DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 7     <-- 7 -->        PDF

baju. Rukovodeći se ovom činjenicom pod rukovodstvom Gozdarškog Instituta
Slovenije preduzeti su radovi na ispitivanju mogućnosti dobijanja
ariševog balsama na jednoj savremenoj osnovi.


Naš prikazani rad je samo početak za sistematsko istraživanje svih domaćih
smola i njenih derivata, što će nam omogućiti da bolje poznajemo
odnosne četinare.


Literatura:


1. V. Tregubov: Pospešujmo gojenje meeesna. Gazdarski Vesnik 3/1948.
2. F. C. Palazzo: Le Treimentine Italiiane, Pirenze 11940.
3. K. Mabe´k-Fiatlla: Die Harzgewinnung in Österreich. Wien 1947.
4. H. SchmiedrDie Bedeutung der Lärehenharzung in Osterreich, Osterr. Korst. —
u. Holzw. 2, 21, Augusta 1947.
5. V. Vaseökin: Tethnologija ekstaktivnih veščestvo dereva, Moskva 1944.
6. H. Schmied: Die Werkzeuge der Lärehenharzung. Mitatalg. Forsta). B. V. A. Mariabrunn.
46 Hefta, Wien 1950.
7. Vezes-Dupent: Resines et Terebenthinies, Pari« 1924.
8. Andos-Stoek: Die Fabrikation der Kopal-Tcrpentinöl — und Spirituslacke,
Wien und Leipzig 1928.
9. K. Kavina: Botanička Mikrotechnika, Praha 1932.
10, V. Pejoski: Refralktonietarteki ispitivanja na borovite balsami. (iodi&n.iik na
Zemedelsko-šumarskiot fakultet — Skopje II del (šumarstvo) 1950.


11. G. Palazzi: L´olio essenzialc deflu trementina di laricc.. Le trementina Italian e.
Firenze, 1948.
DIE LÄRCHENHARZUNG UND LÄRCHENBALSAM
Der Verfasser beschreibt in kurzgefassten Darstellungen die Erzeugung des Lärehenbalsams,
besonders die Erzeugung in Österreich und Italien und die Möglichkeit der
Kinführung einer rationalen Lärehenharzung in Slovenien.
Der geprüfte Lärchenbalsaffn aus Slovenien gab folgende Ergebinisse:
Das spezifische Gewicht 1,00. die Refraktion n -" 1,511 (gemessen mit dem Refraktometer
Fischer).
Dessen Destillation ergab 14,7% des Terpentinöles, des spezifische Gewicht wurde
auf 0.863 bestimmt (bei 15°C) und die Refraktion auf n 1S 1.467.
Der erhaltene Baisam bat alle ´Vorbedingungen, um im die Gruppe der feinen Terpentine
eingereiht zu SCMI (»ach prof. Palazzo).


Ing. Ivan Balzer (Zagreb):


O POKUSNIM PREŠANJIMA DRVETA


Uvod


Proizvodnja drvno plastičnih masa iz masivnog drveta osniva se na
izlaganju prethodno dimenzioniranih komada visokom pritisku. Tim se
znatno poboljšavaju fizička i mehanička svojstva drveta. Ako pritisak
djeluje po čitavoj površini drveta jednoliko, onda dobivamo prešano drvo,
a ako ne djeluje jednoliko po čitavoj površini, onda dobivamo saviieno
drvo. Prešano drvo dobiva se pretežno iz drveta listača, napose bukve,
jasena i topole, ali i iz četinjača. Pritisak na drvo izvodimo prešanjem,
valjanjem ili udaranjem, U praksi se danas dobiva ovakovo drvo u glavnom
prešanjem u hidrauličkim prešama pod visokim pritiskom. Taj pritisak na


