DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Još samo nekoliko riječi o suzbijanju. Ono se vrši mehaničkim putem i kemijskim sredstvima. Jajna legla, kukuljice i leptiri mogu se sakupljati i uništavati. I gusjenice se mogu sa stabala stresati i zatim uništavati. Cecconi preporučuje premazivanje jajnih legala katranom neposredno prije ili za vrijeme izlaska gusjenica. Prema Schimitscheku u Austriji je ovaj štetnik izazvao golobrst godine 1948. i 1949. u šest-godišnjoj sastojini kanadske topole, u okolini Münchendorfa. Uništavanje se vršilo sa preparatima E 605 (Parathioncm) i Gesarolom. Nema sumnje da se sva kemijska sredstva, koja se sa uspjehom upotrebljavaju za suzbijanje gusjenica gubara glavonje mogu upotrebiti i za uništavanje topolinog gubara. Reznice topole treba prije sadnje pregledati i očistiti od eventualnih jajnih legala topolinog gubara. Ing, Ninoslav Lovric (Zagreb): NEKA DIZALA KOD PRIMJENE SKIDERA Danas se nastoji što više mehanizirati utovar i istovar drva u šumi, na stovarištu i u pilani, jer smanjenom upotrebom ručne radne snage povećava se efekt i ekonomičnost rada: Način mehanizacije ovisi o prilikama i raspoloživim sredstvima. Prema tome ne mogu se smatrati pojedini način;_, . mehanizacije primijenljivi u svim slučajevima, a ostale odbaciti kao neuporabljive i nepodesne. Rad u šumi odvija se pod naročitim okolnostima. Prilikom mehanizacije treba biti oprezan utoliko što se moraju primijeniti takovi strojevi, koji u pogledu materijala, težine i sigurnosti pogona potpuno odgovaraju tim posebnim uvjetima rada. U obzir dolazi samo materijal najbolje kvalitete i s najmanjom težinom. Prema tome su najbolji strojevi građeni od laganih metala i visokovrijednog čelika. Eksploatacija se šuma vrši redovno po lančanom sistemu rada. Jedan rad uvjetuje drugi i obustava nekog dijela posla štetno se odrazuje na cjelokupni učinak. Radionice za popravak strojeva nalaze se obično dosta udaljeno od radilišta i dulje vremena treba čekati dok se popravi stroj. Sve nas to upućuje, da izrada strojeva mora biti veoma solidna, tako da nema kvarova za vrijeme pogona, odnosno obustave rada. Vlastita težina i konstrukcija strojeva treba biti takova da je stroj premjestiv, t. j . brzo i lako se dade montirati i demontirati, jer se posao ne vrši na jednom mjestu. Solidnost izrade je vrlo važna, jer se posao vrši neprekidno, dakle i po najgorim vremenskim prilikama. Iz izloženog je svakako jasno, da će troškovi oko izrade ovakovog stroja biti visoki, ali će se bolje isplatiti, nego li izgradnja jeftinijeg stroja djelomično podesnog za praktičnu primjenu. Svim uvjetima i zahtjevima, koje traži šumarstvo od strojeva za svoju upotrebu, može se jedino udovoljiti primjenom sredstava i porjiagala s kojima rasjgolaže moderna tehnika. 487 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 26 <-- 26 --> PDF |
U svrhu mehanizacije utovara i istovara drva u šumi primijenjeni su mnogi strojevi, ali pošto se traže od ovih posebni uvjeti, prilično velik broj nije se pokazao dovoljno ili očekivano uporabljiv i koristan. U daljnjem razlaganju očekujemo, da će opisani strojevi u ovom članku za utovar i istovar drva u šumi imati sve naprijed spomenute osobine, pored ostalih koje se zahtjevaju od dobro konstruiranog stroja. Neke od tih osobina bit će odmah vidljive iz opisa pojedinog stroja, a neke se ne mogu pokazati nego li tek u praktičnoj primjeni. Opisani strojevi nalaze se već odavno u praktičnoj primjeni i to naročito u Americi i SSSR-u. Razvitkom tehnike znatno su poboljšani te ih se zbog njihovih izvjesnih dobrih osobina i u pogodnim okolnostima sve