DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 63     <-- 63 -->        PDF

oiju, kao i organizirati uzgoj sadnica za pošumjjivanje i njihovu distribuciju,
U svakom od tih područja rada postoji niz pitanja, koja će se —
u vezi sal novim iskustvima — riješit kako će to našim prilikama najbolje
odgovarati.


SOME CONTRIBUTIONS IN CONNECTION WITH THE IMPROVEMENT
OF FOREST PRODUCTION


The author gives some proposals in connection with the improvemen t
of forest seedi n g and n u r s"e r y work. The attention. !´is drawn to the moire
´important organisation questions and proposals are gfiiven with regard to the most
rapid and useful selection and seperation of seed stands, groups of seed trees and
individual seed trees. The importance of see d r e gi o n s limliitation, especially in
countries where such division is not yet brought about, is emphasized.´ The author
discusses the best possible way for gathering and further manipulation of forest
seeds and fruits. The importance of forest nursey location in horizontal
and vertical direction, correspondent raising and distribution of seedlings in connection
with afforestation as stressed, too.


lag. PAVLE FUKAREK (SARAJEVO):
\


StauiUa V,aniiiwi o^aäkt uaktu šumskih
pa&aca u 194-6147 fyadiui


0 Pančićevoj omorici (Picea omorica Pančić), o tom jedinstvenom i
značajnom četinjarskom drvetu, po kojem je naše vegetacijsko područje
postalo znamenito, napisano je do danas ogroman broj različitih naučnih
radova, saopštenja i drugih literarnih priloga. 0 tom drvetu, koje je
svojevremeno izazvalo veliku senzaciju u naučnom svijetu, pisali su
brojni znameniti botaničari, domaći i strani, i svojim radovima doprinijeli
da se ova vrsta našeg rijetkog šumskog drveća danas poznaje gotovo
do u tančine. Poznate su nam njene morfološke, anatomske i druge osobine
gotovo u potpunosti, ekologija njenih staništa upoznata je u priličnoj
mjeri, a isto tako njene biološke osobine kao i sastav fitoeenoze u kojoj
ona dominira bili su predmet istraživanja u najnovije vrijeme. Ne govoreći


o njenim staništima, koja su istraživali i upotpunjavali brojni domaći i
strani botaničari i šumari, mi možemo slobodno tvrditi, da se o Pančićevoj
omorici kod nas znade mnogo više nego o bilo kojem drugom! drvetu naših
šuma. Nažalost, iako> postoji vrlo obiman materijal koji nam govori o osobinama
naše »omorike«, mnogome od inaših stručnjaka ovaj materijal
nije pristupačan, pošto je razasut po velikom broju (većinom stranih) časopisa.
Zbog toga postoji već odavno potreba da se pristupi prikupljanju
i obradi) toga materijala, na sličan način kako je obrađena isto tako značajna
vrsta Balkanskih planina-molika (Pinus peuce Grisebach), i tako
omogući potpuni pregled ove naše domaće vrste svakom našeni stručnjaku.
Prije nego što pređemo na izlaganje podataka o sastojinama Panoićeve
omorike, koje su stradale u šumskim požarima teških sušnih godina


r
61




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 64     <-- 64 -->        PDF

1946, i 1947,, potrebno je oživiti neke historijske podatke u vezi sa njenim
otkrićem.


Naš znameniti botaničar Josif Pario ć, kojemu je os.´im ostalog j otkriće »omorike
« doprinijelo da se uvrsti među. zaslužne naučnike Evrope, prvi put je vidio
»omoriku« tek 1877. godine, iako je za njeno postojanje znao već i od ranije. Po
njegovim vlastitim podacima, on je još 1855. gođne, za vrijeme jedne naučne ekskurzije
»po Užičkom okrugu«, doznao od mještana, da taimo negdje »u šumama Tare«
raste jedno neobično četinjarsko drvo, ali mu tom priil´-kom »niko nije umeo da pokaže
to drvo«. Tragajući za njiim uspjelo mu je tek deset godina kasnije pribaviti
plodove i grainč´ce razl´čitih četinj´ara sa Tare i Zlatiibora i među njima i dvije
grančice jednog neobičnog šumskog drveta koje su mu odmah pokazale da pred
sobom ima nešto čemu vrijedi posvetiti nairoc´tu pažnju. Prilike mu nisu dozvoljavale
fanije, nego tek 1877, god ne, putujući´ po Tari i Zlatiiboru sa naročitim ciljem,
kako sam ističe, »da se kucaj ne vrati dok omoriku ne nađe« i kad je već pomišljao,
da će mu i ovog puta ostati želja neispunjena, našao se je u selu Zaovinama nad
obalama. Rzava »pred omanjom grupom č et´ nj ara, okićenih na vrhu ´mnoštvom, šešarica
«. To je bila sastojina omorika u Sklopovima, koja je u specijalnoj karti o´znaičema
kao Vis i postoji sačuvana još i danas. Nakon svog povratka u Beograd utvrdio je
PanS´ć da naša »omorika« nema bliskih srodnika među evropskim četin jarima, nego
tek medu smrčama Dalekog Istoka.


Obradivši detaljno svoj nalaz i upoređujući ga sa poznatim vrstama
smrča, Pančić je objavio u »Težaku« prvi prikaz »omorike« nove »fele četinjača
« sa Balkanskog Poluotoka. Godine 1880. uspijeva mu još jednom
daj posjeti predjele oko Drime i tom prilikom nalazi »omoriku« i na Crvenoj
Stijeni iznad sela Rastišta, te na Stocu na bosanskoj strani (kojeg j«
pogrešno označio kao Janjac), a od drugih je doznao, »da to drvo raste
i ti obližnjoj Bosni na brdu Semetešu nedaleko Višegrada«, misleći time
na Semeć, u čijem se okolišu doista i nailaze sastojine »omorike«.