.469




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 8     <-- 8 -->        PDF

dimenzionirani komad drveta može biti izveden jednostrano, t. j . samo u
jednom pravcu na uzdužnu os vlakanaca, ali on može biti izveden i u dva
međusobno okomita smjera. Prvo se prešano drvo dobilo posve slučajno
prilikom izlaganja komada drveta pod visoki tlak i temperaturu u autoklavu,
kod proizvodnje gume. Kod toga se odmah uočilo, da je tako proizveden
komad dobio i poboljšana mehanička i fizička svojstva. Prešano
se drvo naziva lignoston , što u prevodu s engleskog znači kameno
drvo. Lignoston je odmah našao široku primjenu u tehnici, pa uspješno zamijenjuje
skupo importno tvrdo drvo kao što su: kornel, samšit i persimon
te domaći drijen i šimšir, koji su postali već vrlo rijetki. Lignoston se
upotrebljava u najvećim razmjerima za: čunjkove u tekstilnoj industriji,
ležajeve u teškoj i lakoj industriji, zupčanike u mlinarstvu, električne izolatore,
vodiče pilanskih jarmača, okove, te kao podloga ispod željezničkih
tračnica kod vrlo frekventiranih pruga.


Kao sirovina za pravljenje lignostona dolazi u obzir najviše bukv a
ali također i topola, zatim jasen i klen, a prema novim američkim
patentima i drvo četinjača. Za lignoston možemo kazati da on više
nije zamjena t. j. surogat drvetu ili bilo kojem drugom materijala. On je
danas već posve nova sirovina sa svojim specifičnim svojstvima i svojom
specifičnom primjenom. Danas su naročito u visokoj cijeni ležajev i od
lignostona, koji uspješno zamijenjuju ležajeve iz bronze i iz tekstolita t. j.
umjetne plastične mase iz novolaka, na bazi formaldehida i fenola, te tekstila.
Prednosti su lignostonskih ležajeva što imaju malen koeficienat trenja,
što ne trebaju ulja za podmazivanje, a pred brončanim ležajevima
imaju i tu prednost, što su znatno jeftiniji i za 5 do 10 puta trajniji.


Produkcija lignostona osniva se u glavnom na dva principa: a) pojedinačno
prešanje u pokretnim kalupima, b) prešanje u nepokretnim kalupima
u etažnim prešama.


Kod pojedinačnog je prešanja (u pojedinačnim kalupima) potreban kod
produkcije u industrijskom mjerilu veći broj kalupa, a hidraulička preša
ne mora biti jača od 60 tona. Za prešanje u etažnim prešama nije potrebna
znatno jača preša, ali je trajanje prešanja dulje, a kalupi su ugrađeni u
prešu. U jednom se i u drugom slučaju drvo za vrijeme prešanja zagrijava
ili nakon prešanja u sušarama, ili pak u samim kalupima preše, kako je to
kod etažnog prešanja, pri čemu su ti kalupi zagrijavani parom ili električnim
grijačima.


Eksperimenta ini dio ,


Iz bukovih četvrtača, koje su se duže vremena nalazile na skladištu,
dali smo izrezati točno dimenzionirane gredice 45X55X350 mm. Jedan je
dio gredica bio stavljen u parionicu, a drugi je dio zajedno s parenim komadima
stavljen direktno u švedsku sušaru na sušenje. Nakon 14" dana
sušenja komadi su izvađeni. Tad su pokazivali prosječnu vlažnost od
10,5% vlage. Sadržaj je vlage određen električnim aparatom na osnovu
mjerenja ohmovog otpora, odnosno električne vodljivosti drveta. Kod toga
treba naglasiti, da su se mjerenja, određivana na jednom te istom komadu
ali na raznim stranama, međusobno znatno razlikovala i da su diferencije
na sadržaju vlage istog komada gredice iznosile i do 2,9%. Ovako su osu


470




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 9     <-- 9 -->        PDF

šene gredice bile sposobne za prešanje. Najpovoljnija se vlažnost drveta
za prešanje kreće između 10—14%. Ako je sadržaj vlage u komadu manji
od 8%, onda se drvo pod prešom lako deformira, uslijed čega se lista. Ako
je pak vlaga drveta veća od 15°/o, onda se drvo pod prešom rašpucava uz
predhodno istjeravanje vode.


