DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 7 <-- 7 --> PDF |
baju. Rukovodeći se ovom činjenicom pod rukovodstvom Gozdarškog Instituta Slovenije preduzeti su radovi na ispitivanju mogućnosti dobijanja ariševog balsama na jednoj savremenoj osnovi. Naš prikazani rad je samo početak za sistematsko istraživanje svih domaćih smola i njenih derivata, što će nam omogućiti da bolje poznajemo odnosne četinare. Literatura: 1. V. Tregubov: Pospešujmo gojenje meeesna. Gazdarski Vesnik 3/1948. 2. F. C. Palazzo: Le Treimentine Italiiane, Pirenze 11940. 3. K. Mabe´k-Fiatlla: Die Harzgewinnung in Österreich. Wien 1947. 4. H. SchmiedrDie Bedeutung der Lärehenharzung in Osterreich, Osterr. Korst. — u. Holzw. 2, 21, Augusta 1947. 5. V. Vaseökin: Tethnologija ekstaktivnih veščestvo dereva, Moskva 1944. 6. H. Schmied: Die Werkzeuge der Lärehenharzung. Mitatalg. Forsta). B. V. A. Mariabrunn. 46 Hefta, Wien 1950. 7. Vezes-Dupent: Resines et Terebenthinies, Pari« 1924. 8. Andos-Stoek: Die Fabrikation der Kopal-Tcrpentinöl — und Spirituslacke, Wien und Leipzig 1928. 9. K. Kavina: Botanička Mikrotechnika, Praha 1932. 10, V. Pejoski: Refralktonietarteki ispitivanja na borovite balsami. (iodi&n.iik na Zemedelsko-šumarskiot fakultet — Skopje II del (šumarstvo) 1950. 11. G. Palazzi: L´olio essenzialc deflu trementina di laricc.. Le trementina Italian e. Firenze, 1948. DIE LÄRCHENHARZUNG UND LÄRCHENBALSAM Der Verfasser beschreibt in kurzgefassten Darstellungen die Erzeugung des Lärehenbalsams, besonders die Erzeugung in Österreich und Italien und die Möglichkeit der Kinführung einer rationalen Lärehenharzung in Slovenien. Der geprüfte Lärchenbalsaffn aus Slovenien gab folgende Ergebinisse: Das spezifische Gewicht 1,00. die Refraktion n -" 1,511 (gemessen mit dem Refraktometer Fischer). Dessen Destillation ergab 14,7% des Terpentinöles, des spezifische Gewicht wurde auf 0.863 bestimmt (bei 15°C) und die Refraktion auf n 1S 1.467. Der erhaltene Baisam bat alle ´Vorbedingungen, um im die Gruppe der feinen Terpentine eingereiht zu SCMI (»ach prof. Palazzo). Ing. Ivan Balzer (Zagreb): O POKUSNIM PREŠANJIMA DRVETA Uvod Proizvodnja drvno plastičnih masa iz masivnog drveta osniva se na izlaganju prethodno dimenzioniranih komada visokom pritisku. Tim se znatno poboljšavaju fizička i mehanička svojstva drveta. Ako pritisak djeluje po čitavoj površini drveta jednoliko, onda dobivamo prešano drvo, a ako ne djeluje jednoliko po čitavoj površini, onda dobivamo saviieno drvo. Prešano drvo dobiva se pretežno iz drveta listača, napose bukve, jasena i topole, ali i iz četinjača. Pritisak na drvo izvodimo prešanjem, valjanjem ili udaranjem, U praksi se danas dobiva ovakovo drvo u glavnom prešanjem u hidrauličkim prešama pod visokim pritiskom. Taj pritisak na .469 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 8 <-- 8 --> PDF |
dimenzionirani komad drveta može biti izveden jednostrano, t. j . samo u jednom pravcu na uzdužnu os vlakanaca, ali on može biti izveden i u dva međusobno okomita smjera. Prvo se prešano drvo dobilo posve slučajno prilikom izlaganja komada drveta pod visoki tlak i temperaturu u autoklavu, kod proizvodnje gume. Kod toga se odmah uočilo, da je tako proizveden komad dobio i poboljšana mehanička i fizička svojstva. Prešano se drvo naziva lignoston , što u prevodu s engleskog znači kameno drvo. Lignoston je odmah našao široku primjenu u tehnici, pa