DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Ing. Milan Androić (Zagreb):


TOPOLIN GUBAR (STILPNOTIA SALICIS L.)


U našoj kao i drugim zemljama pridaje se veliko značenje uzgoju
vrsta drveća brzog rasta, među koje u prvom redu spadaju topole. Topolovina
se sve više upotrebljava u građevinarstvu, industriji papira i celuloze,
za telefonske stupove, furnirsko drvo, izradu šibica i t. d. Zbog velikog
prirasta u drvnoj masi i mogućnosti sve šire upotrebe njenog drveta u
drvnoj industriji, u mnogim državama postoje posebni instituti, koji se bave
specijalno izučavanjem uzgoja raznih vrsta topola, Kod nas se je još prije
rata započelo sa uzgojem kanadske topole i osnivanjem topolinih matičnjaka.
Tek poslije rata postavio si je Institut za šumarska istraživanja Ministarstva
šumarstva NRH kao jedan od važnih zadataka dublje i potpunije
proučiti mogućnosti uzgoja raznih vrsta topola na našim zemljištima.


No kao što druga tako i ova vrsta drveća imade svojih neprijatelja
medu gljivama i insektjma. Neke vrste topola smatraju se općenito osjetljivim
na rak. U topolovim rasadnicima kao i mladim sastojinama topole kod
nas bila je dosta česta pojava gljive Cenangium populneum (piknidska
forma ove gljive naziva se Dotischiza populnea). Ova gljiva često napada
topole koje rastu na zemljištu koje im ne odgovara ili one koje su fiziološki
oslabljene bilo zbog klimatskih uzroka ili napada insekata. Insekti, štetnici
topole, su prilično brojni. Između ostalih najpoznatijih su ovi štetnici debla:
velika i mala topolova strizibuba (Saperda carcharias L. i S. populnea L.),
te Lamia textor iz familije strizibube (Cerambycidae), velika i mala topolina
staklokrilka (Aegeria apiformis Cl., Sciapteron tabanifornis Rott.)
iz familije Staklokrilci (Sesiidae). Na drvetu prouzrokuje duge smeđe mrlje
muha Dizygomyza carbonnaria Zett., iz reda dvokrilaca (Diptera) familije
Agromyzidae. Nabrojene su vrste tehnički štetne. Kao fiziološke štetočine
smatramo velikog i malog brestovog te hrastovog pisara (Eccoptogaster
scolitus F., E. multistriatus Mrsch. i E. intricatus Rtzb.) i Trypophloeus
asperatus Gill, svi iz familije Scolitidae (Ipidae). Na Ušću topole dolazi
babak (Lytta vesicatoria L.) iz familije Meloidae, te topolove zlatice (Melasoma
popu´li L, i Melasoma tremulae F.) iz familije Chrisomelidae.


Iz reda.leptira (Lepidoptera) familije gubari (Lymantridae) dolazi na
topoli topolin gubar (Stilpnotia Salicis L.).


Nabrojeni štetnici nisu kod nas rijetki. Na području Slovenij e u
Mursko j šum i ustanovili smo napad velike i male topolove strizibube,
topolove staklokrilke kao i jednog od nabrojenih potkornjaka. U mladoj
deset-godišnjoj sastojini kanadske topole na području šumarije Oto k
kra j Vinkovaca , pored gljive Dotischizae ustanovljen je napadaj
potkornjaka Trypophloeus asperatus (napad* ovog potkornjaka općenito se
ne smatra opasnim). Topolnik kraj Osijek a napao je 1948 godine gubar
glavonja (Lymantria dispar L.), no našli smo i pojedinačna legla topolinog
gubara. Ove godine gusjenice ovoga leptira izvršile su golobrst u parku
ispred kazališta u. Rijeci . Dvadesetak stabala kanadske topole bilo je
u mjesecu julu potpuno obršteno.