Kalup za prešanje bio je iz čeličnog Siemens-Martin lima debljine 30 mm. Sastojao
se iz dva djdla (vidi sliku 1). Iz đonieg dijela ploče, na koju su pričvršćena vijcima
dva profilirana lima oblika »L«, debljane kao i dolnja ploča. Udaljenost se dviju
stranica mogla po volji udešavati, a to je bilo potrebno kod dugokratnog prešan;a gredice,
koja nije imala iste dimenzije kao gredica kod prvog prešanja. Oba su profilirana
lima forme »L« bila međusobno povezana s dva viiika, koji su se nalazili na kraievima
profila. Pritisalk je s preše prenošen na drvenu gredicu preko čelične pločice po čHavoj
dužini gredice. Čelične pločice bile su raznih dimenzija već prema šir´ni gredica u
kalupu. Pritisak na pločicu vršila je profilirana čelična ploča širine 35 mm s 2 utora na
mjestima, gdje su se na kailupu nalazili vijci. Tako profilirani kalup omogućio nam je
prešanje gredica različitih dimenzija, a u granicama mogućnosti pomaka stranica kalupa.
Kako smo iz prethodnih istraživanja>vidjeli, bitno je kod prešanja bilo, da pločica
bude jednolkio tlačena po čitavoj površini i da bude posvema istih dimenzija, kao
i gredica koju prešamo. Najveći je broj prešanja, koji smo izveli, bio vršen na hi´adno.
Neka su prešanja vršena i prethodnim zagrijavanjem drveta u kalupu te naknadnim
zrijenjem. Postupak prešanja bio je proveden tako, da je gredica bila stavlj-na u
kalup, hladno prešana na 50 atii. sabijena klinovima i stavljena u peć na termičku
obradu. Drvo je, radi sabijenih klinova pod stalhVm tlakom, zagrijavano na 180°C, a
zatim ponovno stavljeno pod prešu. Ovaj puta je prešano na 400—600 atii, opet sabijeno
klinovima i stavljeno u peć na 220°C kroz 1 sat i ohlađeno na _4Ö°C. Peć je za


*49


\ja
.-
\
;
*iL "
«
1
M j*
1
1 *r


SlJi


471




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 10     <-- 10 -->        PDF

termičku obradu bila načinjena iz željeznog lima i dimenzionirana tako, da je kalup
mogao stati u peć bez potešikoća. Peć je bila grijana s 4 električna grijača a kroz svaki
je grijač prolazilo 3 ampera. Temperatura bila je regulirana ukapčanjem i iskapeanjem
grijača. Radi dugog trajanja procesa 3—4 sata, a i rad; nedostatka većeg broja kalupa
prešanje je u najvećem dijelu ispitivanja provedeno na hladno.


U prvim je. pokusima izvršeno ispitivanja na vremensko trajanja prešanja.
Pri tome se vidjelo, da su se duljim trajanjem prešanja od 10 min.
dobili bolji rezultati nego kod prešanja s kraćim trajanjem od svega 2 min.
Radi toga je prešanje provođeno u daljnjem ispitivanju trajanjem od 10 min.
Pritisak po cm2 bio je variran u širokim granicama od 301—878 kglem2.
Osim što je bio registriran pritisak prešanja, praćena je također i promjena
dimenzija gredica pod samom prešom kao i nakon samog prešanja.
Ta smo opažanja vršili u toku prvog i u toku drugog prešanja, koje je bilo


okomito na prvo. Kod tih je mjerenja bilo redovito zapaženo, da je drvo
nakon prešanja iako relativno malo, ipak povećavalo svoj volumen. U slučajevima,
kad je prešanje trajalo samo 2 min., bilo je povećavanje volumena
veće od onog, kod kojeg je trajanje prešanja iznosilo 10 min. To se
u ostalom može lako vidjeti iz priložene tabele I. — Elastične sile drveta
i nakon trajanja prešanja od 10 min. a i kod najvećih pritisaka nisu posve
nestale.


Kako se dalje vidi iz tabele I, a naročito iz prešanja sa visokim pritiscima,
dimenzije su se gredice povećavale okomito na smjer tlaka. To je
nastupilo radi kalupa, koji na tako visoki tlak nije dio dimenzioniran, zbog


472




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 11     <-- 11 -->        PDF

