DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- Dr. M. AN1Ć (ZAGREB): f«"´ 9 U uzgajanju šuma postoje široke mogućnosti rada na unapređenju šumskog produktiviteta. One se odnose kako na postupak sa postojećim sastojinama ili njihovim degradacijskim stanjima tako i na podizanje šuma na razgoljenim terenima. Ovamo ubrajamo niz uzgojnih radova na povećanju kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, kao i radove oko valjane obnove sastojine. Tu se, nadalje, misli na poslove oko melioracije degradiranih šuma, kao i melioracije i pošumljavanja razgoljenih šumskih terena. Ovdje pripadaju i radovi na oplemenjivanju, uzgoju drveća brzog rasta, introdukciji vrijednih egzota, podizanju vjetrobranih pojaseva i dr. U novijoj stručnoj štampi često se ocrtavaju smjernice našeg šumarstva u svijetlu primjene zasada iz raznih bioloških nauka. Taj put treba pozdraviti i pomoći. Progres šumske produkcije ovisi, svakako, o napretku mnogih bioloških nauka. Naročito su u tome pogledu za nas od interesa dostignuća na području fitocenologije, genetike, fiziologije, biologije drveća, mikrobiologije i dr. Dakako da su za nas od velikog! značenja i dostignuća iz oblasti ekologije, fitogeografije, fototaksacije i si. Međutim, iz izlaganja bioloških problema ostavlja se koji put dojam, kao da je slaboj primjeni bioloških nauka u našoj šumarskoj praksi krivnja uglavnom u njihovom slabo m poznavanju. Tako se u jednom inače vrlo vrijednom, nedavno objaivljienom stručnom radu ističe da. biološka, znanost — krčeći si put u šumarstvu —´ jpretstavlja čitavo revolucionarno gibanje prema, dosadašnjem mehaničko i ti´igovacko-iskoriscajnom poimanju šume. fo tome poimanju — navodi se dalje — šuma je uglavnom tvoml-ca drvne suroviine, a ne gleda se na nju kao na živi oiganizam. Ovako općenito postavljena konstatacija ne odgovara stvarnom stanju, jer većina naših šumara ima uspravan sud o značenju šume kao biološki važne prirodne tvorbe. Poznato je da je unapređenje šumskog) produktiviteta čvrsto vezano uz primjenu zasada genetike. Međutim, u spomenutom radu navedeno je kao da šumsjci praktičar (također i stručno´´ irzobraženii) smatra jedinice niže od vrste (species) nepotrebnom stvari, te kao da u egzistenciju raznih nižih jedinica on ne vjeruje. Ta pri iinjedba isto tako nema mjesta u ovako poopćenom obliku. Već se dugo u šumarstvu razlikuju kod pojedinih vrsita šumskog drveća niže morfološki izdiferencirane jedinice. Već preko sto godina govori; se o rasama šumskog drveća. Znalo se, prema tome, ii do sada da postoje izvjesna ustaljena svojstva unutar pojediinog drveća, ma da ono ne pokazuje! morfoloških razlika. Kod nas je već skoro prije 60 god, J. K o- z a r a c pisao o hrastu jelenšćaku, a šumar J, E 11 i n g e r lučio- je 14 oblika lužnjaka, 12 oblika kitnjaka, 16 oblika medunca itd.; u praksi su već odavno poznate forme ranog i kasnog kestena, kiitnjaka, cera, bukve i dr.; dobro je uočen planinski ii nizinski obični jasen, te planinski ob´čn´J jasen na vapne.no j i silikatnoj podlozi;´ razlikuje se drvo suceriea itd. Ne možemo se pomiritii ni s konstatacijom da je hibridizacija šumsko-uzgojnim stručnjacima jedva poznata. Istovremeno se s druge strane čini propust u pogledu primjene vegetativne hibridizacije time što se .navodi da ona za šumarstvo nema neposrednog "interesa i da| se u praksi skoro 15 ne da. isikorišćivatii Međutim, dobro se znade koliko se danas, baš u vezi pridizanja šumskog produktiviteta, velika pažnja polaže na, primjerice, vegetativne hibride topola. 5/ |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 54 <-- 54 --> PDF |
V 1 jaäm naglašavanjem u stručnoj štampi o tome kako nas zasade ijitosociologije uče da svako drvo najbolje uspijeva i daje po kakvoći najbolji prihod na svojem prirodnom staništu ne unosi se za šumarskog stručnjaka nSta novo, jer mu je to dobro poznato iz svakog udžbenika te uzgajanja šuma. Već je B. Šule k prije 85 god. Istakao kao pravilo: Tko je rad zasaditi´ šumu i želi da mu sadnja bude napredna, treba znati´ koje vrste drveća ponajbolje rastu na onom zemljištu i pod onim podnebljem. Od fitocenologije se u vezi sa primjenom u praktičnom šumarstvu očekuje drugo, mnogo više. Kod nas postoji .visokoškolska šumarska nastava već 52 godine U praksi imamo niz odličnih stručnjaka, kojima je dobro poznata biološka strana šumarskih nauka, a poznati su im isto tako i radovi: o našoj šumskoj vegetaciji već od Bečk a pa dalje, dakle unatrag bar kojih 50 godina. Unatoč tome čula se od prilike ovakva primjedba: Naš) su šumari, uzgajači; i ured vači, i ranije —- prije spoznaja koje je unijela nauka o biljnim zajednicama — vrlo dobro gospodarili šumama, ali tu im je pomagalo uglavnom [ntuitivno naziranje. Provedba mnogih, mjera koje bi, u interesu prid´izanja i unapređenja, .