Ne ulazeći u činjenicu, da je Pančić pretpostavljao da »omorike« ima,
na mnogo više mjesta na Balkanskom Poluotoku i da su osim Drobnjaka
u literaturi netačno zabilježena i brojna druga mjesta na kojima je navodno
»viđena« ova »vitka« balkanska smrča!tokom vremena otkrivene
su, ne samo u Srbiji, nego i u susjednoj Bosni brojne manje sastojine
Pančićeve omorike o kojima su pisali Wettstein, Handel, Mazzetti, Neger,
Adamović, G. Beck, Fr. Novak i drugi. U novijie vrijeme detaljnim
istraživanjem pojedinih njenih staništa pozabavili su se naši stručnjaci
Maly, Plavšić i Piškorić, specijalno za staništa u Bosni, dok o staništima
iz Srbije imamo dosta detaljne podatke još od Uroševića, (Vidi navedenu
literaturu).


Ti podaci vrijedili su sve do 1946. godine. Te kobne godine harali
su u našim šumama nezapamćeni požari, koji su u velikoj mjeri izmjenili
i lice bosanskih šuma. Na području oko srednjeg toka rijeke Drine opustošili
su šumski požari velike površine. Oni su se pojavili u zabačenim
predjelima u kojima nije bilo lako organizirati zaštitu i spriječiti1 požare da
zahvate velikog maha. Sušna godina, nekoliko beskišnih mjeseci, pojačali
su zamah požara. Godinu dana kasnije ponovile su se slične prilike i
na istom području stradale su od požara veće površine šuma na Javor
Planini, u srebreničkom srezu, te na granici Bosne i Srbije. Zajedno sa
ostalim uništene su tada i neke sastojine Pančićeve- omorike.


Te godine, kao nekim slučajem, imao sam upravo ja dužnost da rukovođiim
gašenjem požara u šumama na pjanini Devetaku i Javoru, i mene je eapala ža


.62




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 65     <-- 65 -->        PDF

losna dužnost da medu prvima stignem do opaljemiib i ^zgorjefn stiibala Pančićeve
omorike na Dobrotušu, Bjeličkkn Stijenama i Vranovinii.


Godinu dana iiza toga ponovno m´1 se je pružila prilika da .proputujem kroz
područje višegradskog, račaraskog, srebreraičkog i rogatičkog sreza i da obiđem
gotovo sve sastojine Pančićeve omorike, koje su bilo na koji način do tadaj otkrivene.
Pošavši od "VTšegrada preko Tovami´ce na Gostuju, odatle preko Zaovina na Taru
Planinu i dalje pr&ko Crvene Stijene ä Crnog Vrha, Vidače kod Jagoštice, Štule,
Stoca, Božurevca, Rakovca, Cerove Ravni prebacio sam se preko Drine kod Slapa
i stigao u selo Luku. Ob´Savš´i sva staništa Pančićeve omorike oko Luke u srebreniičkom
srezu, prebacio sam se preko Javor Planine u Podžeplje odakle sam (nakon
dvodnevnog uzaludnog traženja) dospio ti najsjevernije poznato stanište Pančićeve
omorike na Tisovljaku. iz Podžeplja vratio sam se u Višegrad preko Dobrotuša, Tesle
Stare Gore, Smrčevog točila, Štavmja i Brštainice. Prilikom ovog putovanja, koje je
trajalo 14 dana, uspjelo mi je stići i pregledati svaku poznatu saistoji´nui i grupu
stabala Pančićeve omorike u ovim predjelima, izuzev staništa na planini Zvijezdi,
za koja sam bio od mještana pogrešno upućen. Rezultate ovog terenskog putovanja
izmijeću u sažetom obliku.


- Ostavljajući po strani podatke, koji su već poznati iz literature, a
koji se odnose na staništa Pančićeve omorike, novi nalaz je sastojina u
Trenic i nedaleko Zaovina (na padinama Pasje Stijene), koja je do?
duše već od ranije poznata, ali za nju nije navedeno, da se nalazi na
serpeintinskoj podlozi^ Ranije je bilo poznato, a mnogi autori su to
i posebno isticali, da Pančićeva omorika raste isključivo! na podlozi vapnenca.
Za ostale sastojine ova je tvrdnja tačna, ali slučaj sa sastojinom
u Trenici pokazuje, da Pančićeva omorika i u prirodi dolazi na drugim
staništima, a ne samo na vapnencu. Posebno treba ovdje istaknuti,
da je ova sastojina prilično malena i da se nalazi okružena dosta prostranim
crnoborovim šumama, koje se spuštaju sa padina Pasje Stijene.
Pasja Stijena i njene padine, koliko se je moglo letimično vidjeti, izgrađena
je pretežno od vapnenaca, a tek u njenim najdonjim dijelovima
pojavljuje se na površini serpentinske stijene. Upravo tu nađena je ova
omanja sastojina Pančićeve omorike i u njoj priličan broj drugog bilja,
koje je karakteristično za vegetaciju naših serpentina. Ovdje vrijedi napomenuti
i činjelnicu, da je sam Pančić u prvo, vrijeme isticao da »omorika
raste na silikatu«. U svojoj knjizi, koja je 1887. god. izašla pod naslovom
»Omorika« navodi on da su mu javili da to drvo, »raste na
Jezerima, oko Durmitora«, a da njemu nije to upalo u oči, kad je tim
predjelima putovao, poštojse jie »većinom kretao na kalcitu, a omorika
raste na silikatu«. Omorika međutim nije nađena oko Durmitora, a navodi
o njoj tamo, osnivali su se na poopštavanju naziva »omorika«, kojim naš
narod naziva običnu smrču.
U blizini staništa u Trenici, nešto sjevernije na padinama Pasje Stijene
u gornjem toku Zmaj evačkog Potoka nađena je jedna oveća skupina
Panćićevih omorika, koja do tada nije bila šire poznata. U literaturi o
njoj nismo mogli naći nikakve podatke, pa prema tome, ovu sastojinu
treba kao noVu ubrojiti u spisak staništa Pančićeve omorike. Sastojina
obuhvaća jedva nešto manje od jednog hektara ii okružena je šumom jele,
smrće i borova. Nalazi se neposredno iznad samog potoka, tlo je u njoj
aosta duboko, ali, iako je sastojina okrenuta sjeveru, ona ne daje dojam
tipičnog mjesta na kdjem najčešće raste Pančićeva omorika. Na prvi pogled
izgleda kao da je skupina »omorika« ovdje sasvim slučajno izrasla
i zbog toga vjerovatno nije niko ranije nju ovdje ni tražio. Po tragovima