čega su se paralelne stranice kalupa pod većim tlakovima razilazile. Ovo
naročito važi za uzorke 14 i 16, kod kojih je tlak prešanja iznosio 878
odnosno 860 kg po cm-. Gredice su bile prešane najprije po širini, a onda
po visini ili obratno. Neke su gredice prešane samo po jednoj dimenziji. Što
je pločica pokrivala površinu gredice bolje, to je i kvalitet lignostona bio
bolji i polučena gustoća veća. Tu se nisu stvarali neprešani rubovi, a
površina je lignostona bila glatka. Bilo je također od najveće važnosti
izvršiti opažanje, da li će se tokom vremena smanjiti gustoća lignostona


t. j, da li će se njegove dimenzije utjecajem sila elastičnosti odnosno promjenom
relativne vlažnosti uzduha povećati. Iz mjerenja se dimenzija
lignosten povoljne gustoće odnosno povoljnih fizičkih i mehaničkih osemijenio.
Prešanje lignpstona
Tabela I


IUI


Broj preša-1


nog uzorka
Trajanje
prešanja u
minutama |


enzije |
ice priresanja´


— —


Dimenzije
gredice nakon
1-og
prešanja
u mm


Dimenzije
gredice nakon
2-og
presovanja


u mm


Pritisak
preše


it


u aru


Q..Ü,*.


kod prešanja


m


3 S~S 8^ ^E


1-uS 2-o« Ü%3 Q Us


Q 2L


aga


IX.
X.
12
13
14
16
15
18
2´ ´


W


10´
10´


w


10´
10´
10´


120 120
100, 120
220 120
220 __
220 220
215 215
215 —
140 215


301
301
SIS
>
SI8
»7«
860
500
380


439


m





878
860





eca
450


-46,2 X 57.8
46,2 X 57,3
45,7 X 57,0
46,2 X 56,8
45,9 X 57,0
45,2 X 56,7
45,9 X 56,8
45,7 X 56,9


33,9
34,-1


32´2


28 9


iW´9 32,5


26,4
23,5, 27.5X38.8X
27,4


25,0
22,5´


25,4X58,4X
24,2
33,9


30,2


34´0X48,0X
32,5


33,9


31,1


35!9X47,4X
35,7
27,8



28,7 X 57,9 X
29,4



46,6





— ,
34,1


34,8





40,1


34,0 X 45,1


34.5 X 47.9
35.6 X 48,7
34,4 X 48,1



, —


35.3 X 39,5
36,5 X 39 4
36.4 X 37,9
37,7
37,8 X 40,4
36,8





41,9
42 2 X 3",4
40,7


Prešanja gredica izvršena su samo u jednom smjeru (uzorak 15) pod
tlakom od 500 kg/cm2. S tim smo jednokratnim prešanjem nastojali dobiti


473




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 12     <-- 12 -->        PDF

lignoston povoljne gustoće odnosno Povoljnih fizičkih i mehaničkih osebina.
Na osnovu primjenjenih pritisaka prešanja može se očekivati, da će
najveću gustoću pokazivati uzorci prešani pod najvećim pritiskom, a nižu
gustoću oni uzorci, koji su prešani kod manjih tlakova.


Po završenom se prešanju drveta pristupilo određivanju fizičkih i
mehaničkih osebina dobivenog lignostona. Osim na našim lignostonima
broj 10 i 18 izvršena su određivanja i na jednom uzorku neobrađene bukovine
kao i na uzorku njemačke proveniencije. Kako se to vidi i iz tabele
II, određivane su ove veličine: 1. volumna težina u prosušenom stanju,


2. volumna težina u apsolutno suhom stanju, 3´. stepen vlage, 4. tvrdoća
po Brinelu na čeonom presjeku, 5. tvrdoća po Brinelu na radialnom presjeku,
6, tvrdoća po Brinelu na tangencialnom presjeku, 7. čvrstoća na
savijanje, 8. radnja loma, 9. čvrstoća na vlak.
Svojstva su lignostona odnosno neobrađene bukovine od 1—6 ispitana
na dvije probe a navedeni rezultati predstavljaju prosjek. Mehaničke i
fizičke osebine lignostona 14 i 16, kod kojih smo morali očekivati najbolje
rezultate radi primjenjenih najvećih tlakova, nismo određivali.


Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih osebina lignostona
Tabela II


itl
i


Tvrdoća


Tvrdoća


l Volumna


VMumna


j težina težina


Tvrdoća a L


´a


a


Brinelu po Brinelu


Brinelu


po


po


S3


o


na


ni


apsol.


tangen* es ;z?


u u


na


...


