DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA
1 TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE \


GODIŠTE 74. DECEMBAR GODINA 1956


Ing. Braniš! av Pejoski (Skopje):


SMOLARENJE ARIŠA I ARIŠEV BALSAM


Uvod


Poznato je- da u Evropi od četinara sem bora za smolarenje u obzir
dolaze još samo smrča, ariš i delimice jela. No dok kod borova i smrče
je omogućeno površinsko smolarenje na živom stablu, kod ariša tehnika
proizvodnje je sasvim, drukčija. Ona se je morala prilagoditi osnovnoj anatomskoj
strukturi smolnog sistema kod ove vrste i fiziološkim osobinama
koje su često puta odlučne kod ovog načina iskorišćavanja pojedinih
četinara.


Parenhimske (epitelijalne) ćelice, nazvane često i smolne ćelice, koje
putem svoje žive plazme prevode u grupu terpena razne rezervne materije
(pretežno ugljene hidrate uključiv i škrob), kod ariša vrlo brzo postaju
nesposobne za duži period izlučivanja smole, budući da im zadebljaju i
odrvene same čelične membrane već u toku druge godine. Time one postaju
impermeabilne u znatnom stepenu za razliku na pr. kod bora, gde
one dugo vremena zadržavaju tanku i nežnu čeličnu membranu sposobnu
za pokrete usled vlastitog pritiska u pravcu smolnog kanala.


Baš radi ove karakteristične anatomsko-fiziološke osobine kod ariša,
moralo se je pristupiti t. zv. unutrašnjem smolarenju, koje se bar do sada
smatra najboljim rešenjem za proizvodnju vrednog ariševog balsama. I
zbog toga se može lako objasniti činjenica, zašto je relativno prinos po
stablu kod ariša tako mali u poredenju sa drugim vrstama koje se smolare.


Kod ariša stvoreni balsam u parenhimskim ćelicama se izlučuje u


smolne kanale ili u smolne vrećice, odakle specijalnim načinom rada se


nastoji da se izvuče napolje.


Ariš raste u Evropi, Aziji i Sev. Americi. U Evropi dolaze ove vrste:


a) Larix decidua Mili. (ili L. europea Lam. et DC), evropski ariš. Nalazimo ga u


Alpima, Karpatima, Sudetekom kraju i Poljskoj. Razlikuju se četiri njegove odlike:


ailpski, sudeteki, karpatski i poljski ariš. - Kod nas dolazi ova vrsta jedino u Sloveniji.


Prema Tregubov u (1), i kod nas se mogu razlikovati dve rase: visoikogorski i


nizinski (travnlški) mecesen.


465




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 4     <-- 4 -->        PDF

\


b) Larix silbirica, Lebed., sibirski ariš. Prirodni areal mu je severo^istočmii delovi


SSSR, te Sibir do Zabajkaia. Sto znači da je pretežno njegovo rasprostirale u glavnom


u Aziji. Izvan Evrope dolaze u Aziji L. dahurica Turcz. .j L. leptolepis Gord. U Sev.


Americi L. laricina Koch, i L. occidentalis Nutt.


Ariš ne predstavlja osobitu vrednost samo iz oblasti smolaremja. Ariševo drvo


se smatra odličnim građevnim drvetom sa širokim područjem upotrebe, a njegova kora


zbog pogodnog procentualnog sastava štavnih materija je cenjena sirovina za njihovu


ekstrakciju.


Proizvodnja ariševog balsama i njegova primena


Dobivanje ariševog balsama ili kako se još zove venecijanski terpentin
(fran. la terćbenthine de Venice, engl. Venice turpentine, ital. trementina
veneta, nem. Lärchenbalsam i Lärchenterpentine, po jug. farmakopeji terebentina
veneta) bilo je poznato još starim narodima. Tako na pr. Plinius
opisujući arišev balsam na jednom mestu kaže: »plusculum huic erumpit
liquoris melleo colore atque lentiore nunquam durescentis« (Naturals historia
XVI, 10—40). Time je on dao tačnu definiciju za neke fizičke osobine
ariševog balsama, kao na pr. za boju, agregatno stanje (tečnost) i da
nikada ne stvrdnjava. No jedna od njegovih najvažnijih osobina je pored
toga što ostaje tečnost, da ne kristalizira i da je providan (jasan) što je
naročito važno kod mikroskopske tehnike i u optici. Ove osobine i omogućavaju
prema P a 1 a z z u (2) da arišev balsam bude uvršten u grupu
finih terpentina (trerfietina fina).


Budući da je Venecija dugo vremena bila najpoznatije tržište za ovaj
proizvod, odatle mu je i došao trgovački naziv »venecijanski terpentin«,


Za najjače proizvodne centre danas se smatra Srednja Evropa (Austrija, Italija,
Čehosilovačka i Švajcarska) a nešto se dobija u Poljskoj i SSSR-u.