više i više primijenjuje i u drugim zemljama. Ovo se može vidjeti i po vanjskoj stručnoj štampi, koja je u zadnje vrijeme donosila njihove opise i prikaze o radu. Kod nas se još nije udomaćila ta vrsta strojeva kod utovara i istovara u šumi, te prema tome donosimo podatke iz strane stručne štampe. Ti se strojevi mogu primijeniti ne samo za utovar i istovar drva u šumi, nego i na drugim mjestima. No, obzirom da se rad oko utovara i istovara drva u šumi, odnosno sječini odvija pod najtežim okolnostima, to ćemo prvenstveno obratiti pažnju na njihovu primjenu u šumi. > U Sjevernoj Americi utovar i istovar s tim strojevima redovito je povezan s primjenom skidera, ali je moguća upotreba i kod ostalih načina vuče, kao na pr. traktorske i konjske, jer se dade prilagciditi uslovima mehanizacije rada. Lančani sistem rada u eksploataciji šuma traži da sve radne operacije budu međusobno povezane, te da na pojedinim radnim mjestima ne nastaju uska grla proizvodnje. Jedno takvo usko grlo proizvodnje je utovar na pomoćnim šumskim skladištima. Mehanizacijom utovara rješava se ovo usko grlo a time omogućava potpuno iskorišćenje prednosti lančanog sistema rada. Opisi pojedinih strojeva prikazani su bez detaljnog opisa konstruktivnih dijelova, jer to spada u djelokrug strojarskih stručnjaka. Postoje različite podjele strojeva za utovar i istovar i svaka ima kod njezine provedbe svoje opravdanje. Kako primjena stroja u glavnom ovisi o načinu njegova rada, toje takova podjela uzeta u obzir, pored podjele prema konstrukciji, koja je s prvom u vezi a također je uobičajena. Opisani strojevi za utovar i istovar drva spadaju među dizala sa prekidnim pogonom, t. j. prenose teret od vremena do vremena. Među njima ćemo provesti raspodjelu prema načinu prenosa i to na: dizalice, kružna i uzdužna dizala. Dizalice imaju samo vertikalni teretni prenos. Kružna dizala vrše osim vertikalnog i kružni teretni prenos, a uzdužna dizala u mogućnosti su da obavljaju pored vertikalnog i uzdužni teretni prenos. Među dizalice spadaju sistemi pretovara sa sidrenog užeta (Guy line systems). Oni iskorišćuju sidreno uže za dizanje tereta, a upotrebljavaju se kod vuče s vitlima. Ovdje možemo razlikovati dvije konstrukcije i to s jednim i s dva utovarna užeta. 488 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 27 <-- 27 --> PDF |
SI. 1. Dizalica s jednim utovarnim uzetom (Guy line loading) (Skagit). Konstrukciju američke dizalice s jednim utovarnim uzetom prikazuje si, 1. (Guy line loading) i to u vezi s privlačenjem drvnog materijala pomoću skidera poznatim pod imenom »Highlead yarding«. Za utovar je potreban samo jedan bubanj, a ostala dva bubnja služe za privlačenje materijala. Utovarno uže dizalice od bubnja ide koloturom (2) na jarbolu (stupu) a zatim kroz pričvršćen kolotur za sidreno uže pomoću posebnog uređaja, koji omogućuje da se maže centrirati uže s teretom prema mjestu utovarnog prevoznog sredstva. Spuštanje utovarnog užeta vrši se stavljanjem bubnja izvan pogona, a protuuteg (5) spojen s ovim uzetom klizi po sidrenom užetu prema dole i na taj način uz kočenje bubnja spušta se uže polako na odgovarajuće mjesto. Da se izbjegne udaranje trupaca o kamion prilikom njegovog utovara postavljaju se uz kamion zaštitni dugi trupci. Kao pogonski stroj dolaze u obzir razni sistemi vitlova. Iako taj sistem daje povoljne rezultate kod utovara malih trupaca ipak se malo upotrebljava, jer je nadmašen s drugim sistemima. Na si. 2. predočena je shema dizalice s dva utovarna užeta. Kao prijašnja dizalica, tako i ova najviše se upotrebljava kod rada s istim tipom skidera koje smo naprijed