uspješno zamijenjuje skupo importno tvrdo drvo kao što su: kornel, samšit i persimon te domaći drijen i šimšir, koji su postali već vrlo rijetki. Lignoston se upotrebljava u najvećim razmjerima za: čunjkove u tekstilnoj industriji, ležajeve u teškoj i lakoj industriji, zupčanike u mlinarstvu, električne izolatore, vodiče pilanskih jarmača, okove, te kao podloga ispod željezničkih tračnica kod vrlo frekventiranih pruga. Kao sirovina za pravljenje lignostona dolazi u obzir najviše bukv a ali također i topola, zatim jasen i klen, a prema novim američkim patentima i drvo četinjača. Za lignoston možemo kazati da on više nije zamjena t. j. surogat drvetu ili bilo kojem drugom materijala. On je danas već posve nova sirovina sa svojim specifičnim svojstvima i svojom specifičnom primjenom. Danas su naročito u visokoj cijeni ležajev i od lignostona, koji uspješno zamijenjuju ležajeve iz bronze i iz tekstolita t. j. umjetne plastične mase iz novolaka, na bazi formaldehida i fenola, te tekstila. Prednosti su lignostonskih ležajeva što imaju malen koeficienat trenja, što ne trebaju ulja za podmazivanje, a pred brončanim ležajevima imaju i tu prednost, što su znatno jeftiniji i za 5 do 10 puta trajniji. Produkcija lignostona osniva se u glavnom na dva principa: a) pojedinačno prešanje u pokretnim kalupima, b) prešanje u nepokretnim kalupima u etažnim prešama. Kod pojedinačnog je prešanja (u pojedinačnim kalupima) potreban kod produkcije u industrijskom mjerilu veći broj kalupa, a hidraulička preša ne mora biti jača od 60 tona. Za prešanje u etažnim prešama nije potrebna znatno jača preša, ali je trajanje prešanja dulje, a kalupi su ugrađeni u prešu. U jednom se i u drugom slučaju drvo za vrijeme prešanja zagrijava ili nakon prešanja u sušarama, ili pak u samim kalupima preše, kako je to kod etažnog prešanja, pri čemu su ti kalupi zagrijavani parom ili električnim grijačima. Eksperimenta ini dio , Iz bukovih četvrtača, koje su se duže vremena nalazile na skladištu, dali smo izrezati točno dimenzionirane gredice 45X55X350 mm. Jedan je dio gredica bio stavljen u parionicu, a drugi je dio zajedno s parenim komadima stavljen direktno u švedsku sušaru na sušenje. Nakon 14" dana sušenja komadi su izvađeni. Tad su pokazivali prosječnu vlažnost od 10,5% vlage. Sadržaj je vlage određen električnim aparatom na osnovu mjerenja ohmovog otpora, odnosno električne vodljivosti drveta. Kod toga treba naglasiti, da su se mjerenja, određivana na jednom te istom komadu ali na raznim stranama, međusobno znatno razlikovala i da su diferencije na sadržaju vlage istog komada gredice iznosile i do 2,9%. Ovako su osu 470 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 9 <-- 9 --> PDF |
šene gredice bile sposobne za prešanje. Najpovoljnija se vlažnost drveta za prešanje kreće između 10—14%. Ako je sadržaj vlage u komadu manji od 8%, onda se drvo pod prešom lako deformira, uslijed čega se lista. Ako je pak vlaga drveta veća od 15°/o, onda se drvo pod prešom rašpucava uz predhodno istjeravanje vode. Kalup za prešanje bio je iz čeličnog Siemens-Martin lima debljine 30 mm. Sastojao se iz dva djdla (vidi sliku 1). Iz đonieg dijela ploče, na koju su pričvršćena vijcima dva profilirana lima oblika »L«, debljane kao i dolnja ploča. Udaljenost se dviju stranica mogla po volji udešavati, a to je bilo potrebno kod dugokratnog prešan;a gredice, koja nije imala iste dimenzije