Austrija ima, čini se, najviše mogućnosti za proizvodnju ariševog balsama i po
M azek-Fi a 11 i (3) najpoznatije oblasti ove proizvodnje su: 1. Kärnten: južni
ogranci Tauern-a, Molltal, Gmünd, Lavanttal i gurktalski Alpi; 2. Steiermark: područje
Tunrach-a i Murgau; 3. Salzburg: Lungau (Tamsweg, Lessachtal, Ramingstein, Görich


Matrei> Kals


tal, St. Michael, Murtal, Zederhaustal); 4. Osttiroil: Pustertal, Lienz,´
Izeltal; 5. Nordtirol: Wipptal, Oberinotal; 6. Südtirol: Vintschgau, od Mals-a do Meran-
a sa Schmalsertal-om; zatim područje Meran-Brixen-Cavalese-Trient-Bozen uključiv
Seitental i Bdllino.


Prema podacima Schmie d a (4) godišnja proizvodnja u Austriji je iznosila
prosečno 20 tona. Posleratna proizvodnja u uslovima okupacije još ne može dostignuti
predratnu proizvodnju. Tako na pr. u toku 1946 god. proizvedeno je bilo 16.4 tona ariševog
balsama. Međutim, prema proceni ovog eminentnog austriskog stručnjaka iz područja
smolarenja ariša, s obzirom na postojeće pogodne arišeive šume, Austrija bi
mogla smolariti oko 7,000.000 stabala, što bi omogućilo proizvodnju od oko 840 tona
(računajući prosečno po stablu godišnje 120 gr.).


Podatke za Severnu Italiju daje nam prof. Palazzo (2). Po njemu proizvodnja
ariševog balsama osobito je razvijena u provincijama: Tremto-potrošnja u samoj Italiji se ceni na oko 30 tona a višak se izvozi u glavnom u
Nemačku.


U SSSR prvi opiti, koji su dali pozitivne rezultate nasuprot ranijih negativnih
ogleda, datiraju od 1934 god. Tada je uspelo Voroninu da u Kujbiševsikoj oblasti dobije
zadovoljavajuće rezultate sa smolarenjem sibirskog ariša (po Vasečkinu- 5).


Što se tiče metodike i tehnike rada danas preovlađuju u glavnom dva
načina rada i to tirolski i štajerski. Sopstvena istraživanja, koja danas provodi
Gozdarski Institut u NR Sloveniji, svakako će pokazati koji od ova


466




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 5     <-- 5 -->        PDF

dva načina bi bio najprikladnijim u našim uslovima rada. Vredno je napomenuti
da na pr. u Austriji pored ručnog alata primenjuje se i mehanički
alat, naročito za bušenje rupe u stablu [Schmie d (6)].


U pogledu prinosa po stablu, većina autora daje gornje i donje granice
prinosa ,koje iz poznatih razloga variraju (klimatski, način rada, nasledni
uticaji i dr.).


Tako na pr. po Vezes-Dupont-u (7) prinos po stablu iznosi 200 gr. Po
Lebedevu (5) za sibirski ariš od 100 do 180 gr. Schmied (4) uzima kod
industriske proizvodnje srednji prinos od 120 gr. Mazek-Fialla (3) navodi
da prinos u području Siidtirol-a varira od 200 do 370 gr, u Osttirol-u i
Kärnten-u da iznosi 150 gr, dok u Mu-rskoj Dolini iznosi 80—100 gr.


Primena ariševog balsama u tehnici je danas mnogostrul a. Čak u nedostatku
dovoljnih količina originalnog ariševog balsama, danas se proizvode
slična njemu sredstva sintetičkim putem sa više ili manje uspeha.
Pretežna je njegova upotreba u sirovom stanju (samo prečišćen), dok se u
manjim količinama destilira dajući specijalno terpentinsko ulje i kolofon.


Najšira je njegova primena kod proizvodnje finih lakova, zatim za
ukrašavanje porcelana, kod farmaceutske industrije, kod mikroskopske a
naročito optičke tehnike. Tako A n d e s-S t o c k (8), navodi 20 specijalnih
lakova u koje ova vrsta balsama ulazi u znatnom procentu.


Naša ispitivanja ariševog balsama


*


Dobijeni uzorak ariševog balsama potiče iz mesta Kokre u Gorenjskoj,
šumski predeo »Pod Kočno«, To su mešane sastojine bukve, smreke i
ariša. Starost smolarenih ariševih stabala se kreće od 120—150 god. Nadmorska
visina oko 800 m. Ekspozicija jugo-zapadna. Geološka podloga
krečnjak. Uzorak je iz 1950 god. U sirovom stanju on je malo onečišćen
od sitnih komada drveta i izvesnog sadržaja vode, koja mu je u donjim
delovima davala mutan izgled.