Ui. ´ 63




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 66     <-- 66 -->        PDF

sječe vidi se da su nekada ovdje rasla cmorikrna stabla u većem broju.


Nedaleko od ove sastojine nalazila se je još prije nekih desetak godina


oveća skupina Pančićeve omorike na mjestu Bijele Vode (Bijeli Potok).


Danas od ove sastojine nema više traga, te postoji opasnost da se na isti


način postupi i sa sastojinom u Zmajevačkom Potoku. Koliko se je moglo


utvrditi, sastojina je u privatnim rukama i vlasnik, kao uostalom i na


drugim mjestima, siječe za svoje potrebe jednako tako Pančićevu omoriku,


kao i ostalo drveće. Po tome, što mještani vrlo dobro poznavaju razlike


u kvalitetu drveta1 obične smrče i Pančićeve. omorike, može se zaključiti,


da im sječa i jedne i druge nije neobična.


Ovo novo, ranije nepoznato stanište Pančićeve omorike u Zmajevač


kom Potoku nedaleko Zaovina navodi nas ha pretpostavku, da bi se u ovim


predjelima, možda nakon jednog detaljnijeg istraživanja, još naišlo . na


druge nepoznate njene sastojine. Međutim, sasvim je sigurno da Panči


ćeve omorike nema oko Paračina, premda ju je navodno tamo »vidio«


W. Israel*)
Od sastojina Pančićeve omorike, koje su potpuno uništene u požarima
1946./47. godine treba na prvom mjestu spomenuti sastojinu S m rčev
o Točil o (Dugi Do), onu prekrasnu sastojjinu nedaleko Medne
Luke na Semeč Planini, o kojoj nalazimo podatke, već kod Wettsteina i
Malva. Nju su svojevremeno otkrili šumarski stručnjaci Zechel i Kara-
man. Omorika je ovdje rasla na sjeveru okrenutim strmim kamenitim padinama
iznad uskog klanca, koji se spušta sa visoravni do Drine. U visini
od kojih 900—1000 m nalazila se je oveća sastojina odraslih »omorika«
u gustom sklopu. Ova sastojina, kako nas izvještava Malv, već je i ranije
u izvjesnoj mjeri stradala od šumskog požara, kojeg su izazvali neoprezni
lovci. Međutim, nakon požara u 1947. g. od ove sastojine čini se
da nije ništa preostalo. Godinu dana poslije požara nađeno je još samo
nekoliko stabala sa zelenom krošnjom, ali i ova su bila opaljena u donjem
dijelu tako, da ima malo vjerojatnosti da su ostala na životu.


Nešto sjevernije od Smrčevog Točila nalazile su se nekolike manje
grupe stabala Pančićeve omorike u strmim Starogorski m (Tatiničkim)
Stijenama. I tu je prošao šumski požar i od pet grupa, koliko
ih je bilo, preostalo je samo jedno živo zeleno stablo ispod kote Teferić,
a i evo možda nije preživilo do današnjih dana. Ovdje se je omorika
nalazila u manjim sklopljenim grupama u nadmorskoj visini od kojih
1050v m., zajedno sa običnom smrčorn, jelom ,bijelim i crnim borom i
bukvom, okruživanom šikarom hrastova, graba i kukrike. O ovim staništima
nalazimo detaljnije podatke u radovima Tregubova i Plavšića.


Među najčešće posjećivanim, lako dostupačnim staništima Pančićeve
omorike, spadala je manja sastojina od nekoliko desetaka stabala na planini
Dobr o tu š u blizu sela Laze. Ovdje je omorika bila primjesa sastojine
jele, smrče i bukve, a nalazila se,je tek nekih desetak metara iznad
šumske pruge, koja iz Han Pijeska vodi do Podzida na Drini. Čini se, da


*) U članku pod naslovom »Dendrologisehe Not´-zcn-Dciadroilogisches aus Serbien
« u Mitteilungen d. Dendrog. Gesellsch. 1900 (str. 3(0) navodi W. Israel ovo:.»Pice»
Omoriea traf ich horstweise eingesprengt im Walde auf einem hohen Berge links der
Morava uinweS Pairaoin an queWigen Stellen.« Ovo je bez svake sumnje zamjena sa
običnom smreom,. jer ovakav značajan inataz ne bi os´tao samo u jednoj bilješci, nego
bi se o njemu do danas znalo mnogo više.


I


64


i




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 67     <-- 67 -->        PDF

je šumski požar ovdje i nastao od iskar/ lokomotive u 1947. godini. Dva
dana nakon toga što je ovim predjelom prošao požar, naišao sam na sva
stabla Pančićeve omorike potpuno spaljena. Samo jedno od njih, bilo se
je prevalilo preko pruge i na vrhu imalo je još sačuvane brojne nezrele
ljubičaste češere.