šumskog produktiviteta kod nas, valjalo poduzimati stoji u čvrstoji povezanosti sa postojećim znanjem našeg šumarstva U mnOig.´m se pitainjiitma sporije kreće naprijed, laili ne toliko zbog nepoznavanja takvih mjera koliko zbog još nedovoljnih mogućnosti za njihovu primjenu. Treba imati na umu da se unapređivanje šumarstva svake zemlje — pa tako i naše — razvija paralelno sa postepenim zdizamjem njenog privrednog i kulturnog životaJ O raznim mogućnostima unapređenja šumskog produktiviteta moglo bi se s obzirom na naše prilike mnogo govoriti. Ovdje ćemo se ograničiti samo na nekoliko pitanja u vezi sa umjetnim podizanjem što bolji h šumskih sastojina . Problemi »oko pronalaženja, limitiranja, kao i uzgoja selekcioniranih, genetski visoko kvalitetnih i otpornih forma šumskog drveća iziskuju dugotrajna izučavanja, a kako su važna, nužno je da se njima što temeljitije pozabave naši naučni instituti. Ovdje ih stoga ostavljamo po strani, a osvrćemo se na pitanja koja su s obzirom na potrebe prakse tako a k t u e I n a da ne trpe daljne odlaganje. Među osnovne zadatke uzgajanja šuma pripada podizanje što v italnijih i što vrednijih sastojina. Kako je šumska produkcija polagana i dugotrajna, potreban je prilikom podizanja šumskih sastojina naročiti oprez s obzirom na njihovu kvalitetu. Počinjene griješke povlače inače za sobom teške posljedice. Radi toga među najakutnije poslove inašeg šumarstva ubrajamo dobro organiziranu s j emenarsku i rasadničarsku službu. Na njenu važnost najbolje ukazuju prostrani, razgoljeni šumski tereni diljem naše mediteranske i submediteranske oblasti, a također i oni diljem oblasti unutrašnjih šuma, zatim nepošumljene sječine, plješine, čistine i paljevine, kao i druge površine koje treba iz bilo kojeg razloga pošumiti. Od primarne je važnosti da se u svrhu pošumljivanja rabi sjemenje ili plodove koji su pogodne provenijencije, te koji potječu od zdravih dobro razvijenih, u stanovitim ekološkim prilikama po mogućnosti prvorazrednih stabala. Općenito se u praksi smatra da zdrava, otporna i tehnički vrijedna stabla mogu nastati samo iz sjemena koje potječe ođ isto takvih stabala. Isto tako smatra se da ćei životna sposobnost novog nasada biti slabija, ako u svrhu pošumljivanja rabimo sjeme od kržljavih, oštećenih, bolesnih i inače vitalno slabijih stabala. Dobar uspjeh ne ovisi, međutim, samo o pogodnoj provenijenciji i kvalteti matičnih stabala. Odlučna je tu i upotrebna vrijednost sjemenja, 52 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 55 <-- 55 --> PDF |
plodova ili sadnica. Öd velike je stoga važnosti i rad oko što boljeg sakupljanja, manipulacije i distribucije sjemenja i plodova, kao i oko što boljeg uzgoja, otpreme i upotrebe sadnica. Sadašnja sjemenarska i rasadničarska služba kod nas ne zadovoljava. Pored znatnih nastojanja naših stručnjaka i šumarskih ustanova, ona još nije ni iz daletka dosegla stepen koji bi inače — s obzirom na akutnost problema — trebala da dosegne. U vezi sa Projektom Uputstava1 za izdavanje sastojina, grupa stabala i pojedinačnih stabala u cilju proizvodnje kvalitetnog sjemena, Beograd 1948, Ministarstva šumarstva FNRJ, kao i radom koji je do sada u vezi s time izvršen, učinjen je prilično znatan korak naprijed, ali to je još dosta daleko od onoga što je u vezi s time neophodno potrebno učiniti. U interesu je osiguranja Idobre kvalitet e budućih sasttfojin a da se problematika oko organizacije naše sjemenarske i rasadničarske službe riješi što prije i š t oi p o t p uni j e. Treba imati na umu, uz ostalo, da je sjemenarstvo i rasadničarstvo jedno od osnovnih mjerila o stepenu razvitka šumarstva neke zemlje. Pogledi na najvažnija organizaciona pitanja. Prije je sjemenarska, a djelomično i rasadničarska služba bila u rukama privatnika. Privatnik je imao svoje sakupljače, trušnice i trgovine. Međutim, prodavalo se nepouzdano (sjeme (Fraxinus pubeiscens umjesto F. americana). ili sjeme loše kvalitete (presušeno, nečisto, staro, mješavina starog i novog itd.). Praksa je pokazala da taj posao, po svojoj prirodi, pripada strog o u djelokrug državnih organa. Sjemenarska i rasadničarska služba iziskuje kadar specijalno izobraženih stručnjaka. Potrebno je da se u tome posebno usavrši više stručnjaka. Niže stručno osoblje zaposleno u ovakvoj službi izobrazuje se putem specijalnih kurseva. Na to osoblje stavljaju se. specijalni zahtjevi s obzirom na savjesnost i točnost u radu. Težište