kao gredica kod prvog prešanja. Oba su profilirana lima forme »L« bila međusobno povezana s dva viiika, koji su se nalazili na kraievima profila. Pritisalk je s preše prenošen na drvenu gredicu preko čelične pločice po čHavoj dužini gredice. Čelične pločice bile su raznih dimenzija već prema šir´ni gredica u kalupu. Pritisak na pločicu vršila je profilirana čelična ploča širine 35 mm s 2 utora na mjestima, gdje su se na kailupu nalazili vijci. Tako profilirani kalup omogućio nam je prešanje gredica različitih dimenzija, a u granicama mogućnosti pomaka stranica kalupa. Kako smo iz prethodnih istraživanja>vidjeli, bitno je kod prešanja bilo, da pločica bude jednolkio tlačena po čitavoj površini i da bude posvema istih dimenzija, kao i gredica koju prešamo. Najveći je broj prešanja, koji smo izveli, bio vršen na hi´adno. Neka su prešanja vršena i prethodnim zagrijavanjem drveta u kalupu te naknadnim zrijenjem. Postupak prešanja bio je proveden tako, da je gredica bila stavlj-na u kalup, hladno prešana na 50 atii. sabijena klinovima i stavljena u peć na termičku obradu. Drvo je, radi sabijenih klinova pod stalhVm tlakom, zagrijavano na 180°C, a zatim ponovno stavljeno pod prešu. Ovaj puta je prešano na 400—600 atii, opet sabijeno klinovima i stavljeno u peć na 220°C kroz 1 sat i ohlađeno na _4Ö°C. Peć je za *49 \ja .- \ ; *iL " « 1 M j* 1 1 *r SlJi 471 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 10 <-- 10 --> PDF |
termičku obradu bila načinjena iz željeznog lima i dimenzionirana tako, da je kalup mogao stati u peć bez potešikoća. Peć je bila grijana s 4 električna grijača a kroz svaki je grijač prolazilo 3 ampera. Temperatura bila je regulirana ukapčanjem i iskapeanjem grijača. Radi dugog trajanja procesa 3—4 sata, a i rad; nedostatka većeg broja kalupa prešanje je u najvećem dijelu ispitivanja provedeno na hladno. U prvim je. pokusima izvršeno ispitivanja na vremensko trajanja prešanja. Pri tome se vidjelo, da su se duljim trajanjem prešanja od 10 min. dobili bolji rezultati nego kod prešanja s kraćim trajanjem od svega 2 min. Radi toga je prešanje provođeno u daljnjem ispitivanju trajanjem od 10 min. Pritisak po cm2 bio je variran u širokim granicama od 301—878 kglem2. Osim što je bio registriran pritisak prešanja, praćena je također i promjena dimenzija gredica pod samom prešom kao i nakon samog prešanja. Ta smo opažanja vršili u toku prvog i u toku drugog prešanja, koje je bilo okomito na prvo. Kod tih je mjerenja bilo redovito zapaženo, da je drvo nakon prešanja iako relativno malo, ipak povećavalo svoj volumen. U slučajevima, kad je prešanje trajalo samo 2 min., bilo je povećavanje volumena veće od onog, kod kojeg je trajanje prešanja iznosilo 10 min. To se u ostalom može lako vidjeti iz priložene tabele I. — Elastične sile drveta i nakon trajanja prešanja od 10 min. a i kod najvećih pritisaka nisu posve nestale. Kako se dalje vidi iz tabele I, a naročito iz prešanja sa visokim pritiscima, dimenzije su se gredice povećavale okomito na smjer tlaka. To je nastupilo radi kalupa, koji na tako visoki tlak nije dio dimenzioniran, zbog 472 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 11 <-- 11 --> PDF |