Na ograncima Javor Planine iznad sela Brložnika postojale su dvije
manje sastojine i to na B j e 1 i č k i m Stijenama i na Vranovini


Grupa stabala Pančićeve omorike* u predjelu «Pod Vidačorh«
t (foto ing. St. Kokrović)


(Vran Kamenu), na dva izrazita grebena u međusobnoj blizini. Nadmorska
visina od kojih 1260 do 1^50 met. te obilan xpodmladak govorilo je


o tome, da´ se ovdje »omorika« nalazi na svom najpovoljnijem položaju.
Prema Plavšiću, na Bjeličkim Stijenama, moglo je biti oko 100 odraslih
stabala »omorike«. Danas nažalost nema ovdje ni traga od nekadašnje
sastojine. Jedino, za našu utjehu^ uspjelo je odatle iznijeti i sačuvati materijal
za analizu prirasta i tehnološko ispitivanje drveta Pančićeve
omorike.
U srebreničkom srezü, sjeverno od sela Luke postojalo je nekoliko
većih i manjih sastojina Pančićeve omorike iznad Crnog Potoka, o kojima
je već pisao Wettstein kao o jednoj sastojim. Kasnije je ovdje utvrdio
Plavšić da se ne radi samo o jednoj sastojini na Crvenoj Stijeni, nego o
pet grupa, koje su međusobno potpuno odijeljene, a nižu se na sjeveru
okrenutim strmim padinama iznad spomenutog potoka. To su bile sastojine
G r a d, C r v e ne S t i j ehe, Borov Vrt, C r ni V r h i M e ć a v oi


65




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Do. Plavšić je istovremeno utvrdio da sjevernije, na Tovarnici i Ljutici,
za koje je Wettstein iznio pretpostavku da su obraštene sastojinama Pančićeve
omorike, nema ni jednoj stabla »omorike«. Danas ni to ne bi bilo
važno, jer je požar zahvatio čitav ovaj predjel oko Crnog Potoka i uništio
svu šumu. Samo na rubu sastojine iznad Borovog Vrta ostalo je jedno
stablo Pančićeve omorike nezahvaćeno požarom i vjerovatno je jedini
preživjeli primjerak koji može posvjedočiti, da su tu u blizini bile veće
sastojine.


TUovtjaL.


Sastojina Pančićeve omorike prije požara (1(946. g.)


i : U isto vrijeme, kada su bjesnili požari u Crnom Potoku i progutali
sastojine Pančićeve omorike, nastradalo je od suše i ono osamljeno stablo
Panciceve omorike u obližnjoj Zaradovini.
Na suprotnoj obali rijeke Drine, a naročito u N. R. Srbiji, od šumskih
požara stradalo je srazmjerno manje sastojina Pančićeve omorike.
Jedino je od neprocjenjive štete nestanak jednodobne mlade sastojine u
Brusničkom Potoku ispod Karaule Štule na samoj granici Bo


x


66




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 69     <-- 69 -->        PDF

sne i Srbije. Ova jednodobna mlada, dosta prostrana sastojina Pančićeve
omorike vjerovatno da je nekada i nastala nakon jednog većeg šumskog
požara. Tu pretpostavku iznio je već i Tregubov, a ona je vrlo osnovana,
pošto se neposredno iznad ove sastojine nalazi Stolac ,sa najljepšim starim
primjercima »omorike« sa kojih je sjeme lahko moglo doprijeti v Brusnički
Potok.


Požar sastojine u Brusničkom Potoku nastao je iz požara, koji je
zahvatio šikaru oko sela Jagoštice. Jak vjetar prenosio je vatru velikom


Sastojina Pančićeve omorike poslije požara (1948. g.)


brzinom preko grebena tako, da je bilo nemoguće spriječiti njeno prodiranje
iz šikare u visoku šumu. Požar nije samo zahvatio i uništio sastojinu
»omorike« u Brusničkom Potoku, nego je, prešavši kroz mješovitu sastojinu
na Štuli, zahvatio i jedan dio sastojine Pančićeve omorike na Velikom
Stocu. Tu je stradalo dosta stabala ogromnih dimenzija i velike starosti.
Na mjestu zvanom Vrata postojala je jedna odijeljena skupina
stabala »omorike«, koja je ovom prilikom potpuno izgorila.


67




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 70     <-- 70 -->        PDF

U N. R. Srbiji stradala je od požara još samo jedna mala sastojka
Pančićeve omorike. To zapravo nije ni bila neka sklopljena sastojina,
nego grupe i pojedinačna stabla na mjestu zvanom Jabučic a u
klancu Rzava blizu sela Zaovina. Ovdje je požar zahvatio predjel Vranjak,
a neka stabla omorike izgleda da su stradala više od suše nego od
požara. ,


Sastojine Pančićeve omorike, sve do donošenja Zakona o zaštiti
šuma od požara, nisu bile potpuno sigurne od iznenadnih šteta uslijed
neopreznog loženja vatre u šumi. Tako je i sastojina na Gostilji kod Višegrada
skoro mogla nastradati od vatre, koja je nastala u proljeće 1948
godine u susjednoj šumi. Ovaj požar bio je na vrijeme lokalizovan i
zahvaljujući nastalom kišovitom vremenu nije imao veće štetne posljedice.
Vatra je doprla do blizine sastojine Pančićeve omorike i nije prodrla
u gustiš sastojine, gdje se ne bi dala tako lako ugasiti.


Nakon ovoga što je naprijed u kratkim crtama izloženo, vidimo da
je iza požara u 1946. i 1947. godini preostao još samo malen broj sastojina
Pančićeve omorike. Čini se, da su u prošlosti na isti način stradale
i druge sastojine Pančićeve omorike, još prije nego što su bile nauci
poznate.


