DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA
I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE


GODIŠTE 74. NOVEMBAR GODINA 1950


J Starčević (Sr. Mitrovica):


TEHNIČKE NORME I PRIVIDNA RACIONALIZACIJA


O tome, da su norme odigrale značajnu ulogu pri prijelazu sa individualnog
sistema na kolektivni ne postoji niti najmanja sumnja. O tome, da je
uvođenje tehničkih normi za mehanizirane proizvodne procese vrlo važno
pitanje tehničko-pogonskih kadrova, treba reći najnužnije iz prostog razloga,
što sam pokret tehničkog normiranja ima često deklarativan karakter,
a u praksi je on posve prepušten normircima i poenterima, koji imaju
vrlo skromne tehničke pojmove i koji nesvjesno, nekada u najboljoj namjeri,
naprave više štete nego koristi. Tako se dešavalo, da su tehničke
norme postavljene po šablonama i dogmama iz prevedenih brošura, te se
naknadno ispostavilo, da je ovaj način za naše prilike potpuno neprihvatljiv.


Da osnažimo ovo samo jednim primjerom. U početku neki autori iznosili
su i uzdizali avanse (pomicanje) sovjetskih jarmača (gatera), koje su se
penjale i do 20 mm po hodu (hubu), ostavljajući svjesno ili nesvjesno kao
nevažno pitanje debljine klada (kao da je za avans mjerodavna
samo duljina klade a ne i promjer). Pošto su naši avansi po stapaju bili
znatno manji, izgledalo je, kao da smo mi mnogo zaostali, te se užurbano
pristupilo postizavanju, pa ukoliko su tu i tamo postizavani uspjesi, oni
su se odmah pretvarali u prividne uspjehe i prividne racionalizacije. U to
vrijeme mnoge su jarmače zbog preopterećenosti napukle (Karlovac),
mnoge su daske dobile valovit, flanelast i baršunast vid (Bos. Krupa), parketi
pod grubim nasiljem noževa blanjalice dobili su suviše velike cikloide
(Durdenovac), plemeniti furniri nisu obrađivani sa više pažnje od topolovih


* Pitanje utvrđivanja tehničkih kapaciteta strojeva i mehaniziranih uređaja važno
je kako prigodom planiranja nabavaka tih mašina tako i prigodom njihovoga opterećenja
s obzirom na konstrukcije pojedinih dijelova stroja kao i uzajamne zavisnosti
kvalitete izrade s brzinom rada. Dešavalo se često a događa se još uvijek i sada, da
neki strojevi rade ispod a neki iznad optimalnog opterećenja, u oba slučaja ili na štetu
održavanja stroja ili često na štetu kvalitete proizvoda, a sve zbog nepoznavanja
tehničkih kapaciteta. Pitanje je to danas neobično važno pri rješavanju općih problema
tehničke organizacije rada i normiranja, pa bi stoga ova rasprava trebala više zainteresirati
tehničke kadrove u teoretskom i tehnički-praktičnom pogledu. — Ured.
421