DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 9 <-- 9 --> PDF |
t tična terenska zapažanja usko vezana na prednja načelna — tj, čisto teoretska — razmatranja. Ovaj moj članak upravo se nadovezuje na taj prvi teoretski dio i to kao drugi — specijalni i praktični — dio iste tematike. U ovom svom članku sumiraću svoja zapažanja o početnoj fiziološkoj zrelosti naših četinarskih vrsta: smrče, jele, bijelog bora i crnog bora i to posebno za svaku vrstu. I. Smrča. Picea excelsa Lk. Opažanja se odnose na čiste smrčeve i mješovite (smrča i jela) sastojine sreza banjalučkog i sreza bosanskopetrovaökog. Prva serija opažanja vršena je u području gdje smrča nije autohtona (bivša šuma Trapiskog samostana kod B. Luke, gosp, jedinica »Lipici«). Smrče ima tamo vrlo malo. Grupisana na neznatnim površinicama manjim od % ha smrčeve sastojine nisu nigdje ni izlučivane kao samostalni otsjeci nego su prigodom sastava uredajnog elaborata (»Privremeni privredni plan za šumu samostana Marija zvijezda« prema stanju iz 1903. g.) uključene u najbliže i njima najsličnije otsjeke, kako su to tadanja Uputstva o izradi uređajnih elaborata i propisivala. Takvih manjih nalazišta smrče bilo je u trapiskoj šu»ii sedam. Po groblju i cvjećnjacima bilo je osim toga osamljenih mladih stabala smrće, koja su mi poslužila za utvrđivanje fiziološke zrelosti stabala tih kategorija. Na jedinkama uzraslima u slobodi mogao sam utvrditi pojedinačne slučajeve cvjetanja u 22-oj godini njihovog života. Od jedne druge smrče 24 godine stare dobio sam sjeme vrlo dobre klijavosti: od 10 sjemenki u klijalu mi je proklijalo 9, a na gredici mi je niklo 7. Za utvrđivanje fruktifkacije u sklopu najpodesniji je objekat bio tzv. Paradiz — sjeveroistočni klin otsjeka 3 d: čitav taj otsjek sa svojom površinom od 3,47 ha pretstavljao je trokutastu enklavu crnogorice u šumi hrasta kitnjaka (otsjek 3b); u ćelom otsjeku bilo je 90°/o crnog, bora i jedino vrh toga trokuta tj. taj sjevero-istočni klin obrastao je mješovitom šumom jele i smrče; taj se mali djelić i zvao Paradiz. Bio je onda 32 godine star, potpunog obrasta i sklopa. Situacija se vidi iz pril. skice. Nadmorska visina oko 250 m. Prema podacima pokusne plohe (mjerenja vršena 1933.) proračunato je na hektar i to: Ispod 10 om 10—12 cm I»—114 cm 14—118 cm Vrsta drveta kom. 1 sred. vis. kom. sred. vis. kom. i sred. vis. kom. sred. vis. Smrča 101 ! 13,4 501 15,7 446 16,9 153 17,5 Jela 25 11,8 » 70 6 15,4 1196 16,9 1U8 17,1 Smrčeva stabla nisu rodila a pojedina jelova jesu. Mi ćemo se u slijedećem poglavlju, koje će tretirati pitanje fiziološke zrelosti jele, nešto dulje zadržati na podacima iz toga otsjeka naročito s obzirom na već u svoje, vrijeme istaknuti momenat (poglavlje V. citiranog mog članka, str. 342) tj. da više puta nije oportuno operisati sa podacima dobivenim opa 347 |