DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 96 <-- 96 --> PDF |
pisara na mikrolklimu veoma je važno odabrati pravo mjesto gdje ćemo postaviti lovni trupac. Sa lovnim stablima obzirom na njihovu ogromnu težinu i dužinu ne bi to bilo nikako moguće provesti. No trupci se mogu u šumi premještati poi volji, pa je to kod pokusa u Samoboru i vršeno. Bez velikih teškoća trupci su se mogli postaviti na ono mjesto koje je ocijenjeno kao najbolje. Time se još izbjegloiđa jedan dio »tafela, pa čak i cijelo stablo zbog svog lošeg položaja ne služi kao lovno stablo. Možemo ići i još dalje. Često u našim parkovima stradavaju od po´tkomjalka pojedina stabla ili grupe stabala. Kod napadaja potkornjaka ne će biti potrebno narušavati sklad koji postoji u parku položajem pojedinih stabala i između njih birati lovna stabla. Moći ćemo jednostavno iz susjednih šuma, u kojima pojedino stablo ne igra takovu ulogu kao u parku,´ dovesti lovne trupce postaviti ih tamo gdje je to potrebno. MilanAndroić Ekskurzija apsolvenata šumarstva zagrebačkog poljoprivredno-šumarskog fakulteta Pod stručnim vodstvom sveučilišnog doc. Đr. Ing.. Vajde i asistenta Ing. Vernera izvela je jedna grupa .apsolvenata ovog fakulteta, ekskurziju kroz Srbiju, Makedoniju, Crnu Go-ru i Dalmaciju]. Ekskurzija je bila puna stručnih iinteresantnosti, i imala je jVi´šestruko značenje. Upoiznali smo se dobrim dijelom sa stručnim problemima na području šumarstva u različitim krajevima naše države, to je ujedno bