DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 25 <-- 25 --> PDF |
se niža krošnja, onakova, kakova bi odgovarala, da su stabla u rijetkom sklopu od početka rasla. Ta stabla redovno nisu više pogodna za njegu, pa je njihovo podržavanje u sastojini samo privremeno, dok su korisna zbog zaštite tla. Dijelovi sastojine boljeg obrasta su zdraviji, pogotovo skupine stabala obrasta od 0,7 i više. Mlade čiste sastojine lužnjaka, redovno nisu stradavale od sušenja ili ne u većoj mjeri, dok je sušenje veće u sastojinama iznad 30 godina starosti. No i te mlade sastojine vjerovatno neće biti pošteđene tokom daljnjeg razvoja. Ukoliko bi i bile pošteđene, one pretežnim dijelom ne bi mogle, u sadanjim čistim sastojinama, konačno dati vrijedne Sortimente bez primjese pomoćnih vrsta, koje bi uplivom na tlo i na deblo mnogo doprinijele podizanju kvalitete. U mladim hrasticima često postoje praznine i dijelovi slaba obrasta, koje zbog rata ili paše nije uspjelo popuniti. U srednjodobnim sastojinama, koje su stradavale od sušenja, javlja se na mnogim prazninama i površinama slabog obrasta povoljno prirodno zasijavanje, naročito jasena, graba, brijesta, i to svagdje gdje su te površine udaljene od naselja i gdje se na njima ne vrši paša. Taj prirodni mladik je negdje gust i porastao, ali mu daljnji razvoj često sprečavaju pojedina stabla ili i grupe hrastovih stabala slabog obrasta i loše kvalitete. Uzgoj hrasta lužnjaka Hrast lužnjak ma velik zahtjev na svijetlo. Zbog toga svojstva ne može on, uzgajan u čistim sastojinama, da dade onu kvalitetu koju može dati u mješovitoj strukturi sastojine. U takovoj strukturi treba da učestvuju i vrste sa manjim zahtjevom na svijetlo, koje će se moći i u zasjeni hrasta uspješno razvijati te tako iskorištavati onaj dio svijetla, koji bi inače bio neiskorišten, čak i štetan, jer bi pogodovao razvoju korova i degradiranju tla. Vrste koje dobro zasjenjuju tlo mogle bi se uspješno uzgajati i u čistim sastojinama, kao grab, klen, Lpa, ali takav uzgoj ne bi mogao zadovoljiti šumsko-gospodarskom cilju, jer bi prirast takovih sastojina bio ili malen (grab, klen) ili kvaliteta drva ne bi zadovoljila. Međutim ka o pomoćn e ove vrste, primješane na povoljnom staništu hrastu, mogu mnogo doprinijeti njegovoj njezi, jer će on samo uz njih dati naročito vrijedne Sortimente. Svakako, ´osim pomenutih vrsta mogu u smjesi vrlo korisno učestvovati na povoljnim staništima još i amerikanski orah, bagrem, platana, divlje voće i dr.; obični jasen, zbog naročite kvalitete drveta i kao najčešći pratilac hrasta lužnjaka, ne bi smio nigdje iz ove smjese izostati. Obzirom na spomenuto loše stanje mnogih nizinskih hrastika danas zapravo postoji problem u njihovom uzgoju, u njihovoj daljnoj njezi. Problem je tim veći i značajniji, jer su u pitanju velike površine degradiranih sastojina, kojih je njega teška, jer se ne može postaviti niti neki perspektivni plan uzgojnog rada proredom. Prorednog materijala naime u mnogima 443 |