DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 7     <-- 7 -->        PDF

slabijoj kvaliteti izrade i šteti u raznim vidovima. U svakom slučaju takove
jednostrane i proizvoljne preinake na stroju dovode do prividnih racionalizacija
(Karlovac, lom jarmače).


No težnja za jednostranim povišenjem kapaciteta bez tehničkih promjena
i osiguranja svih sudjelujućih dijelova stroja, ako ne dovodi uvijek
do loma, ima za posljedicu ili loš kvalitet izrade ili neku drugu štetnu pojavu.
Tako je bilo prilike vidjeti, da pile režu i sa prsima i sa leđima, a to
neizostavno rezultira vijugavom daskom sa zapercima (Fransen), koju proizvođač
ne može nikako prodati po regularnoj debljini nego samo nekoliko
milimetara ispod te debljine. Na jednom mjestu (Bos. Krupa) upozoreno je
na štetnost ove pojave, na što je rukovalac jarmače dao miran i gotovo
samouvjeren odgovor: »Plan se mora izvršiti, makar se gater polomio«.
Ovakav prakticizam svakako danas ne postoji, jer je danas stupio u prvi
red princip privrednog računa, no on je mogao da se pojavi samo slabom
budnošću rukovodilaca pogona i pogonskih normiraca, koji nisu shvatili
bit tehničkih normi, koje o kvaliteti proizvoda vode jednako računa kao
i o količini.


4.
Tehnička norma na blanjalici. Do sada su objavljene
tehničke norme samo za jarmače i tračnu pilu, te su naročito norme jarmače
našle široku primjenu u praksi. No to su bili osnovni strojevi u mehaničkoj
preradi drveta i kao da je za n:ih postojalo šire interesovanje
nego za osnovne strojeve u finalnoj preradi drva. Finalna prerada drva postaje
kod nas sve važnija, jer se mi planski oriientišemo za izvoz gotovih,
dovršenih proizvoda umjesto sirovina ili poluproizvoda.


Zbog toga treba najprije pristupiti tehničkom normiranju blanjalice na
temelju tehničkih karakteristika stroja. To su uglavnom broj okretaja osovine
na kojoj su pričvršćeni noževi, broj noževa i oznaka kvalitete blanjanja,
koja je određena veličinom odnosno razmakom cikloida.


Prethodno konstatujmo, da strojna blanja u principu radi sasvim
drugčije nego ručna. Ta razlika može da se svede uglavnom na ovo:


Daska na ručnoj blanji leži nepomično, a blanja struže po njoj horizontalno,
praveći duge, često sasvim tanke, gotovo prozirne trake. U tome se
ručna blama približuje više principu rezanja furnira na horizontalnom nožu,
ako apstrahiramo razliku, da ručna blanja napada duž vlakanaca, a horizontalni
nož poprijeko, no ipak ne sasvim u pravom kutu.


Kod strojne blanje daska se pomiče u pravcu rotirajućeg noža tako
da su i predmet obrade i radno oruđe u stalnom pokretu. Da uđemo u
zakonitost, pođimo od ove postavke. Prvo, daska se kreće suviše brzo, a
nož rotira suviše sporo. Sasvim očigledno nastaje rezultat: za vrijeme dok
nož prevali obodni put, odmakavši se od predmeta obrade, daska će izmaći,
pa će se pojaviti tu i tamo neobrađene površine, kao ledine. Naprotiv,
ako se daska suviše sporo pomiče a nož suviše brzo rotira, tada će gustoće
cikloida biti odražena u dobro oblanjanoj površini. To je drugo. Ovdje je
očit odnos između pomicanja daske i turaže, odnosno broja noževa, ako se
hoće postići dobar kvalitet.


425