DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 17 <-- 17 --> PDF |
S prednjim izlaganjima u vezi je jedno interesantno pitanje — kakav utjecaj vrši praksa uzgajanja šuma na kvalitet nasljednosti pojedinih šuma. U Šumarskom Listu 1889, str. 349 tuži se neki MMR na to, da pomlađivanje naših starih hrastika dobivamo sve lošije provenijencije, t. j . sjeme je sa sve lošijih kvaliteta stabla .Najčešća je pojava, da su sjemenjaci loši a onda pomlađivanjem ispada i loša nova sastojina. Ili — haračene šume daju loš, granat pomladak, čime je, kako autor želi istaknuti, izvršena izvjesna negativna selekcija. On tvrdi da bolesni i kržljavi sjemenjaci ne mogu »zastupati dobru pasminu«. Tu se prvi put kod nas javlja upozorenje, da ovakva prirodna pomladenja u mnogo slučajeva ne garantiraju dobro potomstvo. I autor upravo savjetuje, da se u takvim slučajevima provede umjetno pomladenje. Možda je takva bojazan u većini slučajeva i pretjerana, ako se za sjemenjake ostavljaju lijepa stabla, naročito ako se uvaži da se modifikacije ne prenose na potomstvo. Na prvi pogled činilo bi se ipak da uzgajanje u prebornom obliku djeluje povoljnije. Ali to pitanje zahtjeva poseban studij3. Moglo bi se navesti dosta slučajeva, gdje bi se vidjelo, kako će parola prirodnog pomladenja ispasti konzervativna, jer će neka rasa na izvjesnoj površini biti slaba, a prirodnim pomladenjem ona će se i dalje produžiti. Konačni financijski bilans je svakako negativan. II Zadaci pred nama Uočivši što je do sada postignuto kod nas i vani, dospjeli smo do pitanja — što treba uraditi, kako postupati da podižemo dobre šume? Budući da je postojenja rasa, odn, razlika u provenijencijama danas opće poznata stvar, postavlja se kao zadatak njihovo pronalaženje, određivanje i proučavanje, te event, izlučivanje za dobivanje sjemena. Uzgajanje vrijednih rasa šum. drveća, uklanjanje loših kultura i sastojina, ukidanje negativne selekcije pretstavljaju osnovne zadatke naše sjemenarske politike. Rješenje tih zadataka traži proizvodnja brzorastućih i kvalitetnih vrsta, kao i dobivanje sporednih proizvoda šume (smola). Čini nam se da treba: 1. upoznati geografsko rasprostranjenje osnovnih vrsta šumskog drveća, odrediti im (što je moguće točnije) areale u našoj zemlji; 2. unutar osnovnih vrsta drveća (a event, i industrijski interesantnih grmova) opisati i determinirati forme, rase ili varijetete i odrediti im uzgojna i tehnološka svojstva od interesa za šumarstvo; 3. geografski ograničiti takve forme, naći površine njihovog optimalnog uspijevanja; 4. orijentirati izlučivanje sjemenskih baza ne samo na upravna ili ekonomska područja, nego u prvom redu na postojeće dobre sastojine ili rase; * Vrlo interesantan primjer devalviranja vrijednosti sastojine djelovanjem uzgojne tehnike donosi Opermann za Dansku sa srednjim šumama (O permann A., La selection dans la foržt et en silviculture, Hereditas li927. [str. 209]). 43$ |