spomenuli. U konstrukciji razlika je u tome što ova dizalica nema protuutega a ima dva utovarna užeta i dva bubnja. Ta dva užeta pričvršćena su na isti način o sidreno uže kao što smo imali kod dizalice prema si. 1., a bubnjevi su reverzibilni i mogu da rade neovisno jedan od drugoga ili simultano. Rad s ovom dizalicom je bolji nego li prethodnom, jer se teret utovaruje na povoljniji način. Kod lančanog sistema vuče i utovara primijenjena je uspješno u SSSR-u dizalica prikazana na si. 3b. Pogon se dizalice vrši s jednim bubnjem, protuutegom i pomoću jednog utovarnog užeta. Od ovog utovar nog užeta odvajaju se na istom mjestu tri užeta i to jedno za protuuteg, a 489 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Dizalica sa dva utovarna užeta (Guy line loading) (Skagit) ostala dva su u vezi preko kolotura za dva sidrena užeta tako, da je teret privezan na dva mjesta prilikom njegovog dizanja. Utovar trupaca vrši se na taj način, da se najprije privežu s jednim odvojkom utovarnog užeta i privuku do jarbola, zatim se priveže drugi odvojak i diže iznad vagoneta postavljenog za utovar. Nakon toga se izravna teret i spušta u vagonete SI. 3a. Shema kružnog dizala prema T. I. Kiščenku SI. 3b. Shema dizalice s jednim utovarnim uzetom prema T. I. Kiščenku koji se postavljaju na razmaku 10—12 m jedan od drugog. Pri radu ove dizalice upotrebljen je vitao TL-3 s tri bubnja. Jedan bubanj služio je za pogon, a ostala dva za privlačenje. Kao kružna dizala rade sistemi s okretnom (Boom systems) polugom u horizontalnoj ravnini oko jarbola. Prilikom utovara poluga se postavlja iznad tereta (trupca), podiže ga, zatim prenosi i spušta u vozilo, koje se utovaruje. Poradi same konstrukcije za ovo dizalo potrebna je manja po 490 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 29 <-- 29 --> PDF |
gonska snaga, nego li kod spomenutih dizalica. Do njihove primjene veoma Često dolazi u mehaniziranom radu. Prema načinu hvatanja tereta kod dizanja možemo podijeliti kružna dizala na dvije grupe, Dizala prve grupe hvataju teret s utovarnim uzetom u blizini sredine, dočim druge grupe na dva mjesta pri krajevima tereta (trupca). Predstavnik prve grupe je dizala sistema »Heel boom loading« (si. 4). Okretna poluga u obliku drvenog okvira pričvršćena je pomoću užeta (9) za jarbol na visini po prilici 4 m nad zemljom. Okvir je napravljen od dvije uzdužne grede duljine cea 12,5 m i od najmanje 6 poprečnih greda (1,5 m). SI. 4. Kružno dizalo ssitema »Heel boom loading« (Skagit). Horizontalno okretanje poluge omogućeno na lijevo od jarbola pomoću užeta (2), koje prolazi kroz koloture (4) namatajući se oko malog bubnja motornog vitla. Povratak poluge odnosno, pomak na desno vrši se uzetom (7) na koje je vezan protuuteg (10). Ovo uže prebačeno je preko obješenog kolotura na posebnom stupu. Ovaj povratni uređaj može se postaviti i na sidreno uže. S kočnicom na malom bubnju pogonskog vitla regulira se brzina kružnog gibanja poluge u horizontalnoj ravnini. U nekim konstrukcijama ovog sistema obavlja se horizontalno okretanje poluge na obe strane sa strojem tako, da je nepotreban protuuteg (kao na si. 6). Kod ovog načina utovara trupac se ne hvata na mjestu njegovog težišta, nego prema kraju tako, da se osloni kod dizanja na okvir (polugu). Na taj načinje omogućeno sigurno postavljanje trupca (tereta) na kamion, koji je smješten u radijalnom smjeru prema jarbolu. Od hvataljke ide uže (1) koloturom (3), pokretno vezanim i vođenim koloturoro (8) uz sidreno, te nakon 491 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 30 <-- 30 --> PDF |
