DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA 1 TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE \ GODIŠTE 74. DECEMBAR GODINA 1956 Ing. Braniš! av Pejoski (Skopje): SMOLARENJE ARIŠA I ARIŠEV BALSAM Uvod Poznato je- da u Evropi od četinara sem bora za smolarenje u obzir dolaze još samo smrča, ariš i delimice jela. No dok kod borova i smrče je omogućeno površinsko smolarenje na živom stablu, kod ariša tehnika proizvodnje je sasvim, drukčija. Ona se je morala prilagoditi osnovnoj anatomskoj strukturi smolnog sistema kod ove vrste i fiziološkim osobinama koje su često puta odlučne kod ovog načina iskorišćavanja pojedinih četinara. Parenhimske (epitelijalne) ćelice, nazvane često i smolne ćelice, koje putem svoje žive plazme prevode u grupu terpena razne rezervne materije (pretežno ugljene hidrate uključiv i škrob), kod ariša vrlo brzo postaju nesposobne za duži period izlučivanja smole, budući da im zadebljaju i odrvene same čelične membrane već u toku druge godine. Time one postaju impermeabilne u znatnom stepenu za razliku na pr. kod bora, gde one dugo vremena zadržavaju tanku i nežnu čeličnu membranu sposobnu za pokrete usled vlastitog pritiska u pravcu smolnog kanala. Baš radi ove karakteristične anatomsko-fiziološke osobine kod ariša, moralo se je pristupiti t. zv. unutrašnjem smolarenju, koje se bar do sada smatra najboljim rešenjem za proizvodnju vrednog ariševog balsama. I zbog toga se može lako objasniti činjenica, zašto je relativno prinos po stablu kod ariša tako mali u poredenju sa drugim vrstama koje se smolare. Kod ariša stvoreni balsam u parenhimskim ćelicama se izlučuje u smolne kanale ili u smolne vrećice, odakle specijalnim načinom rada se nastoji da se izvuče napolje. Ariš raste u Evropi, Aziji i Sev. Americi. U Evropi dolaze ove vrste: a) Larix decidua Mili. (ili L. europea Lam. et DC), evropski ariš. Nalazimo ga u Alpima, Karpatima, Sudetekom kraju i Poljskoj. Razlikuju se četiri njegove odlike: ailpski, sudeteki, karpatski i poljski ariš. - Kod nas dolazi ova vrsta jedino u Sloveniji. Prema Tregubov u (1), i kod nas se mogu razlikovati dve rase: visoikogorski i nizinski (travnlški) mecesen. 465 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 4 <-- 4 --> PDF |
\ b) Larix silbirica, Lebed., sibirski ariš. Prirodni areal mu je severo^istočmii delovi SSSR, te Sibir do Zabajkaia. Sto znači da je pretežno njegovo rasprostirale u glavnom u Aziji. Izvan Evrope dolaze u Aziji L. dahurica Turcz. .j L. leptolepis Gord. U Sev. Americi L. laricina Koch, i L. occidentalis Nutt. Ariš ne predstavlja osobitu vrednost samo iz oblasti smolaremja. Ariševo drvo se smatra odličnim građevnim drvetom sa širokim područjem upotrebe, a njegova kora zbog pogodnog procentualnog sastava štavnih materija je cenjena sirovina za njihovu ekstrakciju. Proizvodnja ariševog balsama i njegova primena Dobivanje ariševog balsama ili kako se još zove venecijanski terpentin (fran. la terćbenthine de Venice, engl. Venice turpentine, ital. trementina veneta, nem. Lärchenbalsam i Lärchenterpentine, po jug. farmakopeji terebentina veneta) bilo je poznato još starim narodima. Tako na pr. Plinius opisujući arišev balsam na jednom mestu kaže: »plusculum huic erumpit liquoris melleo colore atque lentiore nunquam durescentis« (Naturals historia XVI, 10—40). Time je on dao tačnu definiciju za neke fizičke osobine ariševog balsama, kao na pr. za boju, agregatno stanje (tečnost) i da nikada ne stvrdnjava. No jedna od njegovih najvažnijih osobina je pored toga što ostaje tečnost, da ne kristalizira i da je providan (jasan) što je naročito važno kod mikroskopske tehnike i u optici. Ove osobine i omogućavaju prema P a 1 a z z u (2) da arišev balsam bude uvršten u grupu finih terpentina (trerfietina fina). Budući da je Venecija dugo vremena bila najpoznatije tržište za