DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LI ST GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 75. JANUAR-FEBRUAR GODINA 1951 , : li Tri četvrt stoljeća prošlo je, otkad je 1. 1. 1877. započeo izlaziti Šumarski list, kao organ stručnog udruženja i kao stručna i privredna revija. Za naše šumarstvo i drvnu industriju značajan je to datum, na koji vrlo malo stručnih, listova u ovim stranama Evrope a i drugdje može ukazati., Možda je neskromno ^toliko isticati tu godišnjicu. Ali kad se osvrnemo na prošlost i udubimo se u napore, uložene na stvaranje oko pet hiljada rasprava, članaka i izvještaja o šumarstvu, drvnoj industriji, trgovini, primijenjenim naukama i dr., te kad se saživimo sa borbom šumarskih stručnjaka, što je izbijala na stranicama našeg lista za napredak šumarstva i drvne industrije, — postaje nam sve jasnija činjenica, da je tokom 75 »godina Šumarski list dao zamašan prilog unapređivanju naše struke, nauke i privrede. Što u tom nastojanju list često nije bio uspio, razlog je u okolnostima, na koje šumarski stručnjaci nisu mogli utjecati, ili se gdjekad u njima nisu mogli ili nisu htjeli snalaziti. Do godine 1921. Šumarski list izlazio je kao organ Hrvatskog šumarskog društva, "i to najprije četvrtgodišnje (1877—1880.), potom dvomjesečno (1881.—1884.) i zatim, zbog sve veće saradnje i proširivanja kruga čitalaca, mjesečno. Godine 1922. list postaje organ Jugoslavenskog šumarskog udruženja-Kad je povodom reorganizacije državne uprave udruženje rasformirano, Šumarski list od marta 1940. postaje organ Hrv. šumarskog društva. Nakon oslobođenja list preuzima ulogu glasila Šumarskih sekcija Društava inž\njera i tehničara FNR Jugoslavije, i tako ponovno dobiva funkciju lista saveznog t -, 1 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 4 <-- 4 --> PDF |
značaja. Šumarski list je gotovo u čitavom razdoblju svog izlaženja donosio članke i izvještaje sa područja čitave današnje teritorije Jugoslavije. Naš list tokom prošlih razdoblja objavljivao je mnogo vrijednih radova iz svih područja šumarske djelatnosti. Jedino problemi iskorišćavanja šuma, i pogotovo drvne industrije nisu biji dovoljno tretirani, zbog slabog ili nikakovog uvida u rad privatnog kapitala, kojemu nije bilo u interesu da zaposli kvalificirane šum. stručnjake u ovoj grani privrede. Da bi se gospodarenje u šumama, napose uzgajanje, što više unaprijedilo, Šumarski list sudjelovao je i u obrazovanju pomoćnog šumarskog osoblja, izdavajući tokom četvrt stoljeća (1895.—1921.) Lugarski vijesnik, kao poseban prilog. Na prekretnici u novo razdoblje društvenog razvoja, nakon osnutka FNR Jugoslavije, i Šumarski list pridružuje se općem nastojanju da se pokrenu sve snage za stvaranje široke osnovice razvitku socijalističke privrede. Na pragu toga novog doba list zacrtava pojedine osnovne linije ostvarivanju zadataka, pred kojima se nalazila narodna privreda. Od tada sve se više osjećaju nastojanja, da se na stranicama našeg lista aktuelni problemi -što šire zahvate i da se usto na nov način tretiraju mnogi stari i novi tehnički problemi. Sve više pojavljuju se članci iz oblasti planiranja, iskorišćavanja šuma i drvne industrije. I broj naučnih rasprava je sve veći. Kvalitet lista postaje još bolji i postepeno postizava kvalitet mnogih inozemnih šumarskih listova. Stoga pojedine rasprave i članci nalaze jak odjek i u stranoj stručnoj štampi. U prošla tri četvrt stoljeća redakcija Šumarskog lista bila je povjerena stručnjacima i operative i nauke, koji su tu dužnost obavljali većinom uz svoje redovne poslove. Napori, uloženi za unapređivanje našeg lista, navode nas, da navedemo sve urednike od početka njegova izlaženja do danas: V r b anić (1877.