DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 8     <-- 8 -->        PDF

njen zadatak da se ona u svom radu poveže sa naučnim institutima Sve


učilišta i sa onima, koji su samostalni i da tim povezivanjem pomogne


koordinaciju i ostvarivanje istraživačkog rada.


Današnjim načinom organizacije Akademije i mogućnošću proširivanja


njenoga rada stvoreni su osnovni uslpvi za tijesno povezivanje nauke i


operative.


II. Planska privreda drugi je*osnovni i važni činilac koji opravdava
potrebu trajne saradnje nauke i operative. Tehnička strana planske
privrede regulisana je propisima o organizaciji i radu Savezne planske
komisije i Republikanskih planskih komisija. Te su komisije centri koji
usmjeravaju plansku privredu. ´
i Pošto je zakonom o Petogodišnjem planu (čl. 4) predviđena ne samo reorgani


zacija Akademija nauka, Univerziteta i naučnih inst´tuta već. i utvrđivanje programa


i smjernica rada rečenih ustanova, jasno je da — analogno Planskoj komisiji —


mora postojati jedan centar sa k6ga će se koordinirati i usmjeravati i naučno istraži


vački rad. Taj centar za Narodnu Republiku Hrvatsku jest; Jugoslavenska akademija


znanosti i umjetnosti u Zagrebu.


Potreba povezivanja Akademija nauka kao najviših naučnih ustanova u državi
sa državnim organima i ustanovama predviđena je i Zakonom´ o Petogodišnjem planu
(Cl. 1 tač. 5; čl. 3. tač. 3; 51. 3; čl, 10, tač. 6; čl. 12 tač. 23 i 51. 45), Zakon o Petogodišnjem
planu donio je odredbe o tom povezivanju iz dva razloga. Jedno, jer se
rezultati naučnoga rada moraju stavljali u službu planske privrede; drugo-, jer je planska
privreda dužna da primjenjuje metode i naučne rezultate, koji su utvrđeni suvremenim
naučnim radom.


Ukratko, planska privreda je polje rada koje živo utvrđuje potrebu
da nauka saraduje sa operativom,


III. Zakoni j koji postoje u oblasti nauke ondosno Akademije nauka,
dokaz su da Narodna vlast stoji na gledištu da je potrebno povezati nauku
i operativu.
Za Narodnu Republiku Hrvatsku takav je zakon o Jugoslavenskoj akademiji od
13, XII. 1947. (Narodne Novine broj 111 od 17. XII. 1947.). Po tom, zakonu Jugoslavenska
akademija u Zagrebu najviša je naučna ustanova Narodne Rerpublike Hrvatske
(čl. 1). Po slovu rečenoga zakona (čl;. 2) njem je zadatak »da svestrano promiče znanost
«, da »sistematski organizira naučni rad«, da »doprinosi! podizanju i razvijanju
teorijskih-i primijenjenih nauka«, da »doprinosi razvoju proizvodnih snaga i unapređenju
društvenog uređenja« fi da na) taj način »podiže blagostanje naroda«.


Pošto šumarstvo, tačnije jijegova proizvodna snaga, predstavlja vrlo
važnu granu privrede i pošto je za unapređenje šumarstva važna ne samo
njegova naučna osnovica već i planski usmjereni i organizovani naučni
istraživački rad razumije se samo po sebi, da Jugoslavenska akademija —
na temelju rečen´h propisa — svojim radom na području t. zv. primijenjenih
nauka mora obuhvatiti i naučnu osnovicu´šumarstva i naučno istraživački
rad na tom sektoru.


Da bi mogla ostvariti rečene zadatke, Jugoslavenska akademija u smislu Za»kona
od 13. XII. 1947. dužna je: da usredotočuje svoj rad na probleme iz sv h grana
nauke, dakle i na one, iz oblasti šumarstva (51. 3 too. 1); da poveže naučne i istraživačke
zavode i ustanove NRH (čl. 3, tač. 2) i da vodi očevidnost o radu svih nauSno
istraživačkih zavoda i ustanova NRH (51. 3, tač. 3).


Republičkim Z. o Š. NRH od 19. X. 1949 (51. 36) predviđena je mogućnost,
da se za potrebe nauke, pojedine šume, objekti ii postrojenja predaju li šumarskim
institutima. Pod pojam šumarski´ insti´tuti treba supsumovati i Institut´ za eksperiimeintalno
šumarstvo Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.


6


\