rada leži i ovdje na terenskim organizacionim jedinicama. Međutim, od važnosti je da se rad u cijeloj zemlji organizuje što jedno s mjern i je. Potrebno je da Savjet za poljoprivredu i šumarstvo FNRJ vodi i dalje brigu o osnovnoj organizaciji za čitavu zemlju. Odanle treba da polaze osnovna načela rada. Inače se sjemenarska i rasadničarska služba najbolje može orga nizirati prema specijalnim prilikama pojedinih republika. Referad e o sjemenarstvu i rasadnicima, u republičkim ministarstvima treba što više ojača t i. u njihovom djelokrugu vrši se planiranje radnih akcija i potreba, kao i nadzor nad terenskim radom. Te referade vode brigu o izboru, izlučivanju i proglašenju sjemenskih objekata, o registru tih objekata, o limitiranju sjemenskih područja za pojedino drveće, o zamjeni domaćeg sjemenja za inozemno sjemenje, o organizaciji pogona, nabavci potrebnih uređaja, strojeva i aparata i si. Poslove naučno-istraživačkog karaktera obavljaju one u što užoj s a r a d n j i sa institutima 1 za šumarska istraživanja. ´ Svakako je nužno da se ispituje valjanos t sjemenja. Taj posao pripada u djelokrug instituta za šumarska istraživanja, koje treba za tu svrhu što prije osposobiti. U njihov djelokrug pripada i kontrola uvezenog sjemena. 53 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Terenski poslovi vrše se preko poduzeća ili uprava. Mišlje nja smo da bi — s obzirom na prirodu posla — bilo bolje, kad bi to bile ustanove ministarstva. Dobro organizirana sjemenarska i rasadnii čarska služba osigurava narodnoj privredi ogromne koristi. Radi toga nije kod nje od važnosti momemtani novčani efekt. Poslovanje u okviru privrednog poduzeća treba stoga ovdje omogućiti i nä bazi ev. finan cijskog gubitka. Kako se na tu stvar gleda drugdje, može nam poslu-´ žiti kao primjer Čehoslovačka, gdje su 1948. g. produkcioni troškovi za 1 kg smrekovog sjemena iznosili 1300 KČ, a sjetne je prodavano po 400 KC. U NR Sloveniji postoji poduzeće »Gozdne semenarne in drevesnice«. Ondje djeluje kao savjetodavni organ tome poduzeću posebni stručni savjet. Bit će od interesa iskustva koja će se odatle postići. U NR Hrvatskoj potrebne su dvije takve institucije za mediteran sku i submediteransku oblast sa susjednim visokim kršom, a osim toga bar još jedna za unutrašnje šume. Sadašnja oblasna poduzeća na Rijeci i u -Splitu nalaze se s obzirom na unutrašnje šume suviše ekscentrično, te ne bi mogla u tome pogledu u potpunosti odgovoriti zadatku. Ako se ima u vidu, da sjemenarska služba ima obuhvatiti i sve unutrašnje šume, trebao bi centar za to područje biti u jednom od unutrašnjih mjesta. Pojedina poduzeća ili uprave bave se uređenjem trušnica i skladi šta, organizacijom sakupljanja, čišćenjem, trušenjem, spremanjem i otpre mom sjamenja i plodova, kao i uzgojem i otpremom sadnica. Na teren skim stanicama najbolje je imati stalne, uvježbane radnike, kojf se za mrtve sezone zaposluju na drugim šumskim radovima. Izlučivanje sjemenskih baza. Potreba valjanog podizanja naših šuma sili nas da se što prije odaberu i izluče sjemenske baze. Dolaze pri tome u obzir sastojine, čitave ili djelomično, ili grupe drveća. Od rjeđeg domaćeg ili egzotičnog drveća dolaze u obzir skupine i skupovi stabala, kao i pojedina .lijepo uzrasla stabla. Razlika unutar pojedine vrste drveća često su od velikog praktičnog značenja u vezi s izlučivanjem sjemenskih baza. Značajno je da morfološki neizdiferencirane niže jedinice mogu biti od veće važnosti nego što ih imaju morfološki jasnije limitirane takve jedinice unutar iste´vrste. Od interesa je ovdje i činjenica što unutar optimalnih životnih prilika nekog drveta mogu postojati praktički dosta važne diferencije. Unutar areala pojedinog drveća mogu postojat´ veće ili manje ratflike s obzirom na njihova vanjska ili´ unutrašnja obilježja. Različite fiziografske prilike Aislovljuju često i veće đ´ferencije u životnim valenciijama. Napose to dolazi do Izražaja unutar ´areala vrlo rasprostranjenog drveća, gdje se mogu jače ispoljitJ minknafce, optimalne i maksimalne egzistencioine valencije, sa č´ tavim nizom pmjelaiza. ,; I kod našeg se šumskog drveća vise ili manje spoljuju razfckc bilo u morfološkim svojstvenim (podvrste , odlike ) ili samo´ ii svojstvenim obilježjima. U potonjem slučaju može se raditi o utvrđenim naslednjim svojstvima biološk e variU jante , rase) Ili samo o fiziološkim svojstvima gdje nasljednost još rije utvrđena (ie ko tap o vi, f en o tSp o vi, provenijencije). .. Utvrđivanje i (limiitiranje vrijedni h fenotipskih i genotipskih jedinic a treba se smatrati važnim osnovnim zadatkom u vezi sa jačanjem produkcione sposobnosti naših šuma. Međutim, od momentano vrlo je velike praktične važnosti da se ubrza postupak oko iz 54 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 57 <-- 57 --> PDF |