—1880.), Kesterčanek (1881.—1886.), Vrbanić (1887.—1891.), Račk i (1892.—1893.), D o j ković (1894.), Račk i (1895.), Kozar a c (1896.—1898.), Partaš (1899.-^1904.), Par t aš-Kest er č anek (1905.), Kesterčanek (1906.-1908.), Kern (1909.—1911.), Kosović (1912.—1916.), P et račić (1917.—1919.), Pet račić-Levaković (1920.—1921.), Marinoyic (1922.—1923.), 0 M arinović ^Oeović u (1924.), U gr e nov ić (1925.—1928.), Levaković (1929—1940.), Prpić (IV/1940.—1941.), Balen (1941.—1944.). Nakon oslobođenja Anić (1945.), Bunjevčević (1946—1947), Benić (1948—1949.), Šafar (1950.). U svemu bile su 24 redakcije sa 22 urednika. Najizdržljiviji urednik bio je Levaković (preko 13 godina!), zatim Kesterčanek (10 godina) i Vrbanić (9 godina). 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 5 <-- 5 --> PDF |
lako se tokom posljednjih decenija broj saradnika u Šumarskom iistu mnogo povećavao, ipak je bila nedovoljna saradnja neposredno sa terena, a nedovoljna je bila i povezanost prakse sa naukom, — kao posljedica nekih zaostalosti iz prošlosti i poteškoće za šire razvijanje stručnog rada u terenu. Pojedina presudna pitanja rijetko su kad kompleksno bila zahvaćana, a mnoga važna zbivanja nisu bila zabilježena na stranicama našeg lista. Naročito u ovo naše doba opaža se neka skučenost u širem razglabanju upravo onih osnovnih i akutnih problema, koji tište svakodnevnu praksu i koče njen progresivan razvitak. Ne možemo se stoga´oteti dojmu, da unatoč znatnih napora, učinjenih u našem šumarstvu i drvnoj industriji, Šumarski list nije dovoljno odrazio objektivno-realnu stvarnost, koju bi već po svojoj kroničarskoj dužnosti morao uz kritički osvrt iznijeti, niti je donosio bar približan uvid u perspektivu razvoja šumarstva i drvne industrije. Ulazeći u 75-godišnjicu Šumarskog lista, smatramo potrebnim da u krupnim linijama iznesemo bar neke od osnovnih problema, o kojima nužno ovisi napredan razvitak šumarstva, drvne industrije i ostalih grana narodne privrede, o kojima zapravo ovisi progresivnost u rješavanju mnogih sitnih problema, koji u svojoj cjelini mogu stvarati i stvarno stvaraju prelaz u dobar ili loš kvalitet čitave proizvodnje. Ti problemi, po našem mišljenju, su ovi: L Međusobna ovisnost prirodnih i gospodarskih faktora šumske proizvodnje, i to usklađivanje razvoja sirovinske baze sa budućim potrebama, odnos sirovinske paze i drvne industrije, usklađivanje šumarske i drvno-industrijske proizvodnje sa proizvodnjom i potrebama drugih grana narodne privrede (rudarstvo, industrija, građevinarstvo, vodoprivreda, elektroprivreda, poljoprivreda i dr.)- U vezi S time: 2. Smjernice za perspektivni plan razvoja šumarske i drvnoindustrijske privrede i sve to usklađeno sa smjernicama i perspektivnim planovima razvitka ostalih grana privrede. 3. Organizacija uprave šumarstva i drvne industrije i njena periodička stabilizacija, a u vezi s time specijalizacija i stručno izdizanje stručnih kadrova te pojednostavljivanje administracije. . 4. Racionalizacija intelektualnog i manuelnog rada u uredima i u terenu. Sve te probleme trebao bi Šumarpki list da šire i dublje zahvaća, da se šumarska i drvno-industrijska proizvodnja uzdigne sa sadašnje razine na savremenije vrhunce. * Urednik 3 |