DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 81     <-- 81 -->        PDF

tizgojio Ox f ....1--..... Co.. a koj& fproducirajoi znatoe koMčine drva potrebnog
u <1´.´"... imdustrijöi


, U J u ž a o j A .. -e r i c i u područjin iFarania-DeRe još od g. 1940. pa ovajiK) izdaje
se godišnje iz državnih rašadniika oko liÜOa-OÜO topolovrh ibiljaika-


Populus Eugenei kao najbolja topola u engleskoj pokrajini Norfolku


E. R. .. . t t u čtokui »The Fastest Grorwimg Tree«, u Qumterly Jo-urnal of
Forestxy. Loiidou, 1.0. (s. !.2-..4):, iznosi podaitke o -u^^goj-u raznih topok kod
Do´wnha.n AUiiket u polkrnjini´ Norfol k u. Fokusi su ^.... 2& .godi^m. Naročita je
pažnja obraćena uzgoju Pop´ulu s Eugenei . Na osnovu 25 godišnjih pokusa dala
je tta topoik ondje najboilje re^´ulitate.
Proučavanja su završena na viišestrulkim niasadama Fopute´ roibiista, P. Eugenei,
P- serotina, F. rogenerata i dr., na raznim tl-ima. Kod svih po-kusa P. Eugenei proizvela
je više drvne mase negoi ijedna druga topola.


Već il91.3.simatrao je Elwe s P. Eugenei kao jed^u od najbrže rastućih topoila..
Jedno 38-godi´šnjc stablo bdilo^´ j´e 3i8 m. visoko, i) preko. 1´ m debeloi, a. deblo- ..^ biiilo čiislo^
od grana aa dužini od i 7 m. Već od ranije itmala su. se dobraj iiskustva sa P. Eugonei
u Boitaniičkom vrtu u . e w u, . detO´ tako ii u E d i rn b u . g h u.


Po´s´lije taga smiatrala se ta topoila manje važnoim, jer je bila proglasena^^ kaoosjetljival
na> ^r^alk. Radi toga ona se u pub.Hkaeijaiina .^ topolama još 19i48. smalra
zabačeno´m. Vjerojatno- su postajala dva vrlo slična hidrida označeni´ kao- P. Eugenei-
Jedan od njih bio- je osjetljiv´na rak, a drugi poisve iimum. Kasnije se pokusifma ustanovilo,
da je P. Eugenei u stvari posve O´tpOirina prodv raka, U tamošnjem lairboretuniu
stabla te topole okružena su već kojih 3l0´ gOpdina staibllima drugih, rakoan jako: zaraženih
topolla. P, Eugenei ostala je posve zdrava. U drugom, nasadu najazi se red
sa 20-godi´šnJLm stablima P. Eugenei, a kraj cnjega je red sa stabliina. P, trichocarpa,
koja su saisnaa zaražena; rako;m. I u imjeiš-ovitooTL naisad.^!, koji činei stabiai od P. Eu^genei
i´P. regenerata., P. Eugenei ositala je zdrava, a P. regenerata bila. je uništena raikoiiTi-
Prema toime iz ovih primjera vidii se , dai je P- Eugenei posve otporna protiv ...-..


P, Eugenei je muška topola. Rese su joj ervenkaste. Ona se pojavljuje u isto vrijeme
kaoi kod P. pobusta. Lišće je manje nego kod d,TUgih hidrida crnih topola, ..
brojnije. Krošnja jie gušća (radi većeg broja sitnih grana i graačica). Liism^ se pupo^vi
otvaraju oko tjedan. dan,.a ´kasnije Tiego- kod P.roibu&ta., Milado ´ii.šće je svijetlo´ CTvonkasto,
te u usporedbi sa liišćem od P. robus´ta izgleda zeleno^. Lisni se pupovi, .^.^.....
puno kasnije nego kod baiizamaistih topola, a puno prije nego kod P. serotina. Uzrast
je uspravniji nego- kod drugih topola, a krošnjia uža.


Pokusi u No´rfo´lku- pokazali sn, da je P. Eugenei do. dobi od 214^ godine
proizvela za 36Vo više drva nego susj´edna isto toliko stara F, rob usta. Ondje se
pokamlo-^ da F. tricho^earp a raste brže negO´ P- rofousta, .´ joj je deblo´ krivlje,
a osim toga da je naj vlažnoan tlu ´lako. aaapada rak- P. s e .. tin a raste podjednako kao


P. robusta, aiii joj je deblo krivlje. iF. regenerat a raste takoiđer brzo ...^ i
P. robusta, ali je u znatnoj mjeri napada rak. P. gerlic a poka.Äala je bolje rezultate
u Holandiji nego u Engleskoj.
U F . .a n c u s k o-j-\h Be i g i .^ i danas se smatra na^jboljom topoloan P. robus t a.