«U S. (-1


.2, E


c o


frontalnom radialnom


o r a K {prosušenom
cijalnom


suhom


u z


2» 6


presjeku presjeku


stanju


g/cm3


presjeku


stanju


> ~


2


kg/mm2 kg/mm2 »


"


u


g/cm* kg mm


S MM


obična
bukovina 0.663 0.625 12,07 6,41 2,52 2,75 1.230 0,75 1.270
lignoston
njem. 1.154 1.111 11,27 16.95 8,49 8,49 1.400 1,08 L170
lignoston
br. 10 0.978 0,931 10,65 10,70 4,97 6,93 1.600 0,75
/
1.360
lignoston
br. 18 1.051 0,981 11,06 16,95 5,02 6,41 1.730 0,8 1.450


Kako se iz tabele II vidi, dobiveni rezultati mehaničkih i fizikalnih
ispitivanja pokazali su ispravnost naše metodike prešanje sa odgovarajućim
rezultatima i to bez obzira što su oni dobiveni samo s dva uzorka
naših lignostona, Volumna težina lignostona broj 18 po svojoj je vrijednosti
vrlo blizu njemačkom uzorku. Prirast je volumne težine iznosio
69.3%, prirast tvrdoće na čeonom presjeku 165, na radialnom 100, a na
tangencialnom 133°/o. Njemački lignostom ima istu tvrdoću na čeonom
presjeku kao i naš uzorak broj 18, ali su mu tvrdoće po tangencialnom i


m




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 13     <-- 13 -->        PDF

radialnom presjeku znatno veće. Komparirajući naše lignostone očekivali
bismo veće tvrdoće na svim presjecima kod uzorka broj 18 od onih
kod uzorka broj 10, ali toga nema. Veću tvrdoću u tangencialnom presjeku
uzorka broj 10 možemo tumačiti jedino drugačijom strukturom drveta


\ ispitane gredice.


Posve druge i neočekivane rezultate dobili smo određivanjem čvrstoće
na savijanje i čvrstoće na vlak. Tu su lignostoni broj 10, i 18 dali znatno
povoljnije rezultate od njemačkog uzorka. Lignostpn broj 18 imao je daleko
bolje mehaničke osebine i to kod čvrstoće na savijanje za 330 kg
/cm-, a kod čvrstoće na vlak za 280 kg´cm2 veće od njemačkog lignostona
odnosno za 500 i 180 kg/cm2 veće od običnog neprešanog bukovog drveta.
Vrlo je karakteristično, da je i obična bukovina dala bolje rezultate kod
čvrstoće na vlak od njemačkog lignostona. Ovaj rezultat iznenađuje. Ovu
bismo činjenicu mogli protumačiti, kao što smo to uostalom učinili i ranije,
strukturom drveta ,ali je gotovo vjerojatnije, da stvar leži u drugačijem
postupku od produkcije lignostona. Na to nas upućuju i semimikroröntgenska
istraživanja o čemu će još posebno biti govora. Dok su rezultati
čvrstoća na savijanje odnosno na vlak naših lignostona bili veći od
rezultata za njemački lignoston, dotle je ovaj pokazao znatno veće rezultate
kod radnje loma. Kod naših se lignostona (uzorci broj 10 i 18.) radnja
loma nije bitno ništa promijenila.


Boja se lignostona bitno razlikovala od one neprešanog drveta. Što
je bio tlak prešanja veći, to je boja bila tamnija. Tako je uzorak broj 14
bio tamno-smeđe boje, a1 uzorak broj 15 radi, manijeg tlaka prešanja mnogo
svijetliji. Njemački je uzorak lignostona nešto tamniji i od našeg uzorka
broj 14. Dobiveni su lignostoni davali na opip utisak masnoće, pa je izgledalo
kao da su impregnirani nekim masnim impregnacionim sredstvima.