Radi preglednosti i lakšeg upoznavanja stanja sastojina Pančićeve
omorike na području oko Višegrada, za vrijeme prije i poslije katastrofalnih
šumskih požara, izrađene su dvije pregledne karte u prilogu. Na
njima su debljim linijama označene sastojine, a križićima grupe i pojedinačna
stabla Pančićeve omorike. Tačkasto ispunjena polja označuju
sastojine "koje su preživjele šumske požare, a bijela polja one, koje su
nastradale. Površine koje su obuhvatili šumski požari okružene su isprekidanim
tankim linijama. Jedna od ovih karata pretstavlja sastojine prije,
a druga preostale nakon, požara. U ^voj drugoj karti označene su i grupe
preživjelih stabala na mjestima gdje su sastojine uništene.


Na kraju potrebno je navesti sastojine, koje su preostale. To su:


A. U N. R. Srbiji:
Trenica , Istočno od zaselaka Zaovine (Đurići) nalazi se ova manja
sastojina za koju je već naprijed istaknuto da se nalazi na podlozi
serpentina.
Zmajevački Potok. Nešto sjevernije od prve sastojine i nešto
više udaljena od naselja. Sastojina izgleda, kao da je ostatak neke
veće šume »omorike«. Ako prilike dozvole, trebalo bi je još detaljnije
pregledati.
Jabučica . Ovdje se u samom klancu rijeke Rzav nalazi nekoliko
stabala Pančićeve omorike, čije je sjeme vjerovatno voda donijela sa
nešto uzvodno ležećih sastojina u Sklopovima.
Sklopov i (Vis). Ovo je ona sastojina »iznad kuće pokojnog popa
Đoke« u kojoj je Pančić prvi put otkrio »omoriku« i za koju su mu
pratioci kazali, da je ona ista, odakle su mu, deset godina ranije, poslali
one znamenite grančice, na osnovu kojih je utvrdio novu vrstu. To
su zapravo dvije manje skupine, koje se nalaze na sjevernoj strani iznad
ulaska u »romantičnu klisuru Rzava«. U ovim sastojinama pretežno su
mlađa stabla.


68




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Navedena četiri staništa nalaze se u neposrdenoj blizini zaselaka
Zaovine (v. kartu). Prema podacima ing. S. Kolarevića nalazi se Pančićeva
omorika.i nešto južnije nizvodno oko Rzava. Ovaj podatak nisam
mogao provjeriti, jer za njega nisam znao prije nego što sam se sa ove
ekskurzije povratio.


Poravni . U blizini sela Karaklije u privatnoj šumi nalazi se jedna
manja sastojina »omorike«. Ona se nalazi na jugoistočnoj strani Janjčaca,
nešto sjevernije od sastojine na Gostilji.


Crveni Potok (Crvena Voda), Ovo je jedina poznata sastojina
Pančićeve omorike na Tari Planini. Nalazi se nedaleko Mitrovca,
do kojeg se najlakše dolazi iz Jelisavčića a sada možda novom izvoznom
kamionskom cestom. Ovo je posebno zanimljiva sastojina u kojoj
se »omorika« nalazi na potpuno ravnom, u proljeće poplavljenom terenu,
okružena sa johama i bijelim jasenom. Oko ove močvarne skupine
(u kojoj se nalaze na tlu. veće skupine Sphagnum sp.) na sve strane pruža
se visoka sastojina jele, smrče i bukve. Jedino ova omanja močvarna
uvala obrasla je visokim, starim primjercima Pančićeve omorike bez
podmlatka.


Veliki Stolac — najveća prirodna sastojina Pančićeve omorike. Na slici se vide
»strugovi« i u desnoj strani površina kroz koju je prošao šumski požar. (Orig. 1948.)


Crvena Stijena, Okuke, Biljeg. Ova posljednja tri staništa
čine jednu skupinu, koja je vjerovatno nekada ranije bila potpuno
povezana. To su tri podjednako velike sastojine, koje su se ranije navodile
pod jednim nazivom Crvena Stijena. One se nalaze oko izvorišta
potoka Dervente.


Kolo . Nedaleko Crvene Stijene nalazi se, prema podacima ing. Kolarevića
jedno stablo Pančićeve omorike u strmim stijenama Tare Planine,
Ovo osamljeno stablo bilo je i vještom poznavaocu terena dosta
teško pronaći.


Crni Vrh (Prisedo). Iznad zaseoka Jokići nalazi se jedna gusto
sklopljena sastojina Pančićeve omorike « kojoj je podmladak veoma bujan.
Uz »omoriku« rastu tu i druge vrste (crni bor, jasika, smrča, breza,
jela, bukva), ali je utisak, kojeg se dobije unišavši u ovu sastojinu, zaista
jedinstven. Čini se da je ovo, osim Velikog Stoca, danas najljepša sastojina
»omorike«. Nažalost, izvozni šumski putevi kop prolaze njenim rubom
i pilana potočara, koja je ispod nje nedavno sagrađena, nisu dobar


i


69




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 72     <-- 72 -->        PDF

predznak. U blizini ove sastojine nalazi se u privatnoj šumi izvjesnog
Petrovića nekoliko mladih stabala »omorike« vjerovatno izraslih iz na


letjelog sjemenja.


Zvijezda . 0 staništima Pančićeve omorike na planini Zvijezdi postojali
su sve do najnovijeg vremena dosta nesigurni podaci. Prvi je o
njima izvjestio Wettstein, ali budući da ih je samo iz daljine »dalekozorom
promatrao« sa bosanske strane, nije o njima mogao dati detaljnije
podatke. Maly je ova staništa označio u karti sa jednim širokim prostranstvom,
počevši od obale rijeke Drine i mnogo južnije nego što su
ona u stvarnosti. Plavšić je naveo »da severni i severozapadni obronci
Zvijezda-Planine nisu pokriveni onuorikinom šumom«, te je zbog toga
on ova staništa na karti »smanjio, odnosno pomakao više u unutrašnjost
planine«. Tek 1948. godine, prema istraživanju ing. S. Kolarovića, utvrđeno
je da se tu nalazi sedam većih grupa Pančićevih omorika i to: ispod
Smiljevog Brda, Tople Peći i samog vrha Zvijezde.