čega su se paralelne stranice kalupa pod većim tlakovima razilazile. Ovo naročito važi za uzorke 14 i 16, kod kojih je tlak prešanja iznosio 878 odnosno 860 kg po cm-. Gredice su bile prešane najprije po širini, a onda po visini ili obratno. Neke su gredice prešane samo po jednoj dimenziji. Što je pločica pokrivala površinu gredice bolje, to je i kvalitet lignostona bio bolji i polučena gustoća veća. Tu se nisu stvarali neprešani rubovi, a površina je lignostona bila glatka. Bilo je također od najveće važnosti izvršiti opažanje, da li će se tokom vremena smanjiti gustoća lignostona t. j, da li će se njegove dimenzije utjecajem sila elastičnosti odnosno promjenom relativne vlažnosti uzduha povećati. Iz mjerenja se dimenzija lignosten povoljne gustoće odnosno povoljnih fizičkih i mehaničkih osemijenio. Prešanje lignpstona Tabela I IUI Broj preša-1 nog uzorka Trajanje prešanja u minutama | enzije | ice priresanja´ — — Dimenzije gredice nakon 1-og prešanja u mm Dimenzije gredice nakon 2-og presovanja u mm Pritisak preše it u aru Q..Ü,*. kod prešanja m 3 S~S 8^ ^E 1-uS 2-o« Ü%3 Q Us Q 2L aga IX. X. 12 13 14 16 15 18 2´ ´ W 10´ 10´ w 10´ 10´ 10´ 120 120 100, 120 220 120 220 __ 220 220 215 215 215 — 140 215 301 301 SIS > SI8 »7« 860 500 380 439 m — 878 860 — eca 450 -46,2 X 57.8 46,2 X 57,3 45,7 X 57,0 46,2 X 56,8 45,9 X 57,0 45,2 X 56,7 45,9 X 56,8 45,7 X 56,9 33,9 34,-1 32´2 28 9 iW´9 32,5 26,4 23,5, 27.5X38.8X 27,4 25,0 22,5´ 25,4X58,4X 24,2 33,9 30,2 34´0X48,0X 32,5 33,9 31,1 35!9X47,4X 35,7 27,8 — 28,7 X 57,9 X 29,4 — 46,6 — — , 34,1 34,8 — 40,1 34,0 X 45,1 34.5 X 47.9 35.6 X 48,7 34,4 X 48,1 — , — 35.3 X 39,5 36,5 X 39 4 36.4 X 37,9 37,7 37,8 X 40,4 36,8 — 41,9 42 2 X 3",4 40,7 Prešanja gredica izvršena su samo u jednom smjeru (uzorak 15) pod tlakom od 500 kg/cm2. S tim smo jednokratnim prešanjem nastojali dobiti 473 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 12 <-- 12 --> PDF |
lignoston povoljne gustoće odnosno Povoljnih fizičkih i mehaničkih osebina. Na osnovu primjenjenih pritisaka prešanja može se očekivati, da će najveću gustoću pokazivati uzorci prešani pod najvećim pritiskom, a nižu gustoću oni uzorci, koji su prešani kod manjih tlakova. Po završenom se prešanju drveta pristupilo određivanju fizičkih i mehaničkih osebina dobivenog lignostona. Osim na našim lignostonima broj 10 i 18 izvršena su određivanja i na jednom uzorku neobrađene bukovine kao i na uzorku njemačke proveniencije. Kako se to vidi i iz tabele II, određivane su ove veličine: 1. volumna težina u prosušenom stanju, 2. volumna težina u apsolutno suhom stanju, 3´. stepen vlage, 4. tvrdoća po Brinelu na čeonom presjeku, 5. tvrdoća po Brinelu na radialnom presjeku, 6, tvrdoća po Brinelu na tangencialnom presjeku, 7. čvrstoća na savijanje, 8. radnja loma, 9. čvrstoća na vlak. Svojstva su lignostona odnosno neobrađene bukovine od 1—6 ispitana na dvije probe a navedeni rezultati predstavljaju prosjek. Mehaničke i fizičke osebine lignostona 14 i 16, kod kojih smo morali očekivati najbolje rezultate radi primjenjenih najvećih tlakova, nismo određivali. Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih osebina lignostona Tabela II itl i Tvrdoća Tvrdoća l Volumna VMumna j težina težina Tvrdoća a L ´a a Brinelu po Brinelu Brinelu po po S3 o na ni apsol. tangen* es ;z? u u na ... «U S. (-1 .2, E c o frontalnom radialnom o r a K {prosušenom cijalnom suhom u z 2» 6 presjeku presjeku stanju g/cm3 presjeku stanju > ~ 2 kg/mm2 kg/mm2 » " u g/cm* kg mm S MM obična bukovina 0.663 0.625 12,07 6,41 2,52 2,75 1.230 0,75 1.270 lignoston njem. 1.154 1.111 11,27 16.95 8,49 8,49 1.400 1,08 