DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 53     <-- 53 -->        PDF

pred izletnim otvorom, kao i po njihovom napadnom vibriranju. Otrovane pčele ipak
ostaju još nekoliko dana sposobne za lijet. U koliko pčela ranije ne ugine djelovanje
otrova traje 5 do 7 dana.


Prilikom specijalnog pokusa sa jakim kontaktnim otrovom E--605 utvrđeno je, da
na otrovane pčele — u koliko ne izgube prije orijentaciju — kad uđu u pčelinjak,
napadnu nakon kratkog vremena zdrave pčele ,te ih iz košnice istjeraju. Pri tom se
r azviju ogorčene borbe u kojima, otrovane pčele zaraze svoje napadače. Ali j na ove
u košnici inficirane pčele-stražare napadnu daljne zdrave pčele nastojeći da i njih u
oštroj borbi izbace iz pčelinjaka tako, da se tu razvija pravi »pčelinji rat« u kom se
po lančanom sistemu prenosi otrov od jedne pčele na drugu. To nije borba jednog
individua protiv drugog već očajnička borba za održanje vrste u kojoj´ pada žrtvom
sve živo unutar izvjesnog kruga, da bi se spasili životi u ostalom udaljenijem području.
Krtnačni rezultat takove borbe su na stotine uginulih pčela.


Ovakav pčelinji rat opetovano je zapažen i u praksi.
Na osnovu opisanih pokusa i zapažanja izvodi pisac za praksu ove zaključke:
»Kontaktni otrovi u formi praha te oni sa razmjerno kratkotrajnom
inkubacijom kao E 605 su, radi mogućnosti njihovog prenosa, 4a, pčele znatno opasniji
nego tekuća sredstva za prskanje i sredstva sa polaganim trajanjem inkubacije, kao
na pr. G a m m a-s r e d s t v a i DDT,
Prenošenje otrova po pčelama, koje se vraćaju u košnicu, povisuje djelovanje
otrova trovanjem pčela u košnici stostruko tako, da su 1(0 pčela otrovanih prahom na
cvijeću u stanju da ´izazovu smrt od 1000 pčela u košnici još prije nego što izgube svoju
moć orijentacije. Praktički je opasnost manja, jer znatan dio otrovanih pčela doskora
izgubi moć orijentacije i ne dođe kući, te što su takove pčele naklonjene, da kada
već dostignu košnicu opet odlete.«
Opisane pojave svakako nas opominju da pri upotrebi dodirnih insekticida budemo
na oprezu, te da poduzmemo efikasne mjere za zaštitu pčela. Ovo je potrebno
tim više, što nam pčela nije samo korisna radi skupljanja meda već i za to, jer ona,
kao i mnogi drugi iinsekti prenosi poilenov prah, što je pak od velike važnosti po
urod vrtlarskih i poljoprivrednih biljaka.
Stoga primjena jakih insekticida ne smije da bude opća i totalna, već ih treba
primjenjivati ograničeno i kada štetu ne možemo nikakovim drugim načinom otkloniti.
Nije nam teško dokučiti, kakove bi posljedice mogle nastati kada bi se broj
insekata koji prenose polenov pra´h trajno i osjetljivo u prirodi smanjio.


Vajda


A. E. Wackerman, HARVESTING TIMBER CROPS (Eksploatacija šuma); Izd.
McMGraw-Hill Book Company, Inc. New-York 1949. — Str. 437, 19 tab., 154 sh.
Pisac ove knjige je profesor iskorišćavanja šuma na šumarskom fakultetu Duke
sveučilišta (School of Forestry, Duke University). Za razliku od poznate knjige
Brown-a (»Logging«), koja obrađuje samo proizvodnju oblovine, ovdje je osim proizvodnje
oblovine prikazana i proizvodnja drugih drvnih proizvoda šume (tesana
građa, pragovi i si.).


Knjiga je podijeljena na 4 dijela. To su.


Di o prvi : Razmatranja o sadašnjoj eksploataciji (1. Prihod šume — cilj šumarstva,
2. Razvoj šumske industrije u Americi, 3. Početak modernih metoda eksploatacije
šuma, 4. Planiranje eksploatacije šuma, 5. Šumski rad);


Drug i dio : Obaranje i izrada drveta (6. Konsignacija stabala za sječu, 7.
Obaranje, 8. Trupljenje, 9. Tesanje, cijepanje i karanje, 10. Oruđa za obaranje, trupljenje
i druge radove);"


Di o treći : Iznošenje šumskih proizvoda (Hl. Koncentracija proizvoda u šumi


12. Vuča, 13. Utovar, 14. Izvoz iz šume);
/
5/5




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Di o četvrti : Organizacija i kontrola eksploatacionih radova (´1:5. Izmjera
šumskih proizvoda, 16. Organizacija eksploatacionih radova, 17. Troškovi, 18. Reg:onalna
praksa u eksploataciji šuma).