Vid a ča. Sjeverno od sela Jagoštice iznad Toplog Dola nalaze se
ispod strmih sjeveru okrenutih stijena dvije skupine »omorika«. Jedna
od njih nalazi se ispod kote Teferić. To su stara, visoka stabla, okružena
rijetkom šumom i listopadnom šikarom, kroz koju su često prolazili
požari. Jedno stablo Pančićeve omorike postojalo je i u blizini Karaule
Štule, na rubu livada iznad Brusničkog Potoka.


B. U N. R. Bosni i Hercegovini (na istočnoj omali rijeke Drine).
Tovarnica , Ovdje se nalazi samo nekoliko stabala »omorike«
na starom groblju blizu selo Lahci. Stanište je prvi opisao Piškorić, a
izgleda da je ovdje »omorika« bila nekada zasađena.


G o s t i 1 j a. Ova oveća sastojina (vidi sliku), jedna je od najpristupačnijih.
Nalazi se na sjevernim padinama planine i okružena je mješovitom
četinjarskom šumom. Stradala je, u velikoj mjeri tokom prošlog
rata. I suša izazvala je suhovrhost mnogih starih sjemenjaka.


Cerov a Ravan . Ovdje se nalazi samo jedno osamljeno stablo
Pančićeve omorike okruženo sa. svih strana sastojinom crnog bora sapojedinim
smrčama. Prvi je ovo stablo našao Piškorić i ono je još i danas
na životu.


Velik i Stolac . Ovo je najveća i najljepša sastojina »omorike«,
koja se pruža uzduž granice Bosne i Srbije, ali na bosanskom terenu.
Okrenuta je sjeveru. Omorika je naselila ovdje strme »Strugove«, koji
se ruše niz planinu. Ovu jedinstvenu sastojinu opisali su Tregubov Maly,
Pišković i drugi,, te nije potrebno ponavljati ono što je već poznato.


Božurevac . Omanja sastojina okružena visokom, mješovitom šumom
bukve, jele i smrče. Nalazi se u zapadnom produženju grebena Velikog
Stoca. Dosta ju je teško pronaći. U ovoj sastojini nema podmlatka
»omorike«, a stara stabla nisu pokazivala nikakve promjene izazvane
sušom ili nekim drugim razlozima.


Rakowac . Nekada je ovdje Piškorić našao dva osamljena stabla
»omorikjs« u jednoj uvali u blizini srednjo vjekovne ruševne gradine.
Danas je tu preostalo samo jedno stabalce okruženo bukovim stablima.


(Na zapadnoj obali rijeke Drine):
Gornja Brštanic» Nekada su tu rasla, kako izvještava Karoly,
dva visoka stabla. Karoly (u Šumarskom listu iz 1922. godine) do


70




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 73     <-- 73 -->        PDF

\


nio je i njihov snimak, označivši ih da rastu »kod Barima«. Piškorić je
našao samo jedno, a ja samo jedan mladi zakržljali primjerak u šikari


oko jednog potoka.


M e h r a. Jedno stablo koje spominje Plavšić u šumi na planini Semeću
nije bilo moguće pronaći, iako su u traženju sudjelovali i mještani.
Ja ga ovdje navodim, jer je lako moguće da će ga neko kasnije ponovno
pronaći.


Dvije stare omorike u sastojim na Gostilji kod Višegrada (Orig, 1948.)


Nov o Brdo . Na sjevernim padinama Tesla Planine iznad Vratara
nalazi se omanja sastojina Pančićeve omorike, u kojoj se zapažaju preko´
mjerne sječe. Odavde su svojevremeno prenošene mlade biljke za botanički
vrt u Beču. Danas nažalost ima vrlo malo podmlatka, jer stoka
pase po šumi, a niz strme strane tumbaju se trupci, tako da se podmladak
ne može razviti.


Str u g ovi. U neposrednoj blizini sela Luke u srebreničkom srezu
nalazi se omanja, ali vrlo lijepa sastojina Pančićeve omorike. Ona je
nešto stradala od suše i potkornjaka. Nalazi se vrlo blizu šumarske kuće,
tako da je moguć stalni nadzor i njeno čuvanje.


Rogopek . Ovdje se nalaze samo dva osamljena stara i visoka
stablaj Pančićeve omorike, koje je tamošnji lugar samoinicijativno ogradio


71




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 74     <-- 74 -->        PDF

drvenom ogradom. Vrlo je. zanimljivo, kako . su ova dva stabla qsvdje
dospjela. Da li su ona preostatak nekadašnje veće sastojine, ili slučajni
nalet sjemena, teško je kazati.


P listina . Ovdje se nalazi jedna oveća grupa stabala Pančićeve
omorike u mješovitoj četinjarskoj šumi. Ranije je bila poznata po netačnom
nazivu »Igrišnik«. U sastojim se nalaze stara stabla, a mladih i podmlatka
gotovo i nema.


/


Stara osamljena stabla Pančićeve omorike u predjelu »Pod Vidačorn«
(srez račanski, M.N.O. Rastište«) N.R. Srbija (ofto ing. St. Kolarović)


P a n j a k. Na zapadnim padinama Javor Planine nalazi se ova omanja,
ali vrlo karakteristična sastojina Pančićeve omorike. Oko nje su
prostrane livade i vdlo je značajno, što se je ona mogla ovdje sačuvati.
Teren je strm i kamenit, te zbog toga mjestimice prevladava crni bor.
Omorike su u grupama sa jasikom i brezom zauzele sjeverne zaklonjene
padine.