što je prošlo koturom (3) na vrhu jarbola omotava se okolo glavnog bubnja motornog vitla. Pogonski vitao sastoji se od 2 ili 3 bubnja, već prema načinu pokretanja poluge (bez ili sa protuutegom). Prednost ovog sistema je jednostavnost u rukovanju, jer ima samo jedno utovarno uže (za dizanje tereta), a pri tome omogućava potpunu kontrolu kod utovara. Tipove druge grupe predstavljaju si. 5, 6 i 3a. Bitna konstruktivna razlika između tih dviju grupa je u tome, da prva grupa ima jednu hvataljku a druga dvije. SI. 5. Kružno dizalo sistema »McLean boom loading« s protuutegom (Skagit). Na si. 5. prikazani sistem »McLean boom loading« je iste konstrukcije kao prethodno opisani na si. 4., osim što se nalaze dva užeta na polugi. Ova prolaze preko kolutura te na krajevima završavaju s hvataljkama. Dizanje i spuštanje trupca (tereta) vrši se s bubnjem na pogonskom vitlu pomoću užeta (1) tako montiranog i «provedenog preko kolotura, da je u tom radu zahvaćen trupac na dva kraja (bez oslanjanja na polugu), kako je vidljivo iz same slike. Horizontalno okretanje poluge vrši se pomoću malog bubnja na pogonskom vitlu, užeta (2) i protuutega (10) s uzetom (7). Protuuteg može biti montiran i na sidrenom užetu. Ovaj sistem kao i naprijed spomenuti može se upotreb´iti u kombinaciji s privlačenjem drva sa skiderima, te u tom slučaju kao pogon služit će vitao s 3, odnosno 4 bubnja. Dizalo na si. 6. također je sistema »McLean boom loading«, a razlikuje se od spomenutog, da nema protuutega. Horizontalno okretanje poluge obavlja se s dva bubnja, a dizanje i spuštanje tereta s jednim bubnjem. Na taj način za pogon dizala trebaju tri bubnja. U SSSR-u primijenjuje se kružno dizalo prikazano u shemi na »L 3a. Prema svojoj konstrukciji i radu spada u drugu grupu. Protuuteg montiran je na sidrenom užetu i služi za otpuštanje utovarnog užeta (1). Nakon što 492 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 31 <-- 31 --> PDF |
je privezan teret, radnici daju signal rukovaocu vitla, koji uključuje u pogon pomoćni bubanj, teret se diže do poluge, poluga se pomiče ručno i teret se poravnava iznad mjesta utovara. Rukovalac vitla otpušta pomoćni bubanj, teret se spušta u vagon i razvezuje. Za tim se ponovo stavlja u pogon bubanj i izvlači uže ispod tereta. Pogon se vrši s vitlom TL-3, gdje je jedan bubanj (pomoćni) služio za dizanje a ostala dva za privlačenje drvnog materijala. Teret jednokratnog dizanja iznosio je prosječno 1 t. U posljednju skupinu pripadaju uzdužna dizala. Prilikom rada vrši se vertikalno dizanje tereta i uzdužni prenos između jarbola. Glavna je njihova karakteristika u konstruktivnom pogledu što imaju dva jarbola (glavni i sporedni). Postoji više konstrukcija te ih se može podjeliti na SI. 6. Kružno dizalo sistema »McLean boom loading« bez protuutega. (Skagit). dvije vrste. U prvu vrstu idu one, koje imaju pored utovarnog i povratnog užeta i uže-nosač s kolicima. Druga vrsta ima samo utovarno i povratno uže. Jedna i druga vrsta imaju sidrena užeta i montažno uže, jer je to u konstruktivnom i montažnom pogledu neophodno potrebno. Ta dizala upotrebljavaju se kod utovara, istovara ili uskladištenja oblovine a naročito duge drvene grade. Zbog mogućnosti uzdužnog prenosa tereta, naročito je prikladno ovo dizalo za pretovar na veće razmake s jednog mjesta na drugo unutar prostora između dvaju jarbola. Uzdužno dizalo (si. 7) izvedeno je s utovarnim i povratnim uzetom. Hvataljke su vezane s prenosnom gredom, koja je pomoću posebnih užeta spojena i>a jednoj strani s utovarnim uzetom, a na drugoj, preko kolotura, s povratnim uzetom. Utovarno uže (uže za dizanje tereta) prolazi kroz kolotur (3) na glavnom jarbolu i omotava se zatim oko prvog bubnja pogonskog vitla. Povratno uže je jednim krajem usidreno o sporedni jarbol 493 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 32 <-- 32 --> PDF |