Komparirajući dalje kvalitet lignostona mi smo odredili također i
pojivost. U tu smo svrhu odrezali od gredica po čeonom presjeku pločice
debljine 10—15 mm, a zatim smo ,ih odvagnuli i u vodi ostavili potopljene
kroz 24 sata. Nakon tog vremena pločice su bile izvađene, obrisane
krpom i vagane. Prirast u težini, a to je pojivost, izrazili smo u postocima.
Osim lignostona broj 14 i 15 te njemačkog uzorka uzeli smo također i
običnu bukovinu kao i termički obrađen lignoston broj 8. Iz podataka se
u tabeli III vidi, da je pojivost lignostona mnogo veća od pojivosti neprešanog
drveta. To smo uostalom i očekivali. Prešanjem se kod drveta ne
umanjuje sposobnost imbibiranja vode. Fizikalno-kemijski se procesi u stanici
nisu bitno izmijenili ni nakon prešanja. Upijanje je vode bilo olakšano
te ubrzano time, što je prešanjem bio istisnut uzduh iz stanica. Volumen
se prešanog drveta stavljenog (uronjenog) u vodu povećao na gotovo isti
volumen, koji je imalo neprešano drvo. Pločica se lignostona širila upravo
u onom smjeru, u kojem je i bila prešana". Tako se lignoston uzorak broj
14, povećao u oba smjera prešanja, a uzorak broj 15 samo u onom smjeru,
u kojem je i bio prešan.


475




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Tabela III


Pojivost lignostona


Težina Prirast


Broj uzorka
suhog napojenog težine težine
uzorka uzorka u gr. u %


lignoston 14 17,3474 31,6539 141,3065 82,1
lignoston 15 20,3583 35,3037 14,9454 73,4
obično drvo 22,1310 38,9361 1)1,8051 53,3
lignoston br. VIII 14,1250 27,4500 13,3250 * 94,5
lignoston njem. 20,35 31,60 11,25 55,3


Isto je tako bio prešan i njemački uzorak lignostona, koji se povećao
samo u jednom smjeru. Najmanju je pojivost pokazalo obično neprešano
bukovo drvo sa 53,3% prirasta na težini, a najveću je pojivost pokazao
termički obrađen uzorak, dakle onaj, koji je termičkom obradom trebao
biti u apsolutno suhom stanju. Jednom napojena pločica lignostona ostala
je nakon sušenja nepravilna i savinuta. To međutim nije redovni slučaj
kod neprešane drvne pločice.


Vrlo su vrijedni podaci o kvaliteti lignostona kao i načinu prešanja dobiveni
semimikro-radiografskim istraživanjima. Te slike daju gustoću drveta a bile su uvećane
5 puta. Debljina je snimane pločice iznosila 0,5—1 mm s diametrom oko 20 mm.
Ušlo vi su snimanja bili: 15 KV, 3 mA, D—50, Cu-anoda, ekspozicija ´15—60 sekundi
(Slike nisu priložene, jer ne postoji mogućnost izrade klišeja, koji bi pokazivali tran
ženu finoću strukture.) Tamnije partije na slici pokazivale su gušće i specifički, teže
dijelove drveta tako, da su tamniji dijelovi kasino, a svijetliji rano drvo. Na slici su
bili vidi javi i sržni traci, koja prema snimci imaju i veću gustoću od ostalih dijelova
drveta. Radiografska snimka neprešanog uzorka u mnogočemu podsjeća na običnu fotografsku
snimku drveta. Efekt zacrnjen na običnoj snimci dolazi kao posljedica
većeg ili manjeg refleksa svijetla, dok na radiografskoj snimci zacrnjenje slika dolazi
kao funkcija gustoće drveta odnosno materijala, koji se snima.


Prešanjem drveta po radialnoan presjeku, dakle okomito na godove smanjuje se
razlika gustoće smjerom sržnih trakova, a gustoća smjerom godova ostaje nepromijenjena.
Usporede li se radiografske snimke ovako jednostrano tlačenog drveta s onim
netlačenog, vidi se da s^I razlike gustoće u radialnom smjeru postale stvarno manje,
kako to uostalom pokazuje i podjednako zacrnjenje ploča u smjeru sržnih trakova.
Gustoća po tangencialnom smjeru radi okomitog tlačenja na godove ne mijenja se.
Dvokrabnitm prešanjem gredice umanjuje se razlika gustoće i po tangencialnom i po
radialnom smjeru. Usporede li se navedene slike s onima neprešanog drveta vid; se,
da postoji gotovo potpuna jedno´ikost gustoće drveta, što se očituje jednolikim zacrnjenjem
slike.


