DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 7 <-- 7 --> PDF |
slabijoj kvaliteti izrade i šteti u raznim vidovima. U svakom slučaju takove jednostrane i proizvoljne preinake na stroju dovode do prividnih racionalizacija (Karlovac, lom jarmače). No težnja za jednostranim povišenjem kapaciteta bez tehničkih promjena i osiguranja svih sudjelujućih dijelova stroja, ako ne dovodi uvijek do loma, ima za posljedicu ili loš kvalitet izrade ili neku drugu štetnu pojavu. Tako je bilo prilike vidjeti, da pile režu i sa prsima i sa leđima, a to neizostavno rezultira vijugavom daskom sa zapercima (Fransen), koju proizvođač ne može nikako prodati po regularnoj debljini nego samo nekoliko milimetara ispod te debljine. Na jednom mjestu (Bos. Krupa) upozoreno je na štetnost ove pojave, na što je rukovalac jarmače dao miran i gotovo samouvjeren odgovor: »Plan se mora izvršiti, makar se gater polomio«. Ovakav prakticizam svakako danas ne postoji, jer je danas stupio u prvi red princip privrednog računa, no on je mogao da se pojavi samo slabom budnošću rukovodilaca pogona i pogonskih normiraca, koji nisu shvatili bit tehničkih normi, koje o kvaliteti proizvoda vode jednako računa kao i o količini. 4. Tehnička norma na blanjalici. Do sada su objavljene tehničke norme samo za jarmače i tračnu pilu, te su naročito norme jarmače našle široku primjenu u praksi. No to su bili osnovni strojevi u mehaničkoj preradi drveta i kao da je za n:ih postojalo šire interesovanje nego za osnovne strojeve u finalnoj preradi drva. Finalna prerada drva postaje kod nas sve važnija, jer se mi planski oriientišemo za izvoz gotovih, dovršenih proizvoda umjesto sirovina ili poluproizvoda. Zbog toga treba najprije pristupiti tehničkom normiranju blanjalice na temelju tehničkih karakteristika stroja. To su uglavnom broj okretaja osovine na kojoj su pričvršćeni noževi, broj noževa i oznaka kvalitete blanjanja, koja je određena veličinom odnosno razmakom cikloida. Prethodno konstatujmo, da strojna blanja u principu radi sasvim drugčije nego ručna. Ta razlika može da se svede uglavnom na ovo: Daska na ručnoj blanji leži nepomično, a blanja struže po njoj horizontalno, praveći duge, često sasvim tanke, gotovo prozirne trake. U tome se ručna blama približuje više principu rezanja furnira na horizontalnom nožu, ako apstrahiramo razliku, da ručna blanja napada duž vlakanaca, a horizontalni nož poprijeko, no ipak ne sasvim u pravom kutu. Kod strojne blanje daska se pomiče u pravcu rotirajućeg noža tako da su i predmet obrade i radno oruđe u stalnom pokretu. Da uđemo u zakonitost, pođimo od ove postavke. Prvo, daska se kreće suviše brzo, a nož rotira suviše sporo. Sasvim očigledno nastaje rezultat: za vrijeme dok nož prevali obodni put, odmakavši se od predmeta obrade, daska će izmaći, pa će se pojaviti tu i tamo neobrađene površine, kao ledine. Naprotiv, ako se daska suviše sporo pomiče a nož suviše brzo rotira, tada će gustoće cikloida biti odražena u dobro oblanjanoj površini. To je drugo. Ovdje je očit odnos između pomicanja daske i turaže, odnosno broja noževa, ako se hoće postići dobar kvalitet. 425 |