Na početku knjige (prvo poglavlje) pisac postavlja zahtjev da se eksploatacija
šuma mora vršiti na takav način da šuma bude sačuvana. Ovo je naročito važno u
Americi gdje se i danas na velikim područjima vrši eksploatacija bete obzira na obnovu
šuma i na njeno održanje.


Važno mjesto u šumsko-eksploatacionim radovima zauzima potreba radne snage
i potrošak radnog vremena. Prema podacima Reynolds-a (1940 g.) pisac navodi da
150 aera (60,705 ha) zaposkije kontinuirano 1 šumskog radnika kroz cijelu godinu. Za
sječu i izradu ilOOO ft. (Int. K-in scale) tj. cea 5 m3 pilanskih trupaca, te za nji´hov
izvoz i preradu u piljeno drvo, trošilo se 1940. god. prema istim podacima, 31^18 radnih
sati (cea 6 sati po il m3), za izradu i dalju preradu u paipir ili celulozu 1 standard
cord-a (3,62 prm) celuloznog drvetai 21j28 rad. sati, (5,87 sati po 1 prm), te za izradu
i preradu u drvni ugalj i druge produkte suhe destilacije 1 standar-eorda destilaci*
onog drveta 19,84 radnih sati {5,47 sati po 1 prm).


Ovi podaci govore nam rječito o visokom stupnju mehanizacije radova na eksploataciji
šuma te mehaničkoj i kemijskoj preradi drveta u USA.


God. 1940 u USA je bilo ,650.000 stalnih šumskih radnika te 2.500.000 farmera
koji su povremeno radili u šumi. Pilane te druga postrojenja za preradu drveta uključujući
tvornice celuloze i papir zapošljavaju daljnjih 650.000 radnika.


God. 1944 iz komercijalnih šuma USA dobivena je slijedeća količina proizvoda:


Predme t
Listača Četinjača Svega
Odnos pojedin.
sortimen
1000 m8
-" %
Piljeno drvo 54.743 135.313 190.056 55,0
Ogrijevno drvo 42.027 20.362 62.389 18,0
Celulozno drvo 4.060 32.936 36.986 11.0
Tesani pragovi . 5.947 4.333 10.280 3,0
Stupovi . . .. 4.560 1.671 6.231 2,0
Purnirski trupci 6.427 4.673 11.100 3,0
Rudničko drvo . 5.239 1.133 6.372 2,0
Duga ... . 3.795 1.133 4.928 1,5
2.039 2.039 0,5
Ostalo ... . 10.111 4.502 14.613 4,0
Svega . m 136.899 208.095 344.994 100,0
Napomena: Preračunato u m*.


Za privlačenje šumskih sortimenata mnogo se upotrebljava traktorska vučarazni tipovi skidera. Naročita pažnja posvećuje se u USA utovaru trupaca. Za utovar
se primjenjuju mehanizirana dizala raznih konstrukcija.


5/6




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Posebna glava knjige posvećena je proračunavanju sadržaja sortimenata. U USA
postoje danas razne jedinice mjere i to posebne za oblu građu a posebne za piljenu
i obrađenu. Tako se za kubaturu trupaca upotrebljavaju International K-:n. scale,
Doyle scale, Scribner scale i cu. ft. Ove raznolikosti sistema mjerenja otežavaju rad
proizvodnji i trgovini. Pisac se zalaže za uvođenje univerzalnog sistema mjera po
uzoru na evropske zemlje (m3).


Organizacija šumisko-eksploatacijomih radova u USA i Kanadi nije jednaka u
svim krajevima. Velika poduzeća imaju obično svoje vlastite odjele za eksploataciju
šuma. Shema poslovanja odjela za eksploataciju Suma jedne tvornice drvenjačepapira u Istočnoj Kanadi izgleda ovako:


Direktor odjela
za eksploataciju Suma


(


Odsjek za Odsjek za Obračunski Građevni Šumarski


kupovanje Kancelarija


snabdijevanje odsjek odsjek odsjek


đrveta



Upravitelj đistrikta


Specijalisti Računski


Magaziner Šumarski


(Medicinski Stab, činovnik Kancelarija Primači


đistrikta


veterinar, mehađistrikta
distrikt


ničar, itd.


Osoblje za


Kontrolno Čuvarsko


primanje i


osoblje osoblje


obračun
materijala


Inspektor


1


Magaziner Unapređenja


(trgovina) Pređradnicl Činovnici rađa



Primjedba : Odjel se dijeli na više distriikata, a svaki distrikt na više inspektorata
što u shemi radi jednostavnosti nije prikazano. Navedena shema uzet«
iz prikaza A. W. Bentley »Organisation and Administration of Wood Operations« —
1938 god.


5/7