DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 53 <-- 53 --> PDF |
pred izletnim otvorom, kao i po njihovom napadnom vibriranju. Otrovane pčele ipak ostaju još nekoliko dana sposobne za lijet. U koliko pčela ranije ne ugine djelovanje otrova traje 5 do 7 dana. Prilikom specijalnog pokusa sa jakim kontaktnim otrovom E--605 utvrđeno je, da na otrovane pčele — u koliko ne izgube prije orijentaciju — kad uđu u pčelinjak, napadnu nakon kratkog vremena zdrave pčele ,te ih iz košnice istjeraju. Pri tom se r azviju ogorčene borbe u kojima, otrovane pčele zaraze svoje napadače. Ali j na ove u košnici inficirane pčele-stražare napadnu daljne zdrave pčele nastojeći da i njih u oštroj borbi izbace iz pčelinjaka tako, da se tu razvija pravi »pčelinji rat« u kom se po lančanom sistemu prenosi otrov od jedne pčele na drugu. To nije borba jednog individua protiv drugog već očajnička borba za održanje vrste u kojoj´ pada žrtvom sve živo unutar izvjesnog kruga, da bi se spasili životi u ostalom udaljenijem području. Krtnačni rezultat takove borbe su na stotine uginulih pčela. Ovakav pčelinji rat opetovano je zapažen i u praksi. Na osnovu opisanih pokusa i zapažanja izvodi pisac za praksu ove zaključke: »Kontaktni otrovi u formi praha te oni sa razmjerno kratkotrajnom inkubacijom kao E 605 su, radi mogućnosti njihovog prenosa, 4a, pčele znatno opasniji nego tekuća sredstva za prskanje i sredstva sa polaganim trajanjem inkubacije, kao na pr. G a m m a-s r e d s t v a i DDT, Prenošenje otrova po pčelama, koje se vraćaju u košnicu, povisuje djelovanje otrova trovanjem pčela u košnici stostruko tako, da su 1(0 pčela otrovanih prahom na cvijeću u stanju da ´izazovu smrt od 1000 pčela u košnici još prije nego što izgube svoju moć orijentacije. Praktički je opasnost manja, jer znatan dio otrovanih pčela doskora izgubi moć orijentacije i ne dođe kući, te što su takove pčele naklonjene, da kada već dostignu košnicu opet odlete.« Opisane pojave svakako nas opominju da pri upotrebi dodirnih insekticida budemo na oprezu, te da poduzmemo efikasne mjere za zaštitu pčela. Ovo je potrebno tim više, što nam pčela nije samo korisna radi skupljanja meda već i za to, jer ona, kao i mnogi drugi iinsekti prenosi poilenov prah, što je pak od velike važnosti po urod vrtlarskih i poljoprivrednih biljaka. Stoga primjena jakih insekticida ne smije da bude opća i totalna, već ih treba primjenjivati ograničeno i kada štetu ne možemo nikakovim drugim načinom otkloniti. Nije nam teško dokučiti, kakove bi posljedice mogle nastati kada bi se broj insekata koji prenose polenov pra´h trajno i osjetljivo u prirodi smanjio. Vajda A. E. Wackerman, HARVESTING TIMBER CROPS (Eksploatacija šuma); Izd. McMGraw-Hill Book Company, Inc. New-York 1949. — Str. 437, 19 tab., 154 sh. Pisac ove knjige je profesor iskorišćavanja šuma na šumarskom fakultetu Duke sveučilišta (School of Forestry, Duke University). Za razliku od poznate knjige Brown-a (»Logging«), koja obrađuje samo proizvodnju oblovine, ovdje je osim proizvodnje oblovine prikazana i proizvodnja drugih drvnih proizvoda šume (tesana građa, pragovi i si.). Knjiga je podijeljena na 4 dijela. To su. Di o prvi : Razmatranja o sadašnjoj eksploataciji (1. Prihod šume — cilj šumarstva, 2. Razvoj šumske industrije u Americi, 3. Početak modernih metoda eksploatacije šuma, 4. Planiranje eksploatacije šuma, 5. Šumski rad); Drug i dio : Obaranje i izrada drveta (6. Konsignacija stabala za sječu, 7. Obaranje, 8. Trupljenje, 9. Tesanje, cijepanje i karanje, 10. Oruđa za obaranje, trupljenje i druge radove);" Di o treći : Iznošenje šumskih proizvoda (Hl. Koncentracija proizvoda u šumi 12. Vuča, 13. Utovar, 14. Izvoz iz šume); / 5/5 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Di o četvrti : Organizacija i kontrola eksploatacionih