Ti so vi jak. Ovu sastojinu, otkrio je Plavšić i isticao, da je to
jedan prašumski kompleks u kojemu se omorika nalazi bez nepoželjnih
upliva čovjeka. Nažalost ovo nije tačno. -U ovoj sastojini Pančićeva omorika
sječena je za dužice i zbog toga se u njoj nalaze brojni stari i novi *
panjevi. Izgleda da su seljani srebreničkog sreza haročito dobro uočili
njene fine godove i cjepkost, pa su je naročito birali za izradu ´drvenog
posudja, kaca i kačica. Ja sam mogao ustanoviti, da u cijelom ovom
šumskom predjelu nije sječena smrča ni jela u tolikoj mjeri koliko »omo


/


72




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 75     <-- 75 -->        PDF

rika«. Međutim i pokraj toga ova je sastojina veoma zanimljiva, jer odstupa
od ostalih u pogledu svog fitocenološkog sastava.


Osim nabrojenim sastojina Pančićeve omorike postoje još izvan Višegradskog
područja dvije sastojine i to na Viogoru kod Ustiprače i na
Radomišlje Planini iznad Jeleča kod Foče. I ove dvije sastojine su u velikoj
mjeri oštećene tokom prošlog rata i poslije njega. U neposrednoj


Pogled na sastojinu Pančićeve omorike, smrče, crnog bora, jastke i breze
na padinama Gostuje kod Višegradai (Orig. 1948.)


blizini sastojine na Viogoru također je bjesnio šumski požar i sigurno je
da je ova sastojina indirektno time oštećena. Kroz sastojinu na Radomišlje
Planini spuštali su se trupci, što također nije moglo biti bez štetnih
posljedica.


Zaključak´ i prijedlog


Prema naprijed izloženim podacima može se zaključiti,´´da je danas
preostalo svega još nekih tridesetak, većinom omanjih sastojina i prirodnih
grupa Pančićeve omorike, na terenu, koji se smatra njenom prapostojbinom.
Sve te sastojine su djelovanjem čovjeka.u vrlo lošem stanju
i postoji opasnost da se vremenom još neke od njih moraju brisati. Jedini
izuzetak je oveća sastojina »omorike« na sjevernim padinama Velikog
Stoca (vidi sliku), gdje ona raste pod vrlo povoljnim uslovima, bez zadiranja
paše i sjekire. No vidjeli smo, da je i ova sastojina djelomično stradala
od požara. Stanje u tom pogledu je veoma loše. Naši drugovi na
terenu N. R. Srbije poduzeli su izvjesne mjere, da bi zaštitili preostale
sastojine Pančićeve omorike; a to bi se trebalo sprovesti i u N. R. Bosni
i Hercegovini. Mjere koje bi se trebale poduzeti, da se očuvaju ovi
»ostaci ostataka« trebale bi se, po mojem mišljenju, sastojati u prvo
vrijeme u slijedećem:


1. Potrebno je što prije donijeti poseban zakon o zabrani svake
sječe i oštećivanja stabala Pančićeve omorike, pa i u naučne svrhe. Ovakav
zakon, izuzimajući odredbu o zabrani sječe za opravdane naučne
svrhe, trebao bi se uostalom donijeti i za ostale naše endemne vrste —
muniku, moliku i dr. Svojevremeno je zakonom zaštićena sječa ariša,
73




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 76     <-- 76 -->        PDF

koji ni izdaleka nije toliko značajan za naše šume, niti je ugrožen u većoj
mjeri nego što su navedene rijetke vrste endemnih četinjara.


2. Potrebno je što prije proglasiti zaštitu nad svim sastojinama Pančićeve
omorike i to bez obzira u čijem se one vlasništvu nalaze. Od
sastojina Pančićeve omorike treba stvoriti rezervate, nacionalne parkove
i tom prilikom ne ograničavati se samo na onaj neposredni teren na kojem
rastu stabla »omorike«, nego zahvatiti i oko toga jedan širi zaštitni
okoliš, koji je u suvisloj vezi i sačinjava jednu cjelinu. Zaštitom od sječe
i oštećivanja nije još ništa postignuto, jer paša, a i prolazni šumski izvozni
putevi i razne druge naprave sprečavaju prirodnu obnovu sastojina.
U vezi sprovodjenja ovih mijera potrebno je postaviti na terenu naročito
odgovorno šumarsko osoblje, koje će biti jedino zaduženo mjerama
oko zaštite određenih sastojina ,koje će predviđeti zakon i uredbe.


3. Kao neposredno važan zadatak treba smatrati organizaciju smišljene
akcije oko prikupljanja sjemenja Pančićeve omorike. Skupljeno
sjeme imalo bi prvenstveno da posluži obnovi postradalih sastojina Pančićeve
omorike. Na terenu, u blizini ovih sastojina, trebaće urediti manje
rasadnike, jer sjemena vjerovatno neće doteći za sjetvu u terenu, a
i korov, koji se je već razvio na požarištima stavio bi u pitanje uspjeh
sjetve.
Na kraju trebalo bi posvetiti pažnju i podizanju umjetnih sastojina
Pančićeve omorike na terenima koji su za tu svrhu sposobni. Poznato
nam je da u Finskoj postoji jedna omanja sastojina Pančićeve omorike
(Mustila) podignuta iz našeg sjemenja. Kod nas još toga nema, izuzev
manje skupine »omorike« na Ravnama kod Sarajeva. Od ranije postoje
predloži da se jedan dio golih sjevernih padina. Trebevića iznad Sarajeva
pošumi Pančićevom omorikom, ali do izvodjenja te zamisli nije još
došlo. Ovaj prijedlog, koji je potekao od našeg starog botaničara K.
Malva, upravo bi sada dobio naročitu aktuelnost,


U vezi gornjih prijedloga treba ponovno naglasiti da se pitanjem zaštite
općenito, a sastojina Pančićeve omorike napose, trebaju zadužiti ne
samo šumarske institucije, nego Instituti za zaštitu i proučavanje prirodnih
rijetkosti. To se naročito odnosi na N. R. Bosnu i Hercegovinu,
gdje takav iristitut još ne postoji.