L170 lignoston br. 10 0.978 0,931 10,65 10,70 4,97 6,93 1.600 0,75 / 1.360 lignoston br. 18 1.051 0,981 11,06 16,95 5,02 6,41 1.730 0,8 1.450 Kako se iz tabele II vidi, dobiveni rezultati mehaničkih i fizikalnih ispitivanja pokazali su ispravnost naše metodike prešanje sa odgovarajućim rezultatima i to bez obzira što su oni dobiveni samo s dva uzorka naših lignostona, Volumna težina lignostona broj 18 po svojoj je vrijednosti vrlo blizu njemačkom uzorku. Prirast je volumne težine iznosio 69.3%, prirast tvrdoće na čeonom presjeku 165, na radialnom 100, a na tangencialnom 133°/o. Njemački lignostom ima istu tvrdoću na čeonom presjeku kao i naš uzorak broj 18, ali su mu tvrdoće po tangencialnom i m |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 13 <-- 13 --> PDF |
radialnom presjeku znatno veće. Komparirajući naše lignostone očekivali bismo veće tvrdoće na svim presjecima kod uzorka broj 18 od onih kod uzorka broj 10, ali toga nema. Veću tvrdoću u tangencialnom presjeku uzorka broj 10 možemo tumačiti jedino drugačijom strukturom drveta \ ispitane gredice. Posve druge i neočekivane rezultate dobili smo određivanjem čvrstoće na savijanje i čvrstoće na vlak. Tu su lignostoni broj 10, i 18 dali znatno povoljnije rezultate od njemačkog uzorka. Lignostpn broj 18 imao je daleko bolje mehaničke osebine i to kod čvrstoće na savijanje za 330 kg /cm-, a kod čvrstoće na vlak za 280 kg´cm2 veće od njemačkog lignostona odnosno za 500 i 180 kg/cm2 veće od običnog neprešanog bukovog drveta. Vrlo je karakteristično, da je i obična bukovina dala bolje rezultate kod čvrstoće na vlak od njemačkog lignostona. Ovaj rezultat iznenađuje. Ovu bismo činjenicu mogli protumačiti, kao što smo to uostalom učinili i ranije, strukturom drveta ,ali je gotovo vjerojatnije, da stvar leži u drugačijem postupku od produkcije lignostona. Na to nas upućuju i semimikroröntgenska istraživanja o čemu će još posebno biti govora. Dok su rezultati čvrstoća na savijanje odnosno na vlak naših lignostona bili veći od rezultata za njemački lignoston, dotle je ovaj pokazao znatno veće rezultate kod radnje loma. Kod naših se lignostona (uzorci broj 10 i 18.) radnja loma nije bitno ništa promijenila. Boja se lignostona bitno razlikovala od one neprešanog drveta. Što je bio tlak prešanja veći, to je boja bila tamnija. Tako je uzorak broj 14 bio tamno-smeđe boje, a1 uzorak broj 15 radi, manijeg tlaka prešanja mnogo svijetliji. Njemački je uzorak lignostona nešto tamniji i od našeg uzorka broj 14. Dobiveni su lignostoni davali na opip utisak masnoće, pa je izgledalo kao da su impregnirani nekim masnim impregnacionim sredstvima. Komparirajući dalje kvalitet lignostona mi smo odredili također i pojivost. U tu smo svrhu odrezali od gredica po čeonom presjeku pločice debljine 10—15 mm, a zatim smo ,ih odvagnuli i u vodi ostavili potopljene kroz 24 sata. Nakon tog vremena pločice su bile izvađene, obrisane krpom i vagane. Prirast u težini, a to je pojivost, izrazili smo u postocima. Osim lignostona broj 14 i 15 te njemačkog uzorka uzeli smo također i običnu bukovinu kao i termički obrađen lignoston broj 8. Iz podataka se u tabeli III vidi, da je pojivost lignostona mnogo veća od pojivosti neprešanog drveta. To smo uostalom i očekivali. Prešanjem se kod drveta ne umanjuje sposobnost imbibiranja vode. Fizikalno-kemijski se procesi u stanici nisu bitno izmijenili ni nakon prešanja. Upijanje je vode bilo olakšano te ubrzano time, što je prešanjem bio istisnut uzduh iz stanica. Volumen se prešanog drveta stavljenog (uronjenog) u vodu povećao na gotovo isti volumen, koji je imalo neprešano drvo. Pločica se lignostona širila upravo u onom smjeru, u kojem je i bila prešana". Tako se lignoston uzorak broj 14, povećao u oba smjera prešanja, a uzorak broj 15 samo u onom smjeru, u kojem je i bio prešan. 