Na slikama ´moglo se također vidjeti, kako su sržn; traci i godovi postali krivudavi,
zbog djelovanja bočnih pritisaka na nepotpuno paralelne godove i sržne trakove.
Isprekidanost je godova odnosno sržnih trakova bila to veća, što je bio veći
kut tlačenja .godova odnosno sržnih trakova. Drvna vlakanca, drvni, sudovi i sržni trakovi
izbjegavali su silu tlaka uklanjajući: se u smjeru najmanjeg otpora tamo, gdje je radi
amizotropnosti drveta postojala manja: gustoća, Sile su kohezije još uvijek bile takove,
da nije došlo do pucanja vlakanaca odnosno drvnih sudova. Ako kut djelovanja tlaka
na smjer godova prede dozvoljenu granicu-, te ako je tlak djelovanja dovoljno velik,
onda će doći do pucanja staničnog tkiva. Takav slučaj trganja tkiva pokazao je lignoston
inozemne proveniencije. Taj je, kako smo to naveli kod pojivosti, dobiven pre


*476


i




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 15     <-- 15 -->        PDF

šanjem samo u jednom smjeru Na slici se fo očitovalo šupijikavošću drvne mase (mak
svijetle točke po cijeloj površini slike). Očito je dakle, da gredica, koja je bila prešana,
nije bila ispravno rezana. Najpovoljniji je smjer rezanja gredica za lignostone u
radialnom smjeru, U tako će rezanom drvetu biti najmanji bočni tlakovi na tkivo i
najmanja ´mogućnost trganja tkiva, a dosljedno onda i najbolje mehaničke osobine. Te
mehaničke osebine uzorka inostranog lignostona potpuno odgovaraju rentgenografskoj
strukturi drveta. Taj lignoston ima najslabije mehaničke osebine, što više slabije i od
samog neprešanoig drveta, maikair inače ima nekoje odlične kvalitete (usporedi tabl. II).


Kako se iz radiografskih slika vidjelo, od najodlučnije važnosti za
kvalitet lignostona je smjer prešanja. Najidealnije će prešana gredica biti
ona, koja je izrezana točno po radialnom prerezu. U tom, će slučaju
tkivo stanica biti tlačeno ili paralelno s rastom tkiva ili okomito na rast,
već prema tome, da li je lignoston dobiven jednokratnim ili dvokratnim
prešanjem. Svaki je lignoston iz drugačije rezane gredice prešan nepovoljno.
Prešanje na tkivo drveta vršeno je pod izvjesnim kutom (slika


2b) pa se može očekivati kidanje tkiva, kako je to bio slučaj kod inozemnog
uzorka.


Teoretski dio


Specifična težina stanične supstancije iznosi gotovo bez razlike za
svako drvo 1,56. Samo kod nekih vrsta, koje sadrže veće količine smola,
specifična je težina nešto manja te iznosi 1,52. Kod nekih se naročito
teških vrsta specifična težina penje i do 1,62. Iz volumne se težine drveta
može lako izračunati sadržaj pora, koji u procentima iznosi :


c = (1—0,641 r) 100


gdje je »r« volumna težina drveta. Odatle je za r — 0,il sadržaj pora odn.
uzduha 96,41% ili za r = 1 svega 35,9%. Kod r = 1,56 imamo potpuno
zgusnuto drvo odn. samu staničnu supstanciju. Tlačenjem bismo drveta
dakle mogli teoretski postići maksimalnu volumnu težinu od 1,56, koja
bi, kako smo naglasili, bila istodobno i specifična težina stanične supstancije
te samog drveta. To bi značilo, da smo tlačenjem dobili posve nepo


477




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 16     <-- 16 -->        PDF

rozno drvo. Volumna će težina drveta biti u stvari funkcija presnog tlaka
i specifične težine stanične supstancije 1,56. Prema tome će ovdje vrijediti
diferencijalna jednadžba, kod koje je dx = prirast volumne težine, dp =
prirast tlaka, a = maksimalna volum. težina, k = konstanta prešanja.


f=-k(a~x) (1)


dp
Integriranjem


dx


— i —k dp dobivamo ln (a — x) k p +
J^=!


rješavajući za p = 0, x = 0 dobivamo c = ln a, i uvrštenjem


......)


ln (a — x) — ln a = — kp . . . . (2


a odatle
= a (1 — e"kp) (3)