bora if islučivanja sjemenskih baza s obzirom na pojedine vrste drveća i ev. već utvrđene njihove niže. jedinice, kako bi se osigurala potrebna količina sjemenja i plodova za umjetnu obnovu dozrelih sastojina, kao i za p o šu ml j i v an j e razgoljenih terena. (Kod obnove starih sastojina često se provodi i umjetno 1 pomlađivanje. Ovdje dolazi u obzir još i pošum!javanje kao i popunjlivanje sječina i S stina, To vrijedi za mnoge lužnjakove, kitnjakove, kestenove, smrekove, borove i dr. sastojine. U mnogim našim zrelim sastojinama bukve s primiješanim kitnjakom li kestenom ide se — u želji za pridlzanjem kvaliteta budućh sastojina — za ojačafrjem primjese kitnjaka i kestena U mnogim bukoviim sastojinama sa: primiješanom jelom potrebno je da se pojača primjesa jele, I u mješovitim sasotjinama bukve, jele i smreke može doći´ u obzir pojačavanje primjese najpoželjnije vrst©. Pošumlji v a nje m razgoljeniih terena nastojimo uzgojiti čiste lili mješovite sastojine i grupe, i (to u mediteranskoj oblasti: alepskog borai, pčnja, čempresa, cedrova, česmi´ne, ilovom, zelenike ii dr., u submeđ teranskoj oblasti: crnog bora, medunca, crnog jasena, crnog graba, bjelograbi´ća, koprivića, rašeljfce, maklena, badema i dr., a u oblasts unutrašnjih šuma: običnog bora, crnog bora, smreke, ari´ša, bagrema,, hrastova, kestena, .običnih jasena, brijestova, javora i dr. Kako se odavle vidi, potrebno nam je raspolagati dovoljnom količinom valjanog sjemenja, plodova i ii sadnica. Izlučivanje sjemenskih baza treba št o prij e provesti, kako bi se iz postojećih zrelih ili skoro zrelih sastojina mogao izvršiti š t o b o1 j i izbor. Površina se starih sastojina sve više smanjuje, a potreba na sjemenju i plodovima raste. Sušenjem i krčenjem smanjena je površina lužnjakovih, kitnjakovih i dr. starih sastojina. Stari kestenici često su pretvoreni u panjače ili ih je nestalo krčenjem. Odraslih medunčevih i crnikovih šuma sada ima razmjerno vrlö malo. Pretvorbom visokih šuma u niske, kao i inače snizivanjem ophodnje visokih šuma smanjuje se sve više površina sjemenskih sastojina. Odatle nastaju sve veće poteškoće s obzirom na nabavu sjemenja i plodova) Tako se u Poljskoj, gdje su u toku prošlog rata posječene sve odraslije borove sastojine, moralo pristupili osnivanju posebnih, sjemenskih sastojina. Slične poteškoće pojavile su se i u Švedskoj, Engleskoj, Americi i dr. Pri odabiranj u sjemenskih objekata odlučan je čitav ni z momenata . Oni zasijecaju u područje sistematike, dendrogeografije, ekologije, biologije drveća, genetike, fitooemologije, uzgajanja šuma, tehnologije drva, taksacije, ekonomike i dr. Kod izbora i opisa takvih objekata dolaze oni što potpunije do izražaja. Za izlučivanje dolaze prvenstveno u obzir sastojine, grupe ili pojedina stabla najvažnijeg drveća kao i — gdje je to moguće — njegovih nižih jedinica. Postepeno dolaze u obzir i vrste kao i forme vrednijeg a rjeđeg domaćeg, te egzotičnog drveća. S obzirom na ekološk e značajke vrši se odabiranje sjemenskih objekata naročitim oprezom. Tu se vodi računa napose o klimatskim odnošajima. Obraća se pažnja važnijim svojstvima tla i kamenoj podlozi, a također i geomorfološkim odnošajima. Isto tako od velikog su značenja biološk a svojstva pojedinog drveća. Važne su u prvom redu morfološke, fenotipske karakteristike.. Tu se obraća pažnja uzrastu, obliku debla, obliku krošnje, debljini grana, obliku pridanka i glavnog žilja, debljini kore i dr. Od važnosti 55 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 58 <-- 58 --> PDF |
je nadalje trajanje vegetacionog perioda, početak rađanja, puna fiziološka zrelost, turnus punog uroda, kvalitet sjemena, rezistentnost prema utjecajima biotške i abiotske-prirode i dr. Odabiru se sastojine koje su u dobi pune produkcije. Dobro je da se rezerviraju, prilikom izbora i izlučivanja, i takve sastojine koje još nisu dosegle fiziološku zrelost, ali su blizu nje, tako da će uskoro i one moći da služe kao sjemenske baze. Od velike su važnosti u pogledu izlučivanja genetsk i momenti.