radova (´1:5. Izmjera šumskih proizvoda, 16. Organizacija eksploatacionih radova, 17. Troškovi, 18. Reg:onalna praksa u eksploataciji šuma). Na početku knjige (prvo poglavlje) pisac postavlja zahtjev da se eksploatacija šuma mora vršiti na takav način da šuma bude sačuvana. Ovo je naročito važno u Americi gdje se i danas na velikim područjima vrši eksploatacija bete obzira na obnovu šuma i na njeno održanje. Važno mjesto u šumsko-eksploatacionim radovima zauzima potreba radne snage i potrošak radnog vremena. Prema podacima Reynolds-a (1940 g.) pisac navodi da 150 aera (60,705 ha) zaposkije kontinuirano 1 šumskog radnika kroz cijelu godinu. Za sječu i izradu ilOOO ft. (Int. K-in scale) tj. cea 5 m3 pilanskih trupaca, te za nji´hov izvoz i preradu u piljeno drvo, trošilo se 1940. god. prema istim podacima, 31^18 radnih sati (cea 6 sati po il m3), za izradu i dalju preradu u paipir ili celulozu 1 standard cord-a (3,62 prm) celuloznog drvetai 21j28 rad. sati, (5,87 sati po 1 prm), te za izradu i preradu u drvni ugalj i druge produkte suhe destilacije 1 standar-eorda destilaci* onog drveta 19,84 radnih sati {5,47 sati po 1 prm). Ovi podaci govore nam rječito o visokom stupnju mehanizacije radova na eksploataciji šuma te mehaničkoj i kemijskoj preradi drveta u USA. God. 1940 u USA je bilo ,650.000 stalnih šumskih radnika te 2.500.000 farmera koji su povremeno radili u šumi. Pilane te druga postrojenja za preradu drveta uključujući tvornice celuloze i papir zapošljavaju daljnjih 650.000 radnika. God. 1944 iz komercijalnih šuma USA dobivena je slijedeća količina proizvoda: Predme t Listača Četinjača Svega Odnos pojedin. sortimen 1000 m8 -" % Piljeno drvo 54.743 135.313 190.056 55,0 Ogrijevno drvo 42.027 20.362 62.389 18,0 Celulozno drvo 4.060 32.936 36.986 11.0 Tesani pragovi . 5.947 4.333 10.280 3,0 Stupovi . . .. 4.560 1.671 6.231 2,0 Purnirski trupci 6.427 4.673 11.100 3,0 Rudničko drvo . 5.239 1.133 6.372 2,0 Duga ... . 3.795 1.133 4.928 1,5 2.039 2.039 0,5 Ostalo ... . 10.111 4.502 14.613 4,0 Svega . m 136.899 208.095 344.994 100,0 Napomena: Preračunato u m*. Za privlačenje šumskih sortimenata mnogo se upotrebljava traktorska vučarazni tipovi skidera. Naročita pažnja posvećuje se u USA utovaru trupaca. Za utovar se primjenjuju mehanizirana dizala raznih konstrukcija. 5/6 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Posebna glava knjige posvećena je proračunavanju sadržaja sortimenata. U USA postoje danas razne jedinice mjere i to posebne za oblu građu a posebne za piljenu i obrađenu. Tako se za kubaturu trupaca upotrebljavaju International K-:n. scale, Doyle scale, Scribner scale i cu. ft. Ove raznolikosti sistema mjerenja otežavaju rad proizvodnji i trgovini. Pisac se zalaže za uvođenje univerzalnog sistema mjera po uzoru na evropske zemlje (m3). Organizacija šumisko-eksploatacijomih radova u USA i Kanadi nije jednaka u svim krajevima. Velika poduzeća imaju obično svoje vlastite odjele za eksploataciju šuma. Shema poslovanja odjela za eksploataciju Suma jedne tvornice drvenjačepapira u Istočnoj Kanadi izgleda ovako: Direktor odjela za eksploataciju Suma ( Odsjek za Odsjek za Obračunski Građevni Šumarski kupovanje Kancelarija snabdijevanje odsjek odsjek odsjek đrveta Upravitelj đistrikta Specijalisti Računski Magaziner Šumarski (Medicinski Stab, činovnik Kancelarija Primači đistrikta veterinar, mehađistrikta distrikt ničar, itd. Osoblje za Kontrolno Čuvarsko primanje i osoblje osoblje obračun materijala Inspektor 1 Magaziner Unapređenja (trgovina) Pređradnicl Činovnici rađa Primjedba : Odjel se dijeli na više distriikata, a svaki distrikt na više inspektorata što u shemi radi jednostavnosti nije prikazano. Navedena shema uzet« iz prikaza A. W. Bentley »Organisation and Administration of Wood Operations« — 1938 god. 5/7 |