475 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Tabela III Pojivost lignostona Težina Prirast Broj uzorka suhog napojenog težine težine uzorka uzorka u gr. u % lignoston 14 17,3474 31,6539 141,3065 82,1 lignoston 15 20,3583 35,3037 14,9454 73,4 obično drvo 22,1310 38,9361 1)1,8051 53,3 lignoston br. VIII 14,1250 27,4500 13,3250 * 94,5 lignoston njem. 20,35 31,60 11,25 55,3 Isto je tako bio prešan i njemački uzorak lignostona, koji se povećao samo u jednom smjeru. Najmanju je pojivost pokazalo obično neprešano bukovo drvo sa 53,3% prirasta na težini, a najveću je pojivost pokazao termički obrađen uzorak, dakle onaj, koji je termičkom obradom trebao biti u apsolutno suhom stanju. Jednom napojena pločica lignostona ostala je nakon sušenja nepravilna i savinuta. To međutim nije redovni slučaj kod neprešane drvne pločice. Vrlo su vrijedni podaci o kvaliteti lignostona kao i načinu prešanja dobiveni semimikro-radiografskim istraživanjima. Te slike daju gustoću drveta a bile su uvećane 5 puta. Debljina je snimane pločice iznosila 0,5—1 mm s diametrom oko 20 mm. Ušlo vi su snimanja bili: 15 KV, 3 mA, D—50, Cu-anoda, ekspozicija ´15—60 sekundi (Slike nisu priložene, jer ne postoji mogućnost izrade klišeja, koji bi pokazivali tran ženu finoću strukture.) Tamnije partije na slici pokazivale su gušće i specifički, teže dijelove drveta tako, da su tamniji dijelovi kasino, a svijetliji rano drvo. Na slici su bili vidi javi i sržni traci, koja prema snimci imaju i veću gustoću od ostalih dijelova drveta. Radiografska snimka neprešanog uzorka u mnogočemu podsjeća na običnu fotografsku snimku drveta. Efekt zacrnjen na običnoj snimci dolazi kao posljedica većeg ili manjeg refleksa svijetla, dok na radiografskoj snimci zacrnjenje slika dolazi kao funkcija gustoće drveta odnosno materijala, koji se snima. Prešanjem drveta po radialnoan presjeku, dakle okomito na godove smanjuje se razlika gustoće smjerom sržnih trakova, a gustoća smjerom godova ostaje nepromijenjena. Usporede li se radiografske snimke ovako jednostrano tlačenog drveta s onim netlačenog, vidi se da s^I razlike gustoće u radialnom smjeru postale stvarno manje, kako to uostalom pokazuje i podjednako zacrnjenje ploča u smjeru sržnih trakova. Gustoća po tangencialnom smjeru radi okomitog tlačenja na godove ne mijenja se. Dvokrabnitm prešanjem gredice umanjuje se razlika gustoće i po tangencialnom i po radialnom smjeru. Usporede li se navedene slike s onima neprešanog drveta vid; se, da postoji gotovo potpuna jedno´ikost gustoće drveta, što se očituje jednolikim zacrnjenjem slike. Na slikama ´moglo se također vidjeti, kako su sržn; traci i godovi postali krivudavi, zbog djelovanja bočnih pritisaka na nepotpuno paralelne godove i sržne trakove. Isprekidanost je godova odnosno sržnih trakova bila to veća, što je bio veći kut tlačenja .godova odnosno sržnih trakova. Drvna vlakanca, drvni, sudovi i sržni trakovi izbjegavali su silu tlaka uklanjajući: se u smjeru najmanjeg otpora