i, prolazeći preko koloture na utovarnoj gredi, jednom i drugom jarbolu (5), namata se na drugi bubanj pogonskog vitla. Povratnim se uzetom kod pretovara postavlja prenosna greda iznad trupca, hvataljkama se zahvaća trupac, diže u horizontalnom položaju na stanovitu visinu, zatim, namatanjem glavnog užeta, prenosi se nad mjesto određeno za istovar, gdje se spušta. Konstrukcije s uzetom nosačem i kolicima u praksi se sve više upotrebljavaju. Uže nosač je napeto i nepomično učvršćeno za jarbole, a po njemu se kreću kolica pokretana s povratnim i utovarnim uzetom preko kolotura. Kod ovog tipa potrebni su jarboli veće visine. Obe vrste ovih dizala imaju vitla sa dva bubnja. SI. 7. Uzdužno dizalo sistema »Tight line loading« (Skagit). Izvršimo li podjelu svih ovdje navedenih dizala prema konstrukciji, tada razlikujemo ove grupe: 1. Sistemi sa jednim jarbolom i bez horizontalno okretne poluge. To su dizalice prikazane na slika 1, 2 i 3b, 2. Sistemi s jednim jarbolom i horizontalno okretnom polugom (kružna dizala); na slikama 3a, 4, 5 i 6. 3. Konstrukcije sa dva jarbola kojima pripadaju uzdužna dizala (si. 7). Elemente dizala možemo podjeliti na: A) pogonski vitao; B) sredstva za prihvatanje (kuke hvataljke), žičana užad, lanci i ostali pribor za rukovanje kod dizanja tereta; C) koloturi i kolica kroz koje prolazi žičana užad j služe za upravljanje pokretima. Ad A. Pogonski vitao se dijeli na pogonski stroj, transmisije i predložnike koji spajaju pogonski stroj i bubnjeve, bubnjeve za namatanje užeta, te razne poluge za rad. Svi ovi dijelovi sagrađeni su na jakom okviru tako, da se daju lako premještati. Za pogon služe parni strojevi, benzinski i Diesel motori. Snaga benzinskih ili Diesel motora iznosi od 34—301 KS, a najveći motori mogu biti od 500 a i više KS. Ovi motori 494 \ |
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 33 <-- 33 --> PDF |
imaju obično četiri brzine, koje se ukopčaju preko mjenjačke kutije sa zubčanicima. S lancem se prenosi kretanje s mjenačke kutije na pogonsku osovinu koja nosi povratni i pomoćni bubanj, a zubčanik s pogonske osovine pokreće preko zupčanika glavni bubanj. Prema tome za koje uže služi bubanj dijele se na: glavni, (vučni ili utovarni), povratni, pomoćni ili montažni i dodatni bubanj. Obično pogonski vitao ima glavni, povratni i pomoćni bubanj, a prema potrebi pogona montiran je odgovarajući broj dodatnih bubnjeva na produžnom okviru vitla. Kapacitet pojedinih bubnjeva (duljina namotanog žicanog užeta) iznosi na pr. za Skagit vitla: 260— 580 m užeta promjera 15,9—28,6 mm (glavni bubanj) 535—1340 m užeta promjera 11,1-—19,0 mm (povratni bubanj) 305—1070 m užeta promjera 6,3— 9,5, mm (pomoćni bubanj) Broj bubnjeva na pogonskom vitlu ovisi o potrebi kojoj služi. Ako vršimo samo utovar, onda će nam trebati dva do tri bubnja, dočim u kom binaciji kod privlačenja sa skiderima, taj se broj povećava. Ukopčavanje bubnjeva vrši se ´polugama s kojima se rukuje pomoću pedala. Brzina kretanja glavnog bubnja varira od 20 m u minuti kod prve brzine do oko 90 m´min kod četvrte brzine. Povratni bubanj ima brzinu kretanja oko 50—235 m/min. Podaci se odnose za benzinski motor snage 106 KS. Vitao je postavljen na saonicama načinjenim iz drva i željeznih okvira, može se sam pokretati ili dopremati na posebnim kolicima, a može biti montiran na traktoru ili drugim vozilima. Težina vitla se kreće od 1810—16.330 kg s dužinom od 