484




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Osvrnut ćemo se između ostalog na neke najvažnije biološke karakteristike
ovoga štetnika, koji našim stručnjacima praktičarima nije poznat
bar ne u onolikoj mjeri kao gubaT glavonja.


Prema Spayeru živi topolin gubar gotovo u cijeloj Evropi, izuzev najsjevernijih
krajeva, kao i u sjevernoj Aziji. Nalazimo ga od Lapplanda do
Srednje Italije, od Engleske, do Pekinga. Napada u prvom redu topole
(Populus canadensis i P. pyramidalis), a rijede vrbu. Leptir je jednolično
bijele boje. Po tijelu ima bijele dlačice. Noge su mu crne sa bijelim kolutovima.
Kao kod mnogih leptira mužjak se razlikuje od ženke po dvostruko
perastim ticalima, užem tijelu i veličini. Kod mužjaka je raspon
krila 3—4 cm, kod ženke do 5 cm.


Ženka odlaže na deblo i grane topole 150—200svijetlo-zelenih jaja u
hrpice koje oblaže pjenušavim sekretom, koji se na zraku stvrdne i služi
kao zaštita jaja. Odrasla se gusjenica lako prepoznaje po širokoj bijeloj
liniji na hrptu, koju čine velike žuto-bijele mrlje na svakom segmentu
gusjenice. Kukuljica je tamne, gotovo crne boje sa čupercima rijetkih
bijelkasto-žutih dlaka.


» Prema Altumu leti ovaj leptir u julu i tada odlaže jaja. Iz ovih se
istoga ljeta pod konac augusta izvale mlade gusjenice. Gusjenice žderu do
jeseni, onda se zavuku u pukotine kore ili stelju gdje prezime. Na proljeće
nastavljaju žderanjem mladih izbojaka lišća sve do juna kada se zakukulje
u djelomično požderanom listu, koga saviju rijetkim nitima. Prigodom
jakog napadaja zakukuljuju se na vrhu izbojka 5—10 gusjenica. Ekloziju
gusjenica istoga ljeta smatra Altum pravilom, a ne iznimkom.


Prema Cocconi-u u sjevernoj Italiji, a naročito u brdovitim predjelima
i alpskim dolinama, lete leptiri koncem jula i u augustu. Odložena jaja
prezime i gusjenice izlaze slijedećeg proljeća. U predjelima centralne Italije
gusjenice izlaze istoga ljeta, pa u ovom slučaju ovaj leptir ima dvostruku
generaciju. Gusjenice druge generacije prezimljuju u gnijezdima,
koje naprave od svilenih nfti.


Schimitschek je opisao pojavu ovoga štetnika u okolici Beča 1926. i
1927. godine. Iz jaja odloženih ljeti il926 godine izašle su u proljeće 1927.
godine mlade gusjenice. No iz jaja odloženih ljeti 1927. godine izašle su
gusjenice 10—12 dana nakon njihova odlaganja. U prvom slučaju leptir je
imao jednostruku, a u drugom dvostruku generaciju. Schimitschek je uporedio
podatke srednjih dnevnih temperatura, dnevnih maksimuma, relativne
vlage i oborina za vrijeme ljetnih mjeseci (juni, juli) 1926 godine, sa
podacima istog vremenskog razdoblja 1927 godine. Iz tih podataka se
moglo vidjeti, a to je opažač i zaključio, da više temperature sa većim
dnevnim maksimumom manjom zsačnom vlagom i manjim oborinama djeluje
povoljno na razvitak ovog štetnika i ubrzava njegov embrionalni
razvoj. Iz ovoga primjera vidimo da su klimatski faktori, u prvom redu
temperatura i vlaga odlučujući za broj generacija nekoga leptira. Ovaj broj
varira ne samo u predjelima Taznih klimatskih prilika, nego čak u istom
predjelu u pojedinim godinama, u kojima su vremenske prilike različite.
Što se tiče topolinog gubara ovako povoljne prilike za njegov embrionalni
razvoj imaju za posljedicu i svršetak njegove gradacije. Mlade gusjenice
naime, čija eklozija nastupa iste godine na topolama koje su njihovi roditelji
potpuno obrstili, nemaju dovoljno hrane. One ugibaju od gladi i od


485




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 24     <-- 24 -->        PDF

I


parasita.koji u velikom broju napadaju gladom iscrpljene gusjenice, (topolin
gubar ima veliki broj prirodnih neprijatelja). Time je gradacije dovršena.