tamo, gdje je radi amizotropnosti drveta postojala manja: gustoća, Sile su kohezije još uvijek bile takove, da nije došlo do pucanja vlakanaca odnosno drvnih sudova. Ako kut djelovanja tlaka na smjer godova prede dozvoljenu granicu-, te ako je tlak djelovanja dovoljno velik, onda će doći do pucanja staničnog tkiva. Takav slučaj trganja tkiva pokazao je lignoston inozemne proveniencije. Taj je, kako smo to naveli kod pojivosti, dobiven pre *476 i |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 15 <-- 15 --> PDF |
šanjem samo u jednom smjeru Na slici se fo očitovalo šupijikavošću drvne mase (mak svijetle točke po cijeloj površini slike). Očito je dakle, da gredica, koja je bila prešana, nije bila ispravno rezana. Najpovoljniji je smjer rezanja gredica za lignostone u radialnom smjeru, U tako će rezanom drvetu biti najmanji bočni tlakovi na tkivo i najmanja ´mogućnost trganja tkiva, a dosljedno onda i najbolje mehaničke osobine. Te mehaničke osebine uzorka inostranog lignostona potpuno odgovaraju rentgenografskoj strukturi drveta. Taj lignoston ima najslabije mehaničke osebine, što više slabije i od samog neprešanoig drveta, maikair inače ima nekoje odlične kvalitete (usporedi tabl. II). Kako se iz radiografskih slika vidjelo, od najodlučnije važnosti za kvalitet lignostona je smjer prešanja. Najidealnije će prešana gredica biti ona, koja je izrezana točno po radialnom prerezu. U tom, će slučaju tkivo stanica biti tlačeno ili paralelno s rastom tkiva ili okomito na rast, već prema tome, da li je lignoston dobiven jednokratnim ili dvokratnim prešanjem. Svaki je lignoston iz drugačije rezane gredice prešan nepovoljno. Prešanje na tkivo drveta vršeno je pod izvjesnim kutom (slika 2b) pa se može očekivati kidanje tkiva, kako je to bio slučaj kod inozemnog uzorka. Teoretski dio Specifična težina stanične supstancije iznosi gotovo bez razlike za svako drvo 1,56. Samo kod nekih vrsta, koje sadrže veće količine smola, specifična je težina nešto manja te iznosi 1,52. Kod nekih se naročito teških vrsta specifična težina penje i do 1,62. Iz volumne se težine drveta može lako izračunati sadržaj pora, koji u procentima iznosi : c = (1—0,641 r) 100 gdje je »r« volumna težina drveta. Odatle je za r — 0,il sadržaj pora odn. uzduha 96,41% ili za r = 1 svega 35,9%. Kod r = 1,56 imamo potpuno zgusnuto drvo odn. samu staničnu supstanciju. Tlačenjem bismo drveta dakle mogli teoretski postići maksimalnu volumnu težinu od 1,56, koja bi, kako smo naglasili, bila istodobno i specifična težina stanične supstancije te samog drveta. To bi značilo, da smo tlačenjem dobili posve nepo 477 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 16 <-- 16 --> PDF |
rozno drvo. Volumna će težina drveta biti u stvari funkcija presnog tlaka i specifične težine stanične supstancije 1,56. Prema tome će ovdje vrijediti diferencijalna jednadžba, kod koje je dx = prirast volumne težine, dp = prirast tlaka, a = maksimalna volum. težina, k = konstanta prešanja. f=-k(a~x) (1) dp Integriranjem dx — i —k dp dobivamo ln (a — x) k p + J^=! rješavajući za p = 0, x = 0 dobivamo c = ln a, i uvrštenjem ......) ln (a — x) — ln a = — kp . . . . (2 a odatle = a (1 — e"kp) (3) Uvrštenjem vrijednosti za p = 0 dobivamo, da je x = 0, a za p = oo je x = a. Prema tome bi za bukovo drvo volumne težine 0,63 iznosio maksimalni prirast volumne težine 1,56 — 0,63 = 0,93. Navedeni se proces prešanja