DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 20 <-- 20 --> PDF |
voljno produktivna, te prikuplja podatke o njima, na temelju kojih sastavlja prijedlog, kako da se s 1jjm zemljištima postupa, da bi ona postala produktivna. Pri tom se´ eliminira ju one površine, koje po svom karakteru mogu i treba da budu obrađene kao poljoprivredno zemljište. Ostaju dakle samo površine, koje dolaze u obzir kao objekti za pošumljavanje. Član Mjesnog NO-a, koji saraduje s komisijom, prvi je signalizator, koji upozoruje na eventualne poteškoće pri provedbi pošumljavanja nekog objekta, koji čisto objektivno uzevši ima sva obilježja apsolutno šumskog zemljišta i kao takovo treba da se pošumi. Komisija je upozorena i- ona svoj prijedlog mora detaljnije obraziložiti i prikazat; koristi i prednosti namjeravano« pošumljavanja, nego bi to inače bilo potrebno. Kod je komisija dovršila terenski rad i prikupila sve potrebne podatke, sastavlja svoj prijedlog, u kojem, su nabrojane sve površine, koje dollaze u obzir za pošumljavanje ili melioraciju. Svaki objekt opisan jie zasebno sa današnjim stanjem, te je ujedno kod njega naznačeno, koje mjere treba poduzeti u svrhu podizanja njegovog produktiviteta (pošumljavanje, popunjavanje, čišćenje, resurekcija ili druge meliorativne mjere), zatim da li se nalazi u perimetru bujice i konačno se označuje, da 1; su predloženi radovi veoma hitni, hitni ili manje hitni Uz taj prijedlog, kojä se izrađuje u formi tabele na propisanom obrascu, prilaže sie pregiedna karta kotara (u mjerillu 1 : 50,000 ili 1 : 25.0001), na kojoj´ su ucrtani svi cibjekti iz pregleda kao i okolne šume. Komisrija predlaže svoj prijedlog Kotarskom NO-u, koji o njemu raspravlja sa Mjesnim NO-ima, na čijim područjima leže izdvojeni objekti, a zatim daje prijedlog kotarskom savjetu za šumarstvo, koji definitivno raspravlja o prijedlogu. Nakon dovršene rasprave Savjet vraća prijedlog sa svojim ´mišljenjem Kotarskom NO-u, koji na temelju toga mišljenja donosi konačnu odluku o izdvajanju zemljišta za pošumljsivanje \i javnom interesu. Vidimo, da je narod preko svojih predstavnika u mogućnosti staviti svoje primjedbe na prijedlog komisije u tri navrata: prvi puta kod samog terenskog izviđa putem člana Mjesnog NO-a, koji saraduje s komisijom. Drugi puta pri raspravi na Kotarskom NO-u opet putem svojih predstavnika u Mjesnom NO-u, i treći puta u Kotarskom savjetu za šumarstvo, gdje je narod najšire zastupljen. Vidimo dakle, da je ovim postupkom posve isključena mogućnost jednostrane akcije stručnjaka ili samog K.N.O-a, odnosno njegovih rukovodilaca, te ne može doći do sukoba između interesa žitelja i šumarstva s onim neželjenim posljedicama, koje smo naprijed spomenuh. Narod ima posve osigurano pravo braniti svoje stanovište, koje će u opravdanom slučaju biti i usvojeno. No to ne znači, da šumarski stručnjaci moraju pred prvom ofenzivom pokleknuti i položiti oružje, jer bismo onda imali malo ili -ništa izdvojenih zemljišta za pošumljavanje. To je borba, u kojoj odlučuje jakost argumenta. Šumarski stručnjak, odnosno cijela komisija, treba dauvjer e predstavnike naroda o koristi i potrebi pošumljavanja ili melioracije tako, da prijedlog komisije postane prijedlog savjeta za šumarstvo, odnosno naroda, a plan sastavljen na temelju prijedloga, odnosno odluke Kotarskog NO-a da bude plan narodnih masa. Onda će narod potpuno taj plan i izvesti, jer će znati zašt o pošumljuje, te će se to osjetljivo odraziti na kvaliteti radova. No kako će komisija uvjeriti članove savjeta (a po njima narod), da je korisnije zapuštenu »gmajnu« pošumiti nego je i dalje uživati kao nazovi pašnjak? Imademo iskustva, da je seljak na sva naša izlaganja o većim ´ prihodima šume nego lošeg pašnjaka, o uštedi gnojiva za vrijeme branjevina, o budućoj šumskoj paši kad nova šuma odraste, o´ poboljšanju zemljišta i t. d., samo skeptički mahnuo rukom i odvratio: »A dotle? Kuda ću ja s mojom stokom, gdje ću je prehraniti; dok ta šuma odraste da se otvori 482 |