´ Kod toga se pazi — koliko je moguće — na genotipske značajke. Nasljednošću stanovitih dobrih svojstava najbolje je osigurana kvaliteta budućih sastbjina. Iako fenotipska obilježja nisu uvijek sigurni znak genotipskih obilježja, ipak se odabiru prvenstveno sastojine dobrih fenotipskih karakteristika, Izlučivanjem najboljih sastojina i grupa na odgovarajućem staništu uglavnom se ujedno rješava i pitanje najpovoljnijih genotipskih svqjstava. Prilikom izbora vodi se računa da je osigurana oplodnja sa susjednih visoko kvalitetnih stabala.. Stoga se u praksi pazi na to da u udaljenosti od bar 300 m nema loših sastojina, grupa ili pojedinih stabala, koji bi mogle utjecati na oplodnju, a prema toime i na stvaranje nepoželjnih križanaca. Ako takvi postoje, trebalo bi ih otstraniti. Kod izlučivanja sastojina ekološki podaci ne će nas uvijek zadovoljiti, jer ne raspolažemo mnogim elementima. Napose to vrijedi za podatke o klimi. Isto tako ni ostali ekološki faktori ne će biti uvijek dovoljni za prikaz pravog stanja. Tako je poznato da se gornja i donja granica nekog drveta drukčije odnose u visokim planinskim- masivima nego u manjim .samostalnim gorama. Potpuniju sliku pravog stanja odnosnih prilika dat će nam najbolje vegetacija . Bilje je; najbolji indikator ekoloških odnošaja. Prema tome ovdje sn od velikog značenja fitocenološka obilježja. Ekološki´ uslovi za drveće« koje se odlikuje prostranim prirodnim arealom mogu dosita varirati i u horizontalnom i vertikalnom .pravcu. Takvi opći podaci Služe, prema tome, kao putokaz s obzirom na mogućnosti opstanka tog drveća, ali često ne daju dovoUjno uvida s obzirom na ´najpovoljniji:, kvantitativni d kvalitativni´ prduk´tivitet. Radi toga nam vrlo dobro ,do!azi poznavanje f i t o c e n o 1 o š k i h odnošaja dot´enog staništa. I uzgojn i momenti ovdje su od velike važnosti. Za izlučivanje dolaze u obzir dobro njegovane, zdrave i otporne; sastojine, grupe ili pojedina stabla. Sastojine i grupe ne smiju biti ni preguste ni prerijetke. Najpovoljniji im je sklop-i obra´st oko 0,7. Preferiraju se u prvom redu optimalno razvijene prirodne, po mogućnosti´mješovite sastojine. Sastojine koje nisu iskonskog porijekla dolaze u obzir jedino ako posjeduju veće prednosti prema sastojinarna koije su stalne na dotičnom staništu ili kada povoljnih sastojina iskonskog porijeikla nema u dovoljnoj količini. Od kultiviranog domaćeg ili stranog drveća dolaze u obzir sastojine, grupe ili pojedina stabla koji se s obzirom na uzrast, otpornost i kvalitetu drva smatraju najboljima. Poželjno je da sjemensku sastojinu ili grupu tvore samo stabla dobre kvalitete. Međutim, kod pošumljivanja nekog terena i\´.> obnove neke sastojine ne će se mnogo pogriješiti, ako se upo´trebi ´: nešto sjemena sabranog u sjemenskoj sastojim ili grupi 55 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 59 <-- 59 --> PDF |
´ sa ev. lošijeg drveća. Kasnijim životom doei će i onako do izražaja primjere´" koji su nastali od bolje razvijenog drveća, a ostali će biti u toku života sve više izlučivanv: 1 uktanjalni Za izlučivanja ne dolaze u obzir stabla ´kojih je vi t ali t et iz raznih uzroka oslabljen , jer ona obično ne daju tako dobro potomstvo kao zdrava stabla. Ovdje, prema tome, ne dolaze u obzir smolarena stabla, kao ni stabla koja su u vezi jače degradacije tla oslabila. Iz istog razloga ne dolaze u obzir potisnuta, suhovrha i inače kržljavastabla, odn. stabla slabo razvijene krošnje, a također ni stabla koja su dugo vremena slabljena djelovanjem gljiva i kukaca. Na razne načine oštećivana stabla troše mnogo više drvne tvari za zarašćivanje rana, te im sjeme slabije ispunjeno. Izabrane sastojine moraju pokazivati vrlo dobra t e h n i č k a svojstva drveta. Tu dolazi u ocjenu: otpornost protiv raspucavanja uslijed raznih vanjskih utjecaja, jedrina i pravnost debla, pravnost- žice, čistoća od grana, debljina grana, kvrgavost, rašljavost, smještaj srca, veličina bjelilke i srži, početak osržavanja, važnija obilježja drvne tvari itd. Od velike su .nadalje, važnosti i taksacijsk i podaci o dotičnoj sastoijini. Tu dolazi prvenstveno u obzir visinsko i debljinsko prirašćivanje, te produktivnost drvne mase po kvantiteti i kvaliteti u toku života. Prilikom izlučivanja vodi se računa i o što racionalnije korišćenje stručne i radne snage,! U vezi s time nastoji se da u pojedinom kraju bude po mogućnosti što više sjemenskih objekata. Izručeni sjemenski objekti moraju biti što temeljitije opisani. Potvrđeni, registrirani i proglašeni takvi objekti ucrtavaju se u karte. Za svaku vrstu obično se izrađuje posebna karta. U Čehoslovačkoj se takvi objekti označuju zelenom bojom, i to sastojine: rubnom crtom, grupe: kružićem, a pojedina stabla: križićem. Nepovoljne sastojine, grupe i pojedina stabla označuju se ondje istim znakovima, ali crvenom bojom. Jednako označivanje provodi se i na terenu. Način gospodarenja sjemenskim bazama. Izlučeni sjemenski objekti ´ potpadaju pod poseban režim gospodarenja. Takve