2,08—4,83 m i širinom 1,52—3,15 m (vidi Š. L, br. 9—10/50). Ad B. Najvažniji elemenat dizala jesu žičana užad. Kod nas se upotrebljava žičana užad za dizala, normirana prema DIN-u 655. U eksploataciji šuma, a također i kod dizala najobičnija je primjena čeličnog užeta sa 6 ili 8 pramenova, sa 15 ili 19 žica u svakom pramenu. Pojedina žica, kao i uže, je okruglog presjeka. Svaki pramen može biti građen od žica istog dijametra, a i kombiniran od žica različitog dijametra. U posljednjem slučaju poznata je takova konstrukcija užeta pod-imenom »Seale«, gdje imamo 6 pramenova, a svaki se sastoji od jedne deblje centralne žice opletene s 9 tanjih žica, a iznad ovih je 9 debljih žica (gibkije, trajnije i veće nosivosti). Pored toga postoji užad s pramenovima od 7 i 37 žica, ali se svi ne upotrebljavaju u eksploatacijone svrhe. Prema načinu pletenja izrađuje se užad s jednostrukim, dvostrukim i trostrukim pletenjem, no najčešće se upotrebljavaju dvostruko pletena užeta. Obzirom na smjer pletenja standardizirano je unakrsno pleteno uže (prečni splet), gdje su pramenovi pleteni na desno oko jezgre (srčike), dok su žice u pramenu u suprotnom pravcu. Također se izrađuje užad istosmjernog pletenja, kod kojih su pramenovi i žice u njima pletene u istom pravcu. Jezgra užeta redovno se izrađuje iz kudelje i služi ne samo kao nosioc pramenova užeta nego je također i rezervoar za mazanje. Kod užeta nosača izloženog velikim naprezanjima preporuča se upotreba užeta s jezgrom od neovisnog žicanog užeta, jer mu se na taj način povisuje čvrstoća za 10% (također povećava krutost). 495 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Pregled žicanih užeta, koja se najčešće upotrebljavaju u eksploataciji šuma Kon Promjer Čvrstoća strukcija Jezgra Upotreba mm u tonama užeta 6X,19 45—51 Neovisno žičano 115—175 Uže — nosač uže 6Xil9 29U-35 Konopljena 45—85 Glavno ili vučno ili žičano uže ili utovarno uže 6Xil9 19—22 Konopljena 20—28 Povratno uže 6X15 10 Konopljena 5 Pomoćno ili montažno uže 8X19 22—32 Konopljena 24—48 Vezovi, pribor za prihvatanje (kao omče) Užad se izrađuje od specijalnog čelika, a pojedine žice su redovno pocinčane. U ostali pribor pripada: međusobni vezovi žicanih užeta, omče, razne hvataljke, kombinacije karika i lanaca, kolani i ostalo. Spoj pojedinih užeta mora biti takav, da se zapriječi pri kretanju zapetljavanje i zauzJavanje. Zatim mora biti osigurano mjesto na užetu za prikopčavanje hvataljki i omči. Omče služe za jednostavno prihvatanje trupaca kod vuče i dizanja, a izrađene su od žicanog užeta sa spojkama za prikopčavanje i vezanje trupaca. Kolan je kratki komad žicanog užeta s kopčama na svakoj strani izrađenim za spajanje kolotura s panjem. Ad C. Koloturi služe za mijenjanje pravca ili su sredstvo za povećanje mehaničkih prednosti nekog sistema. Pogonski vitao kod dizala ima dovoljno snage za operativne svrhe te koloturi služe većinom samo za mijenjanje pravca. Međutim za kretanje vitla, napinjanje užeta nosača i si. iskorištava se mehanička prednost postignuta kombinacijom više kolotura u jedan sistem (koloturnik). Kolotur je izrađen iz dvodjelnog čeličnog okrilja sa čeličnom osovinom na kugličnim ležajima i ima karike ili pokretne spojke za vezanje uz panjeve ili jarbol. Nekoji koloturi imaju rezervoar s mazivom te mogu raditi bez nadzora. Veličina kolotura je vrlo različita i kreće se, u glavnom, od malenih ili prolaznih kolotura težine 7,5—12,5 kg (za užad promjera 10—13 mm), pa do velikih kolotura težine 750—1000 kg (užad promjera 35—45 mm). Kolica se upotrebljavaju, kako je spomenuto, kod dizala sistema »Tight line loading« i kreću