DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Prema ovom opitu izlazi: Sto je reznica d c b 1 j a, p r o s j e č o a v i s"i n a izbo jaka je veća, a procenat uginuća je manji. — Ovi rezultati su u suprotnosti sa rezultatima, koje je Biolče v dobio u Bugarskoj, zato trebaimo opite ponoviti sa što većim brojem reznica. Iza. 15» jula počele su padati kiše, prilike su s« donekle promijenile na boilje, što se odrazite i na rastu tih izbojaka aM ostao je isti odnos, t. j . rezultat što se fee tanjih, srednjih i debljih reznica. Premjerio sam ih i ustanovio dana 3. VIII. 1950., da su vertikalno zasađene. reznice (po 25 komada, čije su debljine bile 7—10 mm, 10— 15 mm i 15—20 mm) dale rezultate, kako je u pril. tablici izneseno. Debljina reznica u mm 7—10 10—15 15—20 26 25 25 zasađeno reznica . . . . . 25 25 25 15 19 23 uginulo reznica 10 6 2 broj izbojaka sa visinom: do 10 cm — — — 10—20 cm . . . 4 i 1 20—30 cm . . . 7 4 1 30—40 cm . i. 4 7 6 40-^50 cm — 5 lili preko 50 cm — 2 4 maksimalni visinski prirast .....´ . 40 cm 67 cm 75 cm minimalni visinski prirast ... . 11 19 20 prosječni visinski prirast .´ .-26 39,4 43,6 Ovog proljeća oprobana je jedna sasvim nova metoda, koja nije (koliko znam) istražena nigdje u BriH. U SSSR ing. Z. Sumi I i n al zasađivao je reznice 5—40 cm duljine, i to u zemlju horizontalno i došao je do podataka koji bi nam mogli pomoći ifa uštedimo dosta reznica, samo ako to može važiti, i z« naša zemljišta. Ing. šumi li na pronašao je da prosječna duljina izbojka iz reznice dugih 7 cm iznosi 61 om, iz reznice 10 cm — 75 cm, iz reznice 26 cm — 56 cm, a iz reznice 31 cm — 37 cm. Dakle, prema ing. 5 umi I inu: a´ko je reznica skoro 4 puta kraća. (7 cm mjesto 26 cm) negativno se ne će odraziti na duljini izbojaka, koji će potjerati iz te reznice; glavno je da ima bar dva pupoljka, jer nijedna reznica sa jednim pupoljkom nije dala izbojka makar bila i preko 10 cm duga. Ovo je trebalo provjeriti pod našim uslovima, jer ako to važi i za naše prilike dobije se 150% materijala više t. j . uštediće se 60%, više nego dvosrtuko. — Pokusi su dali ove rezultate (dana 3. VIII. 1950): Od 50 komada horizontalno zasađenih reznica očuvalo se je svega 6 odnosno uginulo je 44 komada. Mjerenje je dalo ove rezultate: broj reznica sa visinom izbojka do 10 cm — broj reznica sa visinom izbojka od 10—20 cm 3 broj reznica sa visinom izbojka od 20—30 cm 2 broj reznica sa visinom izbojka od 30—40 cm 1 maksimalni visinski prirast bio je .´... , 33 cm minimalni visinski prirast bio je 12 prosječni visinski prirast bio je 21,6 507 |