sastojine i grupe potrebno je — ako su nešto gušće — na vrijeme primjereno prorijediti, tako da se ojačaju krošnje. Öd važnosti je da! se u sjemenskim sastojinama i grupama proizvodna snag a tl a što bolje sačuva, ili da se ta — gdje je to potrebno — popravi. U vezi s time nastoji se da se uzgoji potstojna etaža gdje je nema, da se- obustavi odnašanje listinca, četinjka i sitnog granja, da se zabrani puštanjie stoke u šumu, kao i inače gaženje po tlu. Na sjemenskim stablima ne smije se srmolariti, a isto tako moraju se ona čuvati od drugih oštećivanja. v \ Pril´ikoim sakupljanja sjemenja i plodova postupa se i Jnače osobitim oprezom, tako da se što ´vii-še čuvaju sjemenska stabla. Napose se to odnosi na periferne dijelove krošnje. Ovdje se isključuje prevr.šivanje stabala, sječa ili lomljenje granja, truinjenj© sjemenja i plodova´ mlaćenjem motkama po vrhovima grana, rrumjenjc sjemena i plodova udarcima sjekire ´ij drvenim buzdovanima o deblo itd. Napose je od važnosti da se isključe t. zv. kvalitetn e sječe. Takvim se sječama, općenito, naglo smanjuje kvaliteta sastojine, a to bi 57 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 60 <-- 60 --> PDF |
bilo osobito štetno u sjemenskim sastojinatna. Tim se putem uklanjaju genotipski najsigurnija individui. Preostala stabla redovno su lošije kvalitete; imaju slabije razvijenu krošnju i produciraju razmjerno malo sjemena, koje je usto po svoj prilici i lošijih svojstava. Izlučivanje sjemenskih rajona. Podizanje novih sastojina bit će najuspješnije, ako za tu svrhu rabimo rjemenje, plodove ili sadnice koji potječu sa ekološki odgovarajućih sjemenskih objekata. Od raspoloživog sjemenja, plodova i sadnica dobre kvalitete imat ćemo najveću korist, ako ih upotrebimo na staništu koje je u ekološkom pogledu podjednako staništu matičnih stabala. Od važnosti je, dakle, da se organizira valjana distribucija sjemenja, plodova i sadnica. Tek će time sjemenarska i rasadničarska služba doći do punog izražaja. Valjanom distribucijom sjemenja, plodova i sadnica odklonit će se mnoge griješke, koje su »inače u ovom pogledu često činjene. Tako su ranije u području mediteranskih šuma vršena pošumljivanjia crnim borom. U Primorju vršena su često pošumljivanja crnim borom nabavljenim iz Austrije. Puštalo se dotle po strani primorske autohtone crnoborove sastojine. Ima podataka da se prilikom prvih pošumljivanja u Hrvatskom Primorju rabio slavonski lužnjakov žir. Isto tako često je rabljen dalmatinski crni bor za pošumljivanje u unutrašnjosti. Veliki kompleksi u unutrašnjosti pošumljivani su sadnicama uzgojenim u Senjskoj Draži. Isto tako vrlo se često prilikom obnove kitnjakovih sastojina, u nestašici njegovog žira, rabio lužnjakov žir. Poznati su nam slučajevi pošumljiivanja ovećih strmih terena u Samoborskoj Gori arišem i običnim jasenom itd. Paralelno sa izlučivanjem sjemenskih baza kao i planskom organizacijom sjemenarske i rasadničarske službe od hitne je potrebe da se izvrši i razgraničenje sjemenskih područja. Takvim rajoniranjem želi se osigurati upotreba sjemenja, plodqya i sadnica u području koje ekološki što više odgovara nalazištu matičnih stabala. Detaljno razgraničenje sjemenskih rajona moći će se izvršiti tek nakon točnijeg snimanja areala dotičnog drveća, a pogotovo nakon limitiranja njegovih, s obzirom na posebna svojstva važnijih nižih jedinica. Za ovu svrhu vrlo će dobro poslužiti areali glavnih naših šumskih fitocenoza. Napose je to od važnosti za drveće koje tvori više fitocenoza (kitnjak, bukva). Međutim, taj posao vezan je o opsežniji i dugotrajniji rad. Za potrebe prakse nužno je da se izvrši št o prij e razgraničenje sjemenskih rajona pojedinog drveća. U tome pogledu poslužit ćemo se fitocenološkim odnošajima, te šumsko-uzgojnim i šumsko-gospodarskimj momentima. Taj posao bit će moguće izvršiti i za kraće vrijeme, jer su naše šumske fitocenoze većinom održale više ili manje prirodni izgled, odnosno taj se — unatoč njihovih dtegradacijskih stanja — još uvijek može da dosta dobro uoči. Teškoće zadaje umjetno forsirano a raširenije drveće. Izlučivanje sjemenskih područja najbolje je provesti s obzirom na pojedinu, vrstu drva. Tim putem ide se i drugdje. Do god. 1948. postojale su u Cehoslovačkoj detaljne takve karte za smreku i obični bor. Pri tome se´ obuhvate sjemenski objekti, a ujedno se ograniči područje gdje sjemenje, plodovi ili sadnice, koji potječu od izlučenih objekata, dolaze do upotrebe. §8 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Pojedini sjemenski rajoni treba da su ekološki i vegetacijski što j e din ol» čn|i j i. Oni iobuhvataju