DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 39     <-- 39 -->        PDF

izvodnje i potrošnje drveta, usklađivanje šumske industrije sa sirovinskom bazom,
integralno iskorišćavanje, oplemenjivanje i štednja drveta. Po svemu se čini, da je
autor nastojao da s jednog vrlo udaljenog stajališta otvori široku retrospektivu i na
osnovu ove perspektivu za iznošenje pravilnog uvida na objektivnu stvarnost i budućnost
našega šumskog i drvno-lndustrijskog gospodarstva općenito, a posebno za
područje NR Slovenije. Ovakvo kompleksno zahvaćanje općih problema, koje izilazi
i iz svih naprijed navedenih radova, dokaz je da se (bar u Sloveniji) započelo ozbiljno
i stručno prilaziti perspektivnom planiranju i da se postepeno prestajemo gubiti u
mnoštvu sitnih tehničkih problema.


Pipan , nakon dužeg zastoja u naučnom radu, kao vanjski saradnik instituta
izlazi pred našu stručnu javnost sa svojim za naše šumarstvo vrlo interesantnim, i nadasve
važnim radom o uiozi i značenju krivulje frekvencije za utvrđivanje strukture
i razvoja jednodobnih i prebornih šuma, za odnos sortimenta i za dopustivu širinu
debljinskih razreda, kao i za biometrička razmatranja. Ova krivulja (koja odrazuje
gustoću broja stabala na jedinici površine, raspodjeljenu na debljinske stepene) u
našem šumarstvu premalo se upotrebljavala. Stega nam je autor u vrlo preglednom
prikazu opisao: pojam te krivulje i njenu važnost kao inventarizacijski, dendrometrijski,
biometrijski i historiografski indikator te njfinu ulogu pri upravljanju šumama.
Konstruiranje i čitanje te krivulje autor je prikazao na osnovu podataka naših i inozemnih
naučnih radnika, kao i na vlastitom dendrometrijskom materijalu.


Tregubov , poznati naš stručnjak za preborne šume i f itocenolog, na osnovu
teorije i iskustva prikazao je način prebornog gospodarenja, spec, uređivanja na malim
šumskim posjedima, kakvim obiluje NR Slovenija. Kao bazu svoje rasprave autor je
uzeo napose bivše šume Pogačnika, u kojima se početkom ovog stoljeća počelo gospodariti
samostalno po principima kontrolne metode. Nakon sažetog izlaganja savremene
teorije o prebornoj šumi (u kojoj je također zahvatio u važnost i upotrebu krivulje
krekvencije) autor je detaljno analizirao podatke s izabranih objekata. U zaključnom
dijelu izneseni su rezultati o načinu prebornog gospodarenja, kao i prijedlozi za uređivanje
malih šumskih cjelina. Rad obiluje dokaznim brojčanim materijalom i grafikonima.
U čitavom tom radu osjeća se težnja autora, da se gospodarenje u našim
šumama skrene s krutih dosadašnjih okvira njemačkog šumarstva i prijeđe na prirodno-
znanstvenu osnovicu. — Oba autora, Pipan i Tregubov, svojim radovima ukazali
su na prvenstvenu ulogu francuske škole u razvoju ideje o prebornoj šumi, koja je
preko Švicarske u Srednjoj Evropi razarala loša shvaćanja o jednodebnoj šumi; oni
su nadalje dali širi publicitet i poticaj za upotrebu krivulje frekvencije u našim šumama.
U tome je bitna vrijednost tih rasprava.


Čokl , nakon iznošenja razvoja i uloge smolarenja u svjetskoj privredi a napose
u FNRJ i zasebno u Sloveniji, detaljno je prikazao svrhu, tok, organizaciju i rezultate
pokusa o širini zarezivanja pri smolarenju na crvenom boru po njemačkoj
metodi. Na osnovu brojčanih podataka i grafičkih prikaza autor je došao do važnih
zaključaka, a ujedno je iz njih povukao izvjesne pretpostavke koje bi trebalo naknadno
pokusima potvrditi.


Kako iz ovog pregleda razabiremo, obrađena materija je obilna i zahvaća u opća
i specifična područja naše struke. Stoga se u kratkom prikazu nije mogao dati detaljniji
osvrt na pojedine radove.


Izvještaj Gozdarskog instituta ima jednu markantnu liniju, na koju se rijetko
gdje i u stranoj literaturi nailazi: radovi međusobno sačinjavaju cjelinu, t. j . idejnu
osnovicu za plansko gospodarenje. U tome velika zasluga pripada tadašnjem rukovodiocu
instituta Sevniku, a napose i uredniku ČoMu.


Ša/ar


Fukarek P-: Raširen je poljskog ili lučkog jasena (Fraxinus oxycarpa Willd) u


F. N. R. Jugoslaviji, Godišnjak biološkog instituta u Sarajevu, 1948, Fase. 2, str. 631—69
Pitanje sistematike roda Fraxinu s jedno je od najzamršeniji.h. Nakon revizije
obimne literature autor je došao do zaključka, da sekcija Fraxinaster, podsekc.
Bumelioides, sadrži u stvari samo 4 vrste ili tipa: Fraxiinus excelsior L., F. oxycarpa
Willd., F. potamoiphila Herder i F, nigra March.


457