Međutim, prema Fratt-u , F. robusta ima svojstvo da tvori jacu krošnju« negO´ F-
Eugenei. Na Internaeionalnom Kongresu o ^topoilaima održanom 1949. u Belgiji^ i
Holandiji pregledan je velik broj. topolo-^mb vrsta i hidrida. Frat t ističe, da nigdje
nije .nađena topola koja bi tako brza rasla kaoi P. Eugenei u Norfolku. Radi taga on
je smaitra najpovoljnijom to´polom., i to ne samo s obzirom .. njen brzi.
ras_t nego i, s obziroim na kvalitetu štab da, a takotder i s obzirom na odpor


n O´ s t protiv ib o .1 e s t i´ j Uv ´ .
Aoic-
Nagrada za sadnju topola u Engleskoj


Iz jedaie bilješke u Quarte .1. Joumal o.f For es t ry,-Landon, .19501 (s.
1165.) vi;di se po prvi puta da Komisija -za išumarstvo n Engleskoj daje
nagrade za u^goj topola u svrhu proiduikeije drva bilo u sastoijiinania, pojasima, ih
drvorediima. Minim^alna. površina koja dolazi u obzir za naigrodu iznosi cea ´I ha n-a


419




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 82     <-- 82 -->        PDF

jednom imanju i u istoj godini. Nagrađuje* se za sadnju u sastojinl oko 16 funta po ha,


-a k tomu 8 funta poslije 5. god., ako sadnja uspije. Razmak između drveća iznosi od


5-10 m.


Za sadnju u prugama i drvoredima iznosi nagrada 2 funte po drvetu, uz dodatak


od li funte nakon 3. god., afcoi sadnja uspije. Nagrada se daje, ako´ se zasada najmanje


200 biljaka na jednom imanju i u istoj godini. Razmak između drveća ne smije biti


manji od 5 m.


Nagrade se ne odnose na topole koje su osjetljive na rak. Tako ovdje ne dolazi


u obzir grupa balzamastih vrsta i hidriđa, kao i izvjesni broj drugih topola.


Anić


Rad Internacionalne komisije za topole


Internacionalna komisija za. topole djeluje pod okriljem ustanove
Food and Agriculture Organization (F. A. O.). Prema saopćenju
u časopisu Quarterly Journal of Forestry, -London, 1(950 (s. ill92.) Komisija je održala
svoje IV. zasjedanje u Genevi u aprilu o.g. Predsjeda© joj je Prof. Guin.ier. Osim
izaslanika F.A.O. i Unije za organizaciju šumarskih istraživanja bilo je na zasjedanju
zastupano 11 nacija. Izneseni su mnogobrojni prijedlozi u vezi sa radom, koji treba da
izvrše razne nacionalne komisije za topole. Postignuta je saglasnost u pogledu
nomenklatur e za topole, koje se uzgajaju u Evropi. Prijedlog o tome upućen je
Internacionalnom botaničkom kongresu u Stocfcholmu.


Učesnici su pregledali okolinu u području jezera Neuchatel , te su pri tome
upoznati sa rezultatima istraživanja o uzgoju različitih topola, koje vrše Federalni
inspektorat za šumarstvo u Bernu i Institut za šumarska istraživanja u Ziirichu. Učesnici
su pregledali i topolove kulture u području Ghambery u Francuskoj.


Na zasjedanju primljeni su u članstvo Turska i Austrija.


Naredno zasjedanje održat će se u proiljeću 1952. u Engleskoj.


Anić


Dvije nove četinjače


Prema bilješci Prof. A. de P h i 1 i p p i s a u L´Italia forestale e montana, Firenze,


1949, (s. 107—108) pronađene su u novije vrijeme slijedeće četinjače:


U Španjolskom Maroku otkrivena je nedavno nova vrsta jele: t a z a o tska
jela, Abies tazaotana S. C. Ovdje se radi o dosad nepoznatoj mediteranskoj
jeli, koja se u morfološkom pogledu dosta razlikuje i od A b i eis piinsap o
kao i od sjeverno-zapađnih afričkih jiela: A. n u m i d i c a De Lannoy i A. im a r o c a na
Trab. Areal joj je razmjerno vrlo malen. Nalazi se u gorju Tazaot, u visini od 1280—
1790 ni. Raste zajedno sa rastom crnikom, primorskim borom, mediteranskim raznim
grmovima i listopadnim hrastovima. Nalazi se na vapnenastoj podlozi (lijas). Izraste
kao drvo prvog reda, t. i 30—45 m visoko. Iglice i češeri veći su joj nego kod spomenutih
mediteranskih jela. Tazaotska jela može doći u obzir pri pokušaju uzgoja egzotičnih
jela u području Mediterana.


U Kin i pronađena je dosad nepoznoto četinjača, koja nalikuje po nekim morfološkim
karakteristikama na mamutovac. Nazvana je: Metasequoia glyp tost
robo id es Hu et Cheng. Sistematičan su je uključili u novu porodicu: Metase<
iüaceae, koja je smještena između porodica: Taxodiaceae i Cupressaceae. To se drvo
smatra živim fosilom. U rod Metasequoi a uviršteno je više raznih fosilnih azijskih,
evropskih i američkih vrsta, koje su dosad bile uvrštavane u rod Sequoia. Ova je četinjača
od interesa kao botanički kuriozitet i doći. će, možda, u obzir tek kao parkovn
© drvo. Anić


Najveća duglazija na svijetu


Prema bilješci u L´ Italia fo´restale e montana, Firenze, 1949. (s. 119.), na obali
Or eg on a, u zapadnom dijelu U. S. A.,, nađena je nedavno jedna zelena duglazijia,
koja danas pripada među najveće drveće Svijeta. Njeno stablo imla promjer u prsnoj
visini 4,7 m, a u 2/ä visine 1,4 m. Visoko je 64 mi, Kubni sadržaj tog stabla cijjeni se na
250 im3. Poznato je da zelena dugllazija pripada među najkrupnije drveće. U starijoj
literaturi češće se spominju duglazije ivlisoke i do 100 m, a debelei preko 4 m. Spomenuto
drvo smatra se sada najvećom đuglazijoim na Svijetu. Anić


420