i terene unutar kojih dotične ´vrste od prirode možda i nema, ali dobro uspijeva, jer su oni podjednaki terenima njenih iskonskih nalazišta. Tako se na pr. sjeverna granica alepskog bora nalazi na otoku Krapnju kod Šibenika, ali taj bor dobro uspijeva i na gotovo svim sjevernijim otocima, te uz obalu Istre. Sakupljanje sjemenja i plodova, te njihova daljna manipulacija. Sakupljanje i valjano rukovanje sjemenjem i plodovima od znatne je važnosti s obzirom na njihovu kvalitetu. Loš postupak prilikom sakupljanja, a napose prilikom daljneg manipuliranja, može imati veliki utjecaj na kvalitetu sjemenja i plodova. Prilikom sakupljanja činjene su često dosta velike pogreške. Tako je na otoku Braču sakupljano kroz dugi niz godina sjeme dalmatinskog crnog bora bez stručne kontrole. U Hrvatskom Primorju sakupljano je sjeme crnog bora već dugo u državnoj režiji, ali je često najvažniji posao, tj. branje češera, bilo prepušteno okolišnim žiteljima. Oni su ih brali akordno i predavali po prostornoj mjeri (u vaganima) državnom osoblju na daljni rad. U oba slučaja rađeno je loše. Sasma je razumljivo da akordantu nije bilo do toga da se penje na visoka, elitna stabla — iako ih jie u oba shiCaja bilo na raspolaganju. Brao je češere sa niskih, zakržljalih, mladih, prevršenih ili inače na razne načine oštećenih i deformiranih stabala. U stvari sjeme nije potjecalo sa elitnijih nego naprotiv sa najlošijih stabala. Umjesto pozitivne selekcije vršena je, dakle, . negativna selekcija. U svrhu sakupljanja sjemenja i plodova potreban je dobro organizirani rad. Treba raspolagati posebno izvježbanim radnicima i specijalnim priborom. Radnici treba da imaju odgovarajuću odjeću i obuću. Ovdje dolaze u obzir kožnate gamaše za ruke i noge, kožnati pojas i remen´za, povezivanja oko stabla, konop sigurnost´1, torba, kožnata kapa i željezne´pen jalicc. Postoje kao danas najbolje švicarske penjalicc. Ome su prikladne za penjanje ma drveće svake debljine. Telefonske pemjarice ne valjaju, jer su udešene samo za jednu debljinu .Međutim, primijetili smo da i švi´carske pemjalrJce ubadanjem oštrice dosta oštećuju debla, a napose kod stabala tanke.kore (smreka,»jela). .Potreban je ovdje i drugi´ pribor: vreće, kukaste motke /a dokučivanje granja, nasađene torbice (za jelove češere) i si. Od velike je važnosti i daljna manipulacij a sjemenjem, i plodovima. U praksi su često velike količine sjemenja i plodova baš uslijed loše manipulacije ili sasma upropaštene ili im je kvaliteta znatno oslabljena. Što se tiče sjemenja četinjača, postoji kod toga prilično određen, iako specifičan postupak, koji se odnosi na trušenje, čišćenje i spremanje. Veće pogreške čine se u širokoj praksi redovno pri manipulaciji sjemenjem i plodovima listača. Ostavljanjem u predebelim kupovima, nedovoljnim i rijetkim pregrtanjem, preranim i lošim spremanjem i si., dolazi često do kvarenja. I spremanj e sjemenja i plodova iziskuje specijalan postupak i v opremu. U tu svrhu potrebne su prikladne prostorije, posude, vreće, naprave ltd. Isto tako potreban je poseban uređaj i prikladan materijal za otprem u sjemenja i plodova. 59 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Uzgoj sadnica i njihova manipulacija. U vezi sa podizanjem što vrednijih šumskih sastojina sadnicama jedna je od glavnih predpostavki v a1 j a n a 1 o k a c i j a rasadnika. I rasadnici po svom položaju i ostalim ekološkim uslovima treba da što više odgovaraju terenima gdje se vrše pošumljivanja. Što su veće razlike u geografskoj udaljenosti, nadmorskoj visini, kamenog podlozi, svojstvima tla, ekspoziciji i dr. između rasadnika i mjesta sadnje, to su veće prirodne teškoće s obzirom na održanje i uspijevanje sadnica. Mišljenja smo da rasadnike treba tako locirati da budu po mogućnosti što bliže mjestu sadnje. Drugim riječima, rasadnike bi trebalo rasporediti prema šumskim geografskim zonam a i visinskim regio n a m a. Dakako da se kod toga ne bi moglo ići predaleko, jer su za ´lokaciju stalnih rasadnika odlučni mnogi ne /samo prirodni´nego i ekonomski i dr. momenti. Manipulacijom u rasadnicma ide se za uzgojem što prikladniji h sadnic a za teren. U praksi je već odavno poznato da se biljke, napose posljednih godina boravka u rasadniku, što manje zalijevaju, a vlaga u tlu da se podržava što više okapanjem. Okapanje postoji, otkad postoji uzgoj sadnica. Međutim, pravilnijom primjenom okapanja može se kod nas mnogo više pridonesti uzgoju prikladnih sadnica. Način sjetve i količina sjemena podešava se prema tlu i kvaliteti sjemena. U nekim rasadnicima sije se uvijek ista količina sjemena za pojedinu vrstu. Time se