drva ponaša prema tome kao monomolekulama reakcija. Konstantu prešanja dobivamo iz jednadžbe (2): k = 1- In a p a — x te je ona specifična za pojedinu vrstu drveta kod gredica konstantne širine prešanja. Kako vrijednost naše postavljene diferencijalne jednadžbe nismo uspjeli provjeriti radi vrlo malog broja provedenih prešanja, to smo se poslužili vrijednostima, koje su dobili Egne r i Graf . Oni su određivali stepen zgušćavanja topolovog drveta kao funkciju presnog tlaka kod konstantne debljine gredica od 10 mm. Na osnovu tih podataka i naše diferencijalne jednadžbe gustoća drveta kao funkcija tlaka i volumne težine drveta prikazana je na slici 3. «=i´. K=0*? 478 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Volumna težina prešanog drveta će prema tome biti: Y = K + a (1 — e"kP) gdje je K = volumna težina gredice, k = poznata konstanta prešanja. Vrijednost »x« se približava asimptotički vrijednosti »a« pa je konačno za p = to, x = a, Kako je već naprijed navedeno, konstanta prešanja »k« ovisna je o širini presne gredice i vrsti drveta a neovisna je o debljini gredice. Promijeni li se širina gredice, to će se promijeniti i konstanta prešanja »k«. Povećanjem debljine gredice kod konstantnog »p« gustoća se ne mijenja, povećava se samo trajanje prešanja. Radnja prešanja u tom slučaju kod konstantnog »p« bit će R = J´op ds i bit će to veća što je debljina gredice veća. U etažnim prešama dakle kada ne bi prešali više paralelnih gredica, za samu uvećanu debljinu, ne bi trebali većih tlakova. Prirast će gustoće drveta kod konstantnog »p« biti funkcija širine gredice. Semimikroradiografske snimke izrađene su u zavodu za fiziku Prirodoslovno- matematskog fakulteta u Zagrebu. Slike su izrađene po metodici prof. dr. ing. Pajića, modificiranoj za slikanje lignostona po ing. A. Lahodniju i S. Težaku. Prešanje drveta izvedeno je u tvornici Me-Ba na prešama od 60 i 120 tona. Neka mehanička i neka fizikalna svojstva drveta određivana su u zavodu prof. dr. A. Ugrenovića na Polj.-šumarskom fakultetu te na Tehničkom fakultetu u zavodu prof. Šahnazarova pod rukovodstvom dra Hribara. Svima suradnicima na ovom mjestu izričem svoju zahvalnost. Zaključak Ispitane su i uspoređene neke fizikalne i mehaničke osebine dobivenog bukovog lignostona našim pokusnim prešanjem s uzorkom lignostona (bukovog) njemačke proveniencije te s običnom neprešanom bukovinom. Tim se ispitivanjem pokazalo, da naši lignostoni ne zaostaju za stranim uzorcima, nego ih dapače u nekim osebinama i premašuju, Pokazalo se nadalje, da nije od bitne važnosti za dobivanje lignostona visoka termička obrada gredica grijanjem na 220°C. Lignoston dobiven hladnim prešanjem, bez termičke obrade pokazuje odlična i fizikalna i mehanička svojstva. Prešanje gredica u industrijskom mjerilu može se vršiti u etažnim prešama, koje će biti zagrijavane ili parom ili električnom energijom na temperaturu do cea 120°, odnosno u matricama t. j. u pojedinačnim kalupima. Pokusima smo ustanovili, da kvalitetan lignoston dobivamo samo iz gredica rezanih točno po radialnom prerezu. Svaki je drugi rez za lignoston manje povoljan. Pokazalo se, kako je za vrijeme prešanja došlo do kidanja drvnih vlakanaca zbog nepravilno rezanih gredica. To se je nepravilno rezanje očitovalo i u nepovoljnim mehaničkim osebinama lignostona. Radiografske snimke pokazale su promjenu gustoće drveta, pa se već iz njih može odre 479 |