Zahvaljujući predusretljivosti Gozdarskog Intituta Slovenije a naročito
njegovog vrednog saradnika ing. M. Čokla, kome i na ovom mestu
izražavamo osobitu zahvalnost, mi smo mogli da izvršimo osnovne analize
u Zavodu za Tehnologiju drveta pri Zemjodelsko-Šumarskom fakultetu
u Skoplju. Ove analize u izvesnoj meri mogu nam pokazati osnovne fizičko-
hemiske karakteristike domaćeg ariševog balsama.


Dobijeni uzorak ariševog balsama potiče iz Sev. Slovenije a dobijen
je u pokusnom smolarskom polju u toku 1950 god. U sirovom stanju on je
malo onečišćen od sitnih komada drveta i izvesnog sadržaja vode, koja mu
je u donjim delovima davala mutan izgled. Kod jednokratnog filtriranja
uklonjeni su svi ovi njegovi nedostatci, jedino što su preostali mehurići
vazduha, koji vremenom postepeno nestaju.


Njegova boja je bledo žuto-zelenkasta a konzistencija mu je kao med.
Nema uopšte kristala, niti se oni stvaraju kod dužeg stajanja. Potpuno je
proziran. Ima karakterističan prijatan i aromatičan miris, po kome se
može lako razlikovati od ostalih vrsti balsama. Specifična težina kod temperature
od 20°C iznosi 1,00, a indeks loma n D20 1,511 [mereno sa refraktometrom
Fischer kod temperature od 20

467




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 6     <-- 6 -->        PDF

n a (9), navodi indeks loma od 1,504, no bez bližih podataka za poreklo
balsama i primenjene uslove samog merenja.
Vre dno je napomenuti da arišev balsam ima najniži indeks loma od
skoro svih vrsta četinarskih balsama koje smo mi istraživali (10).


Prilikom destilacije dobili smo 14,7°/« terpentinskog ulja i 84,1%
potpuno svetlog kolofona. Terpentinsko ulje ima specifičan miris (sličan
kao i balsama), prijatan i aromatičan, pomoću koga se može lako izdvojiti
od drugih vrsti ulja. Specifična težina mu iznosi 0,863% (mereno kod temperature
od 15°C) a indeks loma mu je nD20 1,467.


Ako uporedimo gore iznete naše rezultate sa rezultatima koje nam
pruža G. Palazz a (11), radeći sa ariševim balsamima sa područja Sev.
Italije, imali bi sledeću tabelu za slične karakteristike ariševog balsama
koje smo mi izneli (navodeći i druge podatke).


,, . Poreklo
balsama
Procenat
terp. ulja
Spec, težina
kod 15»C
Indeks loma
n2 0
G. Palazzo Alte Adige 14,7 0,863 1,467
G. Palazzo Trentino 14,4—14,9 0,863 1,469
Tschirch ne navodi 15,0—16,0 0,872
Rabak Amerika* 13,5 0,872
Scbinunel & Go ne navodi 14,6 0,864—0,878 1,467—1,472
Pejoski Slovenija M,7 0.863 1,467


Iz te tabele se vidi, da se naši podaci slažu sa ispitivanim ariševim
balsamom iz područja Alto Adige.
Hemiska konstitucija ariševog balsama prema analizama izvršenim od
strane Tschirch-a i Weigel-a [prema Vezes-Dupont-u (7)] se sastoji:


1. Laricinolične kiseline ,koje ima u balsamu 4—5%. Opšte formule
C20H30O3; 2. Larinolične (a i ß) kiseline, koje ima u balsamu 55—60%.
Opšte formule C18H2602. Ova i predhodna kiselina čini veći osnovni deo
ariševog balsama; 3. Terpentinsko ulje koje po njima čini 20 do 22%;
4. Jedna žuta materija, neutralna, rastvorljiva u svim organskim rastvaračima,
koja čini oko 15% u balsamu; 5. Razna nečistoća i druge materije
ukupno do 4%.
Na kraju vredno je napomenuti da arišev balsam ima jaku lepljivost
kao i ostali balsami, što mu osigurava primenu u optičkoj industriji. Upotrebljen
kao zamena za kanadski balsam daje dobre rezultate, jer uklopljeni
histološki preparati i nakon tri meseca nisu promenili svoju boju (on
je neutralan).


Zaključak


U našoj državi u severnim područjima NR Slovenije ariš čini prostrane
čiste i mešovite sastojine. Uvođenjem racionalnog smolarenja i na
ovoj vrsti omogućila bi se proizvodnja još jednog balsama iz grupe »finih
terpentina«, koga naša industrija i tehnika za svoj nesmetani razvoj tre


* Odnosi se na arišev balzam od L. decidua Mift. kultiviram u Americi.
468