važna biolo´ska i genetska iznašašća postignuta sn i.z ovog područja u posebnim institutima,
koje novčano, podjednako pomažu i država i prirvatnici interesirani .na uzgoju topoila.
Veiüka p^redn-ost daje se ondje trepetljiiei.


Novoosnovano N j e m a č k o društvo zaj topole (Deutsche P^ppelverein)
preduzelo je zadatak, da što više unaprijedi topolu u Zapadnoj Njemaekoj.U
programu je, da se uzgoje topoJe na koj´i´h 200.<}lOlOi ´ha, gdje će se nakon 4Ü godina


raspO´Jagati m^asomi od kojih 5 mfl m^* topolovine. Iz postojećih topolo^vi´h sa´stojina
dobivaju se znatni prihodi od prorjeda, i to u dobi od 8-^1,2 godina caIulo,zno drvo,
lZ--m godina građevno- drvo, telefonski stupovi, drvo z^ žigice i.sk, a od 16-25 <^odim ´
jace građevino, drvo´ i drvo za Ijnštenjev
U Španjolsko j topolovi nasadi» pokrivaju´ oko 1125.000 ha
U Sjedinjenim Američkim državam-a ima S,7 miL ha topolovih
suma. Osam toga postoje ondje umjetne kulture noviih bastardnih topoka, koje ..^


418




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 81     <-- 81 -->        PDF

tizgojio Ox f ....1--..... Co.. a koj& fproducirajoi znatoe koMčine drva potrebnog
u <1´.´"... imdustrijöi


, U J u ž a o j A .. -e r i c i u područjin iFarania-DeRe još od g. 1940. pa ovajiK) izdaje
se godišnje iz državnih rašadniika oko liÜOa-OÜO topolovrh ibiljaika-


Populus Eugenei kao najbolja topola u engleskoj pokrajini Norfolku


E. R. .. . t t u čtokui »The Fastest Grorwimg Tree«, u Qumterly Jo-urnal of
Forestxy. Loiidou, 1.0. (s. !.2-..4):, iznosi podaitke o -u^^goj-u raznih topok kod
Do´wnha.n AUiiket u polkrnjini´ Norfol k u. Fokusi su ^.... 2& .godi^m. Naročita je
pažnja obraćena uzgoju Pop´ulu s Eugenei . Na osnovu 25 godišnjih pokusa dala
je tta topoik ondje najboilje re^´ulitate.
Proučavanja su završena na viišestrulkim niasadama Fopute´ roibiista, P. Eugenei,
P- serotina, F. rogenerata i dr., na raznim tl-ima. Kod svih po-kusa P. Eugenei proizvela
je više drvne mase negoi ijedna druga topola.


Već il91.3.simatrao je Elwe s P. Eugenei kao jed^u od najbrže rastućih topoila..
Jedno 38-godi´šnjc stablo bdilo^´ j´e 3i8 m. visoko, i) preko. 1´ m debeloi, a. deblo- ..^ biiilo čiislo^
od grana aa dužini od i 7 m. Već od ranije itmala su. se dobraj iiskustva sa P. Eugonei
u Boitaniičkom vrtu u . e w u, . detO´ tako ii u E d i rn b u . g h u.


Po´s´lije taga smiatrala se ta topoila manje važnoim, jer je bila proglasena^^ kaoosjetljival
na> ^r^alk. Radi toga ona se u pub.Hkaeijaiina .^ topolama još 19i48. smalra
zabačeno´m. Vjerojatno- su postajala dva vrlo slična hidrida označeni´ kao- P. Eugenei-
Jedan od njih bio- je osjetljiv´na rak, a drugi poisve iimum. Kasnije se pokusifma ustanovilo,
da je P. Eugenei u stvari posve O´tpOirina prodv raka, U tamošnjem lairboretuniu
stabla te topole okružena su već kojih 3l0´ gOpdina staibllima drugih, rakoan jako: zaraženih
topolla. P, Eugenei ostala je posve zdrava. U drugom, nasadu najazi se red
sa 20-godi´šnJLm stablima P. Eugenei, a kraj cnjega je red sa stabliina. P, trichocarpa,
koja su saisnaa zaražena; rako;m. I u imjeiš-ovitooTL naisad.^!, koji činei stabiai od P. Eu^genei
i´P. regenerata., P. Eugenei ositala je zdrava, a P. regenerata bila. je uništena raikoiiTi-
Prema toime iz ovih primjera vidii se , dai je P- Eugenei posve otporna protiv ...-..


P, Eugenei je muška topola. Rese su joj ervenkaste. Ona se pojavljuje u isto vrijeme
kaoi kod P. pobusta. Lišće je manje nego kod d,TUgih hidrida crnih topola, ..
brojnije. Krošnja jie gušća (radi većeg broja sitnih grana i graačica). Liism^ se pupo^vi
otvaraju oko tjedan. dan,.a ´kasnije Tiego- kod P.roibu&ta., Milado ´ii.šće je svijetlo´ CTvonkasto,
te u usporedbi sa liišćem od P. robus´ta izgleda zeleno^. Lisni se pupovi, .^.^.....
puno kasnije nego kod baiizamaistih topola, a puno prije nego kod P. serotina. Uzrast
je uspravniji nego- kod drugih topola, a krošnjia uža.


Pokusi u No´rfo´lku- pokazali sn, da je P. Eugenei do. dobi od 214^ godine
proizvela za 36Vo više drva nego susj´edna isto toliko stara F, rob usta. Ondje se
pokamlo-^ da F. tricho^earp a raste brže negO´ P- rofousta, .´ joj je deblo´ krivlje,
a osim toga da je naj vlažnoan tlu ´lako. aaapada rak- P. s e .. tin a raste podjednako kao


P. robusta, aiii joj je deblo krivlje. iF. regenerat a raste takoiđer brzo ...^ i
P. robusta, ali je u znatnoj mjeri napada rak. P. gerlic a poka.Äala je bolje rezultate
u Holandiji nego u Engleskoj.
U F . .a n c u s k o-j-\h Be i g i .^ i danas se smatra na^jboljom topoloan P. robus t a.


Međutim, prema Fratt-u , F. robusta ima svojstvo da tvori jacu krošnju« negO´ F-
Eugenei. Na Internaeionalnom Kongresu o ^topoilaima održanom 1949. u Belgiji^ i
Holandiji pregledan je velik broj. topolo-^mb vrsta i hidrida. Frat t ističe, da nigdje
nije .nađena topola koja bi tako brza rasla kaoi P. Eugenei u Norfolku. Radi taga on
je smaitra najpovoljnijom to´polom., i to ne samo s obzirom .. njen brzi.
ras_t nego i, s obziroim na kvalitetu štab da, a takotder i s obzirom na odpor


n O´ s t protiv ib o .1 e s t i´ j Uv ´ .
Aoic-
Nagrada za sadnju topola u Engleskoj


Iz jedaie bilješke u Quarte .1. Joumal o.f For es t ry,-Landon, .19501 (s.
1165.) vi;di se po prvi puta da Komisija -za išumarstvo n Engleskoj daje
nagrade za u^goj topola u svrhu proiduikeije drva bilo u sastoijiinania, pojasima, ih
drvorediima. Minim^alna. površina koja dolazi u obzir za naigrodu iznosi cea ´I ha n-a


419