DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 51     <-- 51 -->        PDF

i hrastovih prebornih šuma drugog tipa. Autor izričito naglašuje,
da se hrast kitnjak može uzgajati u prebornom obliku grupimične
smjese (str. 370).


Posebno mjesto u knjizi zauzimlje srednja šuma i Huffelov a hrastov
a preborn a šum a (»futade claire«)3. Autoru je uspjelo dokazati pomoću
originalnih podataka iz belgijskih šuma, da je za hrast lužnjak Huffelov a pre born
a šum a ekonomičniji gespodarski tip negoli srednja šuma, jer proizvodi veću
količinu građevnog drva. No čitajući Poskinovo uzgajanje šuma, moramo
imati na umu, da su spomenuti načini gospodarenja (tipovi
preborne šume) odraz specifičnih belgijskih prilika (dost
a opor a klima!) . Belgijske hrastove šume rijetko rađaju žirom, pa nije čudo,
da se u Belgiji ne primjenjuje (str. 370) pomlađivanje pod zastorom uz
jednokratnu (potpunu) sječu, koja u mnogim našim4, pa i u mnogim francuskim5
šumama hrasta lužnjaka daje odlične rezultate.


U petom dijelu knjige dani su osnovni pojmovi iz uređivanja, iskorišćivanja
i zaštite šuma.


Poskinova knjiga »Traite de Sylviculture« od 1949. je u´stinu
moderno uzgajanje šuma, koje možemo dobro poslužiti naš´m šum. inženjeriima,
iako je ono odraz belgijskih specifičnih prilika.


lag. Dušan Klepac


R. Wiesmann i R, Gasser: Pet godina iskustva u suzbijanju hrušteva (Melolontha
melolontha L.) — Zeitschrift für Pflanzenkrankheiten und Pflanzenschutz, Stuttgart
1950. H. 3—4.
U Švicarskoj nanose hruštevi narodnom gospodarstvu gotovo svake godine
ogromne materijalne štete. Kako te štete ne jenjavaju, nastojalo se posljednjih godina
pronaći što efikasniji način suzbijanja tog štetnika. Rezultati tog nastojanja su
ovi:


»1. Prskanjem ili zaprašivanjem voćaka sa DDT-preparatima, uspijeva sigurno
zaštititi od brštenja hrušteva i tim spasiti budući urod.


2. Tretiranjem rubova šuma sa emulzijom gesarola, stalnom od ispiranja
po kiši, moguće je, da se potpuno unište populacije hrušteva, koje tamo brste,
kao i sve one, koje tamo kasnije nalete. Na taj se način mogao znatno smanjiti i
napad hrušteva na okolne poljske kulture. — Tretiranje sa gesarol-praško m
također je uništilo autohtonu popuilaciju hrušteva, ali radi lakog ispiranja tog praška
po kiši, nije postignut trajni uspjeh.
3. Predbježni pokus izveden god. 1915. kod Rafzerfelda pokazao je, da se avionom
može postići egzaktno zaprašivanje samo u slučaju da aparat ne prekorači
izvjesnu brzinu. U tom pogledu pokazali su se prikladni avioni tipa Pelikan i Piper
Cub L 4 (Pokusi 1948. i 1949.). Radi veće nosivosti i aplikacije mogao bi helikopter
imati još veću prednost.
4. Suzbijanje hrušteva-kornjaiča sa emulzijom gesarolai stalnom od
ispirarajia kišom — prema dosadaejim iskustvima također je i financijski snošljivo
pa je kod uspješne provedbe gospodarski znatno racionalnije nego izravno suzbijanje
hruštevih grčica u tlu.
5. Za uspješno uništavam je hrušteva iz aviona potrebno je u idealnom slučaju
da se istovremeno ostvare 3 faktora: što istodobnije prelistavanje šumskog drveća,
* Vidi o tome pobliže u »Šumarskom L i s t u« od 1950., str. 18 i 19.
* Petrači ć
A.: Uzgajanje šuma, II. dio, Zagreb 1931., str. 190. i str. 207,
Smila j I.: Način uzgoja i iskorišćivanja sđavonsikih hrastika, Šumarski List,
Zagreb 1939.
5 Yolye t A.: Traite pratique de Silviculture, Paris 19.16., str. 74. — Po t el JR.:
Du traitement en futaie par le mode dit »ä tire et aire«, Revue des Eaux et Forets,
Paris 1925. — Guinie r Ph.: Qu´est-ce que le Chene? Bulletin de la Societe For
«stiere, Lyon 1950., »tr. 583.


5/3