se uzduž užeta nosača. Snabdjevena su s potrebnim brojem kotura, odnosno, kolotura što ovisi o konstrukciji. Za jarbol se upotrebljava stojeće stablo, prenosni čelični jarbol ili posebno izgrađeni tornjevi. U slučaju da ne postoji pogodno stojeće stablo, onda se na određeno- mjesto dovuče odgovarajuće stablo, postavlja vertikalno i učvrsti sa sidrenim uzetima. Nakon što je jarbol podignut, posijeku se naokolo sva stojeća stabla u krugu s radiusom visine jarbola radi postavljanja sidrenih užeta. Stojeće stablo najprije se okreše od granaotpili vrh. Visina jarbola ovisi o tome, da li dizalo služi za pretovar ili i za 496 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 35 <-- 35 --> PDF |
vuču drvnog materijala sa skiderima^ U prvom slučaju visina je- jarbola mnogo manja (oko 20 m), a u drugom slučaju je mnogo veća (dosiže kadkad 50—65 m u starim sastojinama duglazija). Na jarbol se najprije postavlja pomoćni ili montažni kolotur, kojega diže penjač i vlastoručno vješa na jednu žičanu zamku privezanu blizu vrha jarbola. Zatim provlači kroz taj kolotur pomoćno uže debljine 10 mm, te se s tim uzetom dižu drugi koloturi kao" i sidrena užeta. Obično ima šest vršnih sidrenih užeta svezanih ispod pomoćnog kolotura, & donji krajevi sidrenih užeta učvršćuju se omatanjem oko panjeva na udaljenost približno jednakoj s visinom jarbola. Utovarni glavni kolotur veže se ispod sidrenih užeta na posebnoj omči,, a- pored toga je slobodno vezan s pomoćnom omčom za jedno od vršnih sidrenih užeta. U slučaju prekida glavne omče, glavni kolotur će skliznuti po sidrenom užetu i time će se zapriječiti nesreća koja bi nastala pri padu kolotura na zemlju. Zatim se vješaju ostali koloturi. Kod visokih jarbola i onih, koji rade s velikim opterećenjem, postavlja se pored gornjeg vršnog usidrenja još jedno na 2/s visine jarbola, da bi se spriječio prelom jarbola. Kod upotrebe jarbola za dizanje i za vuču, koloturi za dizanje i za ostale svrhe kod dizanja nalaze se ispod sidrenih užeta. Pomoćni ili montažni kolotur nalazi šc također općenito blizu baze jarbola, Čelični jarboli imaju na vrhu pptrebne koloture, kao i sidrena užeta, stalno montirane. Ovi jarboli prenose se u horizontalnom položaju i postavljaju vertikalno na zidanu podlogu pomoću specijalnih mehanizama. Nakon što je smješten jarbol, postavlja se pogonski vitao na pogodnom uzvišenom mjestu ili na izgrađenu platformu od trupaca u sigurnoj udaljenosti od jarbola, a zatim se zadnji kraj saonica pogonskog vitla usidri za panjeve (u slučaju potrebe) da bi se spriječilo njegovo klizanje za vrijeme rada. Zaključak . U uvodu su navedeni uslovi, kojima treba udovoljiti stroj kod primjene u eksploataciji šuma. Spomenuta dizala su rađena iz specijalnog čelika tako, da im je ukupna težina velika, ali zbog mogućnosti rastavljanja u pojedine sastavne dijelove osigurana je njihova doprema u šumske predjele, gdje se vrši eksploatacija pod nepovoljnim terenskim prilikama. Pojedini dijelovi su izrađeni iz specijalnog čelika ili metala velike čvrstoće, što je od utjecaja na mogućnost kvara. Iz opisa je vidljivo, da su izvedeni veoma jednostavno u konstruktivnom pogledu. Prema tome montaža i popravci ne zahtijevaju naročito specijalizirane radnike, a niti mnogo vremena za njihovu provedbu. Iz prikazanog načina rukovanja s tim dizalicama, može se zaključiti, da će se moći vršiti uspješno sa običnim radnicima nakon kraće obuke. Za lančani sistem rada su veooma podesni, a ovo je u toliko važno, jer se danas gotovo tako odvijaju svi radovi u eksploataciji šuma. S tim strojevima moguć je također neprekidan rad, t. j . pod svim