DIE STANDORTE DER OMORIKA-FICHTE NACH DEN WALDBRANDEN
IN 1946/47 JAHRE


In diesen kurzen vorläufigen Ber´cht bringt der Verfasser d´´e Angaben über
die Bestände der Omorica-Fichte nach den katastrofalen Waldbränden welche in den
dürren Jahren 1946 und 1947 in den bosnischen Wäldern wüteten. Aus den beiliegenden
Karten kann man genau ersehen den Stand vor und nach den Waldbränden.
Unter Anderen wurden auch die Bestände Smrčevo Toč-´lo, Starogorske Stijene, Dobrotuš,
Bjielčke Stijene, Vranovima, einige Bestände in den Bezirk Srebrenice, und
der bekannte Bestand bei deir Karaula Stula, an der ehemaligen bosnisch-serbischen
Grenze, vernichtet. In einer Übersicht sind die übergebliebenen Bestände und Gruppen
deri Omorica-Fichte angegeben.


Zum Schluss des Bar´ chtes g´-bt der Verfasser einige Vorschläge auf deren Grund
man den Schutz der übrig gebliebenen Bestände der Omorica-Fichte durchführen
müsste. Diese Massnahmen sollten an erster Stelle in den Natursehutz-Rezervaten


74




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 77     <-- 77 -->        PDF

durchgeführt werden, in dein man jedes weitere Vernichtein des Bestandes und des
Bodens verhüten müsste. Zugleich! müsste man das Sammeln der Samen d»r Omorica-
Fichte systematisch durchführen, zum Zweck der Bewaldung der Bestände welche durch
den Brand beschädigt wurden.


VA2NIJA LITERATURA U KOJOJ SE, NALAZE PODACI O STANIŠTIMA
PANČIĆEVE OMORIKE .


i Uroševi ć K.: Prostiramje cerim jara u Jugozapadnoj Srbiji. Glasnik Srpskog
geograf, društva. III. Sv. 3/4 Beograd! 1M4. Str 88—89. — Karol y A.: Ima H Picea
Omorica Panč. šumsko-gospo´darstveno značenje i budućnost? Šumarski list 1921.
Sv. .7/9. Str. 99—111. Z Mal y.M.: Beiträge zur Kenntnis der Picea omorika.! Glasnik
Zemalljskog muzeja za B. i H. XL VI. Sarajevo 1934. Str. 37—64. — Tregubo v S.:
Etudei forestiere sur la Picea omorica Panč. Annales de l´ficole Nationale des eaux et
forSts, Tom. V. Fase. 2. Nancy 1934. S. 1—66, Fukare k P,: Picea Omorika, njezina
vrijednost u šumarstvu i pitanje njezinog areala. Šumarski (list, Zagreb 1935.
Str. 493—506. — Plavši ć S.: Staništa Pančićeve omor´ke na levoj obali1 Drine.
Glasnik Zemalj. muzeja za B; i H. XLVIII, Sarajevo 1936. Str. 17—26. Gjorgje v
i ć P.: Picea) omorika (Panč.) i njezina nalazišta. Šumarski list, Zagreb 1935. 12—\A.
Plavši ć S.: Staništa Pančićeve omorike u okolini Foče. Glasnik Zemalj. muzeja u


B. i H. XLIX. Sarajevo 1937. Str. 29—33. — P iš k or i Ć\Q,: Prilog poznavanju) omorike
(Picea omorica Panč.). Šumarski list, Zagreb 1938. Str. 577—595. — Fukarek
P.: O »trećem« arealu Pančićeve omorike u Drobnjacima. Šumarski ist, Zagreb 1941.
Str. 25—33. — Tregubo v S.: Piceetum omoricae. ´Gomm. »Sigma« Nr. 77,. Montpellier
1941. Str. 14—30.
Dr. MAKS WRABER (LJUBLJANA):


* Q&%di*iU eUsoi
(Novi pogledi)


Stalno nazadovanje lesnih zalog in izkoristljivih lesnih virov v svetovnem
gospodarstvu nalaga vedno večjo skrb za gojenje gozdov. V zvezi
s tem je zlasti v srednji Evropi močno oživelo zanimanje za hitro


rastoče tuje drevesne vrste. Toda medtem ko so pred sto leti in
već tuje drevesne vrste vzbujale pozornost gozdarjev bolj zaradi svoje
lepote in urbanistične vrednosti, so dandanes v ospredju čisto gospodarski
interesi, namreč prizadevanje za čim večjo in čim hitrejšo proizvodnjo
predragocene lesne surovine. Od prvih začetkov uvajanja eksot
v Evropi do naše dobe so se razrnere močno spremenile. Predvsem se je
bistveno spremenilo gledanje na gozd in njegove naloge. Gojenje gozdov
se je ´obogatilo z novimi, naprednejšimi in popolnejšimi spoznanji in izkušnjami;
mnogi zastareli pojmi so bili žavrženi, drugi so dobili novo, sodobno
vsebino, vrsta novih pojmovje zrasla iz gozdarske znanosti in prakse.
Silen napredek prirodoslovnih ved, zlasti bioloških, je postavil gojenje


75