ovaj proizvod, odatle mu je i došao trgovački naziv »venecijanski terpentin«, Za najjače proizvodne centre danas se smatra Srednja Evropa (Austrija, Italija, Čehosilovačka i Švajcarska) a nešto se dobija u Poljskoj i SSSR-u. Austrija ima, čini se, najviše mogućnosti za proizvodnju ariševog balsama i po M azek-Fi a 11 i (3) najpoznatije oblasti ove proizvodnje su: 1. Kärnten: južni ogranci Tauern-a, Molltal, Gmünd, Lavanttal i gurktalski Alpi; 2. Steiermark: područje Tunrach-a i Murgau; 3. Salzburg: Lungau (Tamsweg, Lessachtal, Ramingstein, Görich Matrei> Kals tal, St. Michael, Murtal, Zederhaustal); 4. Osttiroil: Pustertal, Lienz,´ Izeltal; 5. Nordtirol: Wipptal, Oberinotal; 6. Südtirol: Vintschgau, od Mals-a do Meran- a sa Schmalsertal-om; zatim područje Meran-Brixen-Cavalese-Trient-Bozen uključiv Seitental i Bdllino. Prema podacima Schmie d a (4) godišnja proizvodnja u Austriji je iznosila prosečno 20 tona. Posleratna proizvodnja u uslovima okupacije još ne može dostignuti predratnu proizvodnju. Tako na pr. u toku 1946 god. proizvedeno je bilo 16.4 tona ariševog balsama. Međutim, prema proceni ovog eminentnog austriskog stručnjaka iz područja smolarenja ariša, s obzirom na postojeće pogodne arišeive šume, Austrija bi mogla smolariti oko 7,000.000 stabala, što bi omogućilo proizvodnju od oko 840 tona (računajući prosečno po stablu godišnje 120 gr.). Podatke za Severnu Italiju daje nam prof. Palazzo (2). Po njemu proizvodnja ariševog balsama osobito je razvijena u provincijama: Tremto- Nemačku. U SSSR prvi opiti, koji su dali pozitivne rezultate nasuprot ranijih negativnih ogleda, datiraju od 1934 god. Tada je uspelo Voroninu da u Kujbiševsikoj oblasti dobije zadovoljavajuće rezultate sa smolarenjem sibirskog ariša (po Vasečkinu- 5). Što se tiče metodike i tehnike rada danas preovlađuju u glavnom dva načina rada i to tirolski i štajerski. Sopstvena istraživanja, koja danas provodi Gozdarski Institut u NR Sloveniji, svakako će pokazati koji od ova 466 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 5 <-- 5 --> PDF |
dva načina bi bio najprikladnijim u našim uslovima rada. Vredno je napomenuti da na pr. u Austriji pored ručnog alata primenjuje se i mehanički alat, naročito za bušenje rupe u stablu [Schmie d (6)]. U pogledu prinosa po stablu, većina autora daje gornje i donje granice prinosa ,koje iz poznatih razloga variraju (klimatski, način rada, nasledni uticaji i dr.). Tako na pr. po Vezes-Dupont-u (7) prinos po stablu iznosi 200 gr. Po Lebedevu (5) za sibirski ariš od 100 do 180 gr. Schmied (4) uzima kod industriske proizvodnje srednji prinos od 120 gr. Mazek-Fialla (3) navodi da prinos u području Siidtirol-a varira od 200 do 370 gr, u Osttirol-u i Kärnten-u da iznosi 150 gr, dok u Mu-rskoj Dolini iznosi 80—100 gr. Primena ariševog balsama u tehnici je danas mnogostrul a. Čak u nedostatku dovoljnih količina originalnog ariševog balsama, danas se proizvode slična njemu sredstva sintetičkim putem sa više ili manje uspeha. Pretežna je njegova upotreba u sirovom stanju (samo prečišćen), dok se u manjim količinama destilira dajući specijalno terpentinsko ulje i kolofon. Najšira je njegova primena kod proizvodnje finih lakova, zatim za ukrašavanje porcelana, kod farmaceutske industrije, kod mikroskopske a naročito optičke tehnike. Tako A n d e s-S t o c k (8), navodi 20 specijalnih lakova u koje ova vrsta balsama ulazi u znatnom procentu. Naša ispitivanja ariševog balsama * Dobijeni uzorak ariševog balsama potiče iz mesta Kokre u Gorenjskoj, šumski predeo »Pod Kočno«, To su mešane sastojine bukve, smreke i ariša. Starost smolarenih ariševih stabala se kreće od 120—150 god. Nadmorska visina oko 800 m. Ekspozicija jugo-zapadna. Geološka podloga krečnjak. Uzorak je iz 1950 god. U sirovom stanju on je malo onečišćen od sitnih komada drveta i izvesnog