vremenskim prilikama. Bitna je osobina ovih oüzaia premjestivost, koja proizlazi iz konstrukcije odnosno jednostavnosti izrade pojedinih sastavnih djelova. Za rad nije potrebna izgradnja posebnih rampa ili tome sličnih naprava. — Važno je napomenuti da zahtijeva veliku količinu drvnog materijala za utovar i istovar zbog svog učinka, koji na pr. može iznositi kod kružnog dizala oko 12—15 mVsat (uz teret dizanja od 1,5 t). t 497 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Kod nas se je već počelo primjenjivati skidere u eksploataciji šuma. Pošto je gotovo redovni pratilac skidera opisana vrsta dizala, to se može očekivati, da će i kod nas doći do njihove primjene. U tom slučaju će se najbolje ispoljiti sve dobre i loše osobine tih dizala, pa će se moći ocijeniti objektivno tek onda njihova valjanost u našim prilikama. Literatura: Upotrebljena literatura: Kiščenko T. I.: Potocnyj metod treleviki i pogruzki lesa lebedkoi; Les prom. br. 12/1949. Nelson Courlandt Brown: Logging New Yomk 1949. Ing. Fantoni: Opće strojarstvo, Zagreb. Ing. Fantoni: Opće strojarstvo, Zagreb. Skagit Steel and Iron Works — prospekt, Washington Iron Works — prospekt. Napomena : Sheme dizala uzete iz Skagit prospekta, načinjene su po direktivama J. Keneth Pearce, profesora eksploatacije šuma na College of Forestry univerziteta u Washingtonu. POUGLJAVANJE U PEĆIMA SA KRUŽNOM CIRKULACIJOM PLINOVA 1. Pougljavanje i suha destilacija Pougljavanje drveta razlikuje se od suhe destilacije kako po tehnici rada tako i po vrsti te količini konačnih produkata. Pougljavanje — bilo to u žežniei ili u raznim vrstama peći za pougljavanje — vrši se uz ograničeni pristup uzduha. Potrebna temperatura za proces pougljavanja nastaje, u unutrašnjosti žežnice odnosno peći, izgaranjem stanovite količine drveta. Glavni produkt pougljavamja je drvni ugljen. Tekući proizvodi iii se ne dobivaju ili se dobivaju u ograničenoj količini (u raznim pećima za pougljavanje). U koliko se dobivaju svode , se samo na neznatne količine drvnog katrana slabije kvalitete. Suha destilacija drveta vrši se privođenjem potrebne toplJne izvana. Proces se odigrava bez pristupa uzduha. Produkti suhe destilacije su: drvni ugljen, tekući destilati (sidovi drvni ocat i drvni katran") i smjesa plinova koji se ne mogu kondenz;rati, a koji se sastoje iz 60% ugljičnog dioksida (CO2), 34% ugljičnog monoksida (CO), 3% metana (CH4) a ostatak se sastoji iz vodika (H2) i tragova drugih plinova (4 str. 1939). Gornja granica temperature karbonizacije kod suhe destilacije drveta obično svršava sa 400°C. Kod pougljavanja u žežnicamia ona često prelazi 6WC (3 str. 1116). Viša temperatura u žežnicama djeluje na kvalitet drvnog ugljena, jer takav ugljen sadrži manji procenat hlapljivih sastojaka i više ugljika nego drvni ugljen iz retorte. S time u vezi retortni drvni ugljen ima manju ogrijevnu snagu od drvnog ugljena iz žežnice. Ako uzmemo, da ogrijevna snaga drvnog ugljena iz žežnice iznosi 100, onda drvni ugljen, dobiven pougljavanjem u rezmim pećima za pougljavanje, ima ogrijevnu snagu 93, a retortni drvni ugljen samo 90 (4 str. 137). Pougljavanje drveta u retorti (suha destilacija) teče mnogo brže nego pougljavanje u žežniei. Destilaciono drvo se naglo suši i pršti (raspucava) a to uzrokuje da drvni ugalj, dobiven suhom destilacijom u retorti, ima slabiju mehaničku čvrstoću. Radi toga on se ne može upotrijebiti u visokim pećima gdje se baš traži velika čvrstoća. Suha destilacija drveta u retortama traži relativno veliku količinu goriva za zagrijavanje retorti. Drvni ugalj, odnosno destilaciono drvo, u retorti slabi su vodiči 498 |