Uvrštenjem vrijednosti za p = 0 dobivamo, da je x = 0, a za p = oo je
x = a. Prema tome bi za bukovo drvo volumne težine 0,63 iznosio maksimalni
prirast volumne težine 1,56 — 0,63 = 0,93. Navedeni se proces prešanja
drva ponaša prema tome kao monomolekulama reakcija. Konstantu
prešanja dobivamo iz jednadžbe (2):


k = 1- In a


p a — x


te je ona specifična za pojedinu vrstu drveta kod gredica konstantne širine
prešanja. Kako vrijednost naše postavljene diferencijalne jednadžbe nismo
uspjeli provjeriti radi vrlo malog broja provedenih prešanja, to smo se
poslužili vrijednostima, koje su dobili Egne r i Graf . Oni su određivali
stepen zgušćavanja topolovog drveta kao funkciju presnog tlaka kod
konstantne debljine gredica od 10 mm. Na osnovu tih podataka i naše
diferencijalne jednadžbe gustoća drveta kao funkcija tlaka i volumne težine
drveta prikazana je na slici 3.


«=i´.


K=0*?


478




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Volumna težina prešanog drveta će prema tome biti:


Y = K + a (1 — e"kP)


gdje je K = volumna težina gredice, k = poznata konstanta prešanja.
Vrijednost »x« se približava asimptotički vrijednosti »a« pa je konačno
za p = to, x = a,
Kako je već naprijed navedeno, konstanta prešanja »k« ovisna je o
širini presne gredice i vrsti drveta a neovisna je o debljini gredice. Promijeni
li se širina gredice, to će se promijeniti i konstanta prešanja »k«.
Povećanjem debljine gredice kod konstantnog »p« gustoća se ne mijenja,
povećava se samo trajanje prešanja.
Radnja prešanja u tom slučaju kod konstantnog »p« bit će


R = J´op ds


i bit će to veća što je debljina gredice veća. U etažnim prešama dakle kada
ne bi prešali više paralelnih gredica, za samu uvećanu debljinu, ne bi trebali
većih tlakova. Prirast će gustoće drveta kod konstantnog »p« biti
funkcija širine gredice.


Semimikroradiografske snimke izrađene su u zavodu za fiziku Prirodoslovno-
matematskog fakulteta u Zagrebu. Slike su izrađene po metodici
prof. dr. ing. Pajića, modificiranoj za slikanje lignostona po ing. A.
Lahodniju i S. Težaku. Prešanje drveta izvedeno je u tvornici Me-Ba na
prešama od 60 i 120 tona. Neka mehanička i neka fizikalna svojstva drveta
određivana su u zavodu prof. dr. A. Ugrenovića na Polj.-šumarskom fakultetu
te na Tehničkom fakultetu u zavodu prof. Šahnazarova pod rukovodstvom
dra Hribara. Svima suradnicima na ovom mjestu izričem svoju
zahvalnost.


Zaključak


Ispitane su i uspoređene neke fizikalne i mehaničke osebine dobivenog
bukovog lignostona našim pokusnim prešanjem s uzorkom lignostona
(bukovog) njemačke proveniencije te s običnom neprešanom bukovinom.
Tim se ispitivanjem pokazalo, da naši lignostoni ne zaostaju za stranim
uzorcima, nego ih dapače u nekim osebinama i premašuju, Pokazalo se
nadalje, da nije od bitne važnosti za dobivanje lignostona visoka termička
obrada gredica grijanjem na 220°C. Lignoston dobiven hladnim prešanjem,
bez termičke obrade pokazuje odlična i fizikalna i mehanička svojstva.
Prešanje gredica u industrijskom mjerilu može se vršiti u etažnim prešama,
koje će biti zagrijavane ili parom ili električnom energijom na temperaturu
do cea 120°, odnosno u matricama t. j. u pojedinačnim kalupima. Pokusima
smo ustanovili, da kvalitetan lignoston dobivamo samo iz gredica
rezanih točno po radialnom prerezu. Svaki je drugi rez za lignoston manje
povoljan. Pokazalo se, kako je za vrijeme prešanja došlo do kidanja drvnih
vlakanaca zbog nepravilno rezanih gredica. To se je nepravilno rezanje
očitovalo i u nepovoljnim mehaničkim osebinama lignostona. Radiografske
snimke pokazale su promjenu gustoće drveta, pa se već iz njih može odre


479