Gusjenica topolinog gubara je veoma proždrljiva. 2dere danju i noću.
Mlade gusjenice skeletiraju list, a veće pojedu veći dio površine lista
ostavljajući glavnu žilu. Ako ova bude pregrižena i list padne seli se gusjenica
na drugi list. Obično se pod napadnutim topolama nalazi mnoštvo
djelomično požderanog lišća. Topola obično iste godine potjera novi list.


Gusjenice u rječkom parku bile su polovinom jula u trećem i četvrtom
razvojnom stadiju. One su požderale do tada 80% lišća na krošnjama
topole. Prve kukuljice nađene su 18. jula, premda je još uvijek bilo gusjenica
koje su žc´erale. 29. jula na deblima topola primječeni su bijeli leptiri
koji su danju obično mirno sjedili ističući se bijelom bojom na tamnijoj
podlozi topolir e kore. Ženke su odlagale jaja i već 4. augusta iz prvih
legala izašle su gusjenice. Nismo bili u mogućnosti vršiti dalnje posmatanje
na mjestu pojave štetnika, pa smo_ gusjenice uzgajali dalje u Zavodu
za entomologiju. One su se presvukle četiri puta. Posljednje presvlačenje
bilo je neposredno prije zakukuljenja. 18. septembar gusjenice su se zakukuljile,
a 3, oktobra izišli su leptiri druge generacije. Dva dana nakon ´
toga ženke su odložile jaja, koja će prezimiti.


Ostaje otvoreno pitanje da li su prošle 1949 godine gusjenice izašle
tokom istoga ljeta i prezimjele, kako je prije navedeno, u pukotinama
kore ili stelje, ili su prezimila jaja, a gusjenice izašle proljeća ove godine.


Nema sumnje da su vremenske prilike sa visokim dnevnim temperaturama
i malom zračnom vlagom te minimalnim oborinama bile povoljne
za embrionalni razvoj ovoga štetnika.


Iz svega što je naprijed navedeno vidi se da u ekologiji nekoga štetnika
(ili insekta uopće) ne možemo postaviti neko točno pravilo, jer je
ona ovisna o mnogim faktorima među kojima prvo mjesto zauzima klima.
U svojoj entomologiji koja je nedavno izašla prof. Kovačević kaže: »Trajanje
razvoja, kukaca, broj generacija, dužina ieta, stadij prezimljavanja,
sve su to momenti o kojima moramo voditi računa, naročito kada proučavamo
život kukaca i njihovu važnost za privredu ili kad postavljamo
prognozu o štetama na raznim kulturama i određujemo mjere zaštite . ..«
Poznavanje, dakle, biologije odnosno ekologije štetnih insekata omogućuje
da ih uspješno suzbijamo. Imali smo mnogo primjera neuspjelih akcija suzbijanja
upravo zbog nedovoljnog poznavanja ekologije štetnika. Postoje
ogromne vremenske razlike u pojedinim fazama razvitka istoga štetnika
u raznim krajevima. Dovoljno je samo spomenuti, da se do sada kod nas
smatralo da gusjenice borova prelca gnjezdara* (Cnethocampa pityocampa
Schiff.) ide u zemlju radi zakukuljenja ppčetkom ili tokom mjeseca maja.
Ovakve podatke nalazimo i u stranoj literaturi. U stvari on ide u zemlju
koncem mjeseca februara ili tokom marta što smo utvrdili u posljednje
dvije godine proučavanja ovog štetnika. I ne samo to, već i druge pojedinosti
iz života pojedinog štetnika potrebno je znati ako ga hoćemo
s uspjehom suzbijati. Upravo time smo se rukovodili kad smo odlučili
napisati ukratko neke pojedinosti iz života topolinog gubara.