često troši odviše sjemena. U vezi sa štednjom sjemena i produkcijom većeg broja sadnica provode se u rasadnicima i razne druge mjere. Tako je često potrebna dezinfekcija sjemena i tla, osiguranje usjeva i mladih biljaka od raznih oštećenja i dr. Kod vađenja i otpreme traži se naročiti oprez. U tome pogledu potrebno je biljke dobro štititi od isušeraja. Opsežniji pokusi prof. Dr. A, P e t r a č i ć a iz tog područja pokazali su da se sadnice četinjača uglavnom osuše, ako im je žilje samo 1 sat izloženo ma suncu. Biljke listača u tome su mnogo otpornije, ali je i kod njih potrebna što veća zaštita od isušenja. Međutim, u, širokoj praksi često se dešava da se baš radi loše manipulacije sade mrtve ili skoro mrtve biljke. Zaključene napomene. Valjana organizacija sjemenarske i rasadničarske službe od neprocjenjive je praktične važnosti, jer se njome iz temelja osigurava dobra kvaliteta buduće sastojine. Ona je jedan od osnovnih uslova za dizanje p r o du´k t i vi t e t a naših šuma i u kvantitativnom i u kvalitativnom pogledu. Smatramo je stoga osnov no m djelatnošću šumsko-uzgojnih, odnosno šumsko-gospodarskih mjera. U vezi sa uređenjem sjemenarske i rasadničarske službe kod nas potrebno je riješiti nekoliko važnijih organizacionih pitanja, a ujedno što prije —I gdje to još nije učinjeno — izabrati, izlučiti i proglasiti sjemen sk e baze tj. sastojine, grupe drveća ili pojedina stabla, te uvesti i njima poseban način gospodarenja. Paralelno sa izlučivanjem sjemensikih objekata potrebno je što prije izvršiti i razgraničenje sjemenski h područj a za važnije vrste drveća. Isto tako potrebno je što bolje organizirati sakupljanje sjemenja i plodova, te njihovu daljnu manipula 60 L... . |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 63 <-- 63 --> PDF |
oiju, kao i organizirati uzgoj sadnica za pošumjjivanje i njihovu distribuciju, U svakom od tih područja rada postoji niz pitanja, koja će se — u vezi sal novim iskustvima — riješit kako će to našim prilikama najbolje odgovarati. SOME CONTRIBUTIONS IN CONNECTION WITH THE IMPROVEMENT OF FOREST PRODUCTION The author gives some proposals in connection with the improvemen t of forest seedi n g and n u r s"e r y work. The attention. !´is drawn to the moire ´important organisation questions and proposals are gfiiven with regard to the most rapid and useful selection and seperation of seed stands, groups of seed trees and individual seed trees. The importance of see d r e gi o n s limliitation, especially in countries where such division is not yet brought about, is emphasized.´ The author discusses the best possible way for gathering and further manipulation of forest seeds and fruits. The importance of forest nursey location in horizontal and vertical direction, correspondent raising and distribution of seedlings in connection with afforestation as stressed, too. lag. PAVLE FUKAREK (SARAJEVO): \ StauiUa V,aniiiwi o^aäkt uaktu šumskih pa&aca u 194-6147 fyadiui 0 Pančićevoj omorici (Picea omorica Pančić), o tom jedinstvenom i značajnom četinjarskom drvetu, po kojem je naše vegetacijsko područje postalo znamenito, napisano je do danas ogroman broj različitih naučnih radova, saopštenja i drugih literarnih priloga. 0 tom drvetu, koje je svojevremeno izazvalo veliku senzaciju u naučnom svijetu, pisali su brojni znameniti botaničari, domaći i strani, i svojim radovima doprinijeli da se ova vrsta našeg rijetkog šumskog drveća danas poznaje gotovo do u tančine. Poznate su nam njene morfološke, anatomske i druge osobine gotovo u potpunosti, ekologija njenih staništa upoznata je u priličnoj mjeri, a isto tako njene biološke osobine kao i sastav fitoeenoze u kojoj ona dominira bili su predmet istraživanja u najnovije vrijeme. Ne govoreći o njenim staništima, koja su istraživali i upotpunjavali brojni domaći i strani botaničari i šumari, mi možemo slobodno tvrditi, da se o Pančićevoj omorici kod nas znade mnogo više nego o bilo kojem drugom! drvetu naših šuma. Nažalost, iako> postoji vrlo obiman materijal koji nam govori o osobinama naše »omorike«, mnogome od inaših stručnjaka ovaj materijal nije pristupačan, pošto je razasut po velikom broju (većinom stranih) časopisa. Zbog toga postoji već odavno potreba da se pristupi prikupljanju i obradi) toga materijala, na sličan način kako je obrađena isto tako značajna vrsta Balkanskih planina-molika (Pinus peuce Grisebach), i tako omogući potpuni pregled ove naše domaće vrste svakom našeni stručnjaku. Prije nego što pređemo na izlaganje podataka o sastojinama Panoićeve omorike, koje su stradale u šumskim požarima teških sušnih godina r 61 |