sadržaja vode, koja mu je u donjim delovima davala mutan izgled. Zahvaljujući predusretljivosti Gozdarskog Intituta Slovenije a naročito njegovog vrednog saradnika ing. M. Čokla, kome i na ovom mestu izražavamo osobitu zahvalnost, mi smo mogli da izvršimo osnovne analize u Zavodu za Tehnologiju drveta pri Zemjodelsko-Šumarskom fakultetu u Skoplju. Ove analize u izvesnoj meri mogu nam pokazati osnovne fizičko- hemiske karakteristike domaćeg ariševog balsama. Dobijeni uzorak ariševog balsama potiče iz Sev. Slovenije a dobijen je u pokusnom smolarskom polju u toku 1950 god. U sirovom stanju on je malo onečišćen od sitnih komada drveta i izvesnog sadržaja vode, koja mu je u donjim delovima davala mutan izgled. Kod jednokratnog filtriranja uklonjeni su svi ovi njegovi nedostatci, jedino što su preostali mehurići vazduha, koji vremenom postepeno nestaju. Njegova boja je bledo žuto-zelenkasta a konzistencija mu je kao med. Nema uopšte kristala, niti se oni stvaraju kod dužeg stajanja. Potpuno je proziran. Ima karakterističan prijatan i aromatičan miris, po kome se može lako razlikovati od ostalih vrsti balsama. Specifična težina kod temperature od 20°C iznosi 1,00, a indeks loma n D20 1,511 [mereno sa refraktometrom Fischer kod temperature od 20 467 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 6 <-- 6 --> PDF |
n a (9), navodi indeks loma od 1,504, no bez bližih podataka za poreklo balsama i primenjene uslove samog merenja. Vre dno je napomenuti da arišev balsam ima najniži indeks loma od skoro svih vrsta četinarskih balsama koje smo mi istraživali (10). Prilikom destilacije dobili smo 14,7°/« terpentinskog ulja i 84,1% potpuno svetlog kolofona. Terpentinsko ulje ima specifičan miris (sličan kao i balsama), prijatan i aromatičan, pomoću koga se može lako izdvojiti od drugih vrsti ulja. Specifična težina mu iznosi 0,863% (mereno kod temperature od 15°C) a indeks loma mu je nD20 1,467. Ako uporedimo gore iznete naše rezultate sa rezultatima koje nam pruža G. Palazz a (11), radeći sa ariševim balsamima sa područja Sev. Italije, imali bi sledeću tabelu za slične karakteristike ariševog balsama koje smo mi izneli (navodeći i druge podatke). ,, . Poreklo balsama Procenat terp. ulja Spec, težina kod 15»C Indeks loma n2 0 G. Palazzo Alte Adige 14,7 0,863 1,467 G. Palazzo Trentino 14,4—14,9 0,863 1,469 Tschirch ne navodi 15,0—16,0 0,872 Rabak Amerika* 13,5 0,872 Scbinunel & Go ne navodi 14,6 0,864—0,878 1,467—1,472 Pejoski Slovenija M,7 0.863 1,467 Iz te tabele se vidi, da se naši podaci slažu sa ispitivanim ariševim balsamom iz područja Alto Adige. Hemiska konstitucija ariševog balsama prema analizama izvršenim od strane Tschirch-a i Weigel-a [prema Vezes-Dupont-u (7)] se sastoji: 1. Laricinolične kiseline ,koje ima u balsamu 4—5%. Opšte formule C20H30O3; 2. Larinolične (a i ß) kiseline, koje ima u balsamu 55—60%. Opšte formule C18H2602. Ova i predhodna kiselina čini veći osnovni deo ariševog balsama; 3. Terpentinsko ulje koje po njima čini 20 do 22%; 4. Jedna žuta materija, neutralna, rastvorljiva u svim organskim rastvaračima, koja čini oko 15% u balsamu; 5. Razna nečistoća i druge materije ukupno do 4%. Na kraju vredno je napomenuti da arišev balsam ima jaku lepljivost kao i ostali balsami, što mu osigurava primenu u optičkoj industriji. Upotrebljen kao zamena za kanadski balsam daje dobre rezultate, jer uklopljeni histološki preparati i nakon tri meseca nisu promenili svoju boju (on je neutralan). Zaključak U našoj državi u severnim područjima NR Slovenije ariš čini prostrane čiste i mešovite sastojine. Uvođenjem racionalnog smolarenja i na ovoj vrsti omogućila bi se proizvodnja još jednog balsama iz grupe »finih terpentina«, koga naša industrija i tehnika za svoj nesmetani razvoj tre * Odnosi se na arišev balzam od L. decidua Mift. kultiviram u Americi. 468 |