* Ovako naziva profesor Kovačević ovoga leptira, koga inače nazivaju borov
četnjak ili bor»v litijaš. Nama se naziv borov prelac gnjezdar. čini vrlo pogodnim i u
duhu našeg jezika, pa smo ga zato i mi tako nazivali
486


\




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Još samo nekoliko riječi o suzbijanju. Ono se vrši mehaničkim putem
i kemijskim sredstvima. Jajna legla, kukuljice i leptiri mogu se sakupljati
i uništavati. I gusjenice se mogu sa stabala stresati i zatim uništavati.
Cecconi preporučuje premazivanje jajnih legala katranom neposredno prije
ili za vrijeme izlaska gusjenica. Prema Schimitscheku u Austriji je ovaj
štetnik izazvao golobrst godine 1948. i 1949. u šest-godišnjoj sastojini kanadske
topole, u okolini Münchendorfa. Uništavanje se vršilo sa preparatima
E 605 (Parathioncm) i Gesarolom. Nema sumnje da se sva kemijska
sredstva, koja se sa uspjehom upotrebljavaju za suzbijanje gusjenica gubara
glavonje mogu upotrebiti i za uništavanje topolinog gubara. Reznice
topole treba prije sadnje pregledati i očistiti od eventualnih jajnih legala
topolinog gubara.


Ing, Ninoslav Lovric (Zagreb):


NEKA DIZALA KOD PRIMJENE SKIDERA


Danas se nastoji što više mehanizirati utovar i istovar drva u šumi,
na stovarištu i u pilani, jer smanjenom upotrebom ručne radne snage povećava
se efekt i ekonomičnost rada: Način mehanizacije ovisi o prilikama
i raspoloživim sredstvima. Prema tome ne mogu se smatrati pojedini način;_, .
mehanizacije primijenljivi u svim slučajevima, a ostale odbaciti kao neuporabljive
i nepodesne.


Rad u šumi odvija se pod naročitim okolnostima. Prilikom mehanizacije
treba biti oprezan utoliko što se moraju primijeniti takovi strojevi,
koji u pogledu materijala, težine i sigurnosti pogona potpuno odgovaraju
tim posebnim uvjetima rada. U obzir dolazi samo materijal najbolje kvalitete
i s najmanjom težinom. Prema tome su najbolji strojevi građeni od
laganih metala i visokovrijednog čelika.


Eksploatacija se šuma vrši redovno po lančanom sistemu rada.
Jedan rad uvjetuje drugi i obustava nekog dijela posla štetno se odrazuje
na cjelokupni učinak. Radionice za popravak strojeva nalaze se obično
dosta udaljeno od radilišta i dulje vremena treba čekati dok se popravi
stroj. Sve nas to upućuje, da izrada strojeva mora biti veoma solidna, tako
da nema kvarova za vrijeme pogona, odnosno obustave rada.


Vlastita težina i konstrukcija strojeva treba biti takova da je stroj
premjestiv, t. j . brzo i lako se dade montirati i demontirati, jer se posao
ne vrši na jednom mjestu. Solidnost izrade je vrlo važna, jer se posao vrši
neprekidno, dakle i po najgorim vremenskim prilikama.


Iz izloženog je svakako jasno, da će troškovi oko izrade ovakovog
stroja biti visoki, ali će se bolje isplatiti, nego li izgradnja jeftinijeg stroja
djelomično podesnog za praktičnu primjenu. Svim uvjetima i zahtjevima,
koje traži šumarstvo od strojeva za svoju upotrebu, može se jedino udovoljiti
primjenom sredstava i porjiagala s kojima rasjgolaže moderna
tehnika.


487