DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 40 <-- 40 --> PDF |
/ Nakon što je prikazao općenito rasprostranjenje Fraxinus oxycarpa, autor je obratio pažnju na činjenicu da većina stranih botaničara, pa i najboljih dendrologa, nije imala određenijih podataka o toj vrsti kod nas. Većim dijelom to je dolazilo uslijed slabog poznavanja te vrste, njenog razlikovanja prema ostalim domaćini jase nima. Prvi ga je naslutio Visiiani. Nakon nalaza Hirca, pitanje dolaženja tog jasena zainteresiralo je i druge botaničare i šumare, koji su se zatim dali u potragu za tom »trećom vrstom« jasena kod nas. Dok o njemu za Hercegovinu i neka druga područja Sredozemlja postoji u literaturi dosta podataka, dotle je još uvijek njegovo dolaženje u području Dunava i Tise nedovoljno jasno. Budući da su se sve više gomilali podaci o poljskom jasenu, to je sve manje sumnje preostalo u to da ta vrsta jasena raste kod nas od prirode u području Sredo zemlja, u Hercegovini, Makedoniji i susjedno. Bilo je dakle veoma potrebno da se ta autohtona vrsta konačno utvrdi i da joj se upozna značenje za šumarstvo našeg primorja. Autor je naveo nekoliko originalnih podataka iz areala Fraxinus oxycarpa u Istri, Hrv. primorju, Dalmaciji, Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji. Pored toga u ovom prethodnom izvještaju on je dao neka zanimiva na&Iućivanja o njegovom rasprostranjenju u području Slavonije i Podunavlja. Panov A,: O fiziološkoj zrelosti bora kod nas, Godišnjak biološkog instituta u Sarajevu, 1948, Sv. .1/23-^29. Vlastita promatranja fiziološke zrelosti ob. i ornog bora kod nas u Bosni dala 6u autoru rezultate rezličite od do sada upotrebljavanih i poznatih iz njemačke literature, kojima smo se do sada služili. Autor je našao da 1. fiziološka zrelost bora kod nas nastupa između 10—25 godine, 2. da ona ne opada s nadmorskom visinom tako naglo kao što se to smanjuju prosječne temperature, 3. sklop je jedan od osnovnih faktora, koji zadržavaju spolno dozrijevanje bora, 4. crni bor postiže spolnu zrelost kasnije od običnog i 5. razlika između prividne i prave fiziološke zrelosti dosta je pravilna. Nastavljanjem zapažanja u tom pravcu dobit će se važni originalni domaći podaci o nastupanju fiziološke zrelosti naših šumskih vrsta. Z. B. Osvrt na knjigu: Evidencija radnih normi Ing. A. Lisulova. Kao što je poznato, sve dotle dok postoji socijalistički princip: »Svakome prema zasluzi« i dok se ne pređe u višu društvenu fazu, norm e će biti osnovno mjerilo radnih učinaka i temelj za nagrađivanje radnika, pa prema tome i najvažniji instrumenat u organizaciji rada. — Ako se podsjetimo, da je normu u kapitalističkom sistemu zamjenjivao akord , ali ne sporazumni akord, kako to iz prevoda riječi proizlazi, nego radniku sa strane kapitaliste nametnuti akord, onda je razumljivo zašto se još uvijek osjeća potreba za dobrom metodologijom normiranja i uopće dobrom knjigom iz te oblasti. Ta potreba doprinijela je, da su neke knjige o normama ubačene na brzinu, bez kriterija kvalitete, pa se njihovo prisustvo u praksi pasivno odražava. Tako je godine 1949 sa odobrenjem Ministarstva industrije NRH izašla knjiga Evidencija radnih normi od Ing A. Lisulova sa 200 stranica i sa nekoliko tabela od kojih jedna zaprema više od dva kvadratna metra. Zaista, za knjigu se općenito može reći, da ona krije u sebi dvije mogućnosti: ako je dobra, ona ima neocjenjive, vrijednosti za društvo, a ako je loša, ona se pretvara u suprotnost, u negativnu vrijednost. Razgovarajući sa normircem jednog operativnog Ministarstva o normama, zaustavili smo se i na knjizi A. Lisulova. Sa nešto izmijenjenim riječima, sagovornik je zažalio, što se putem štampe ne ukaže na udaljenost ove knjige od praktičnih potreba. — Uskoro zatim, naišao sam na kursu normiraca u Zavidovićima, da se najveće tabele iz te knjige upotrebljavaju kao podloga za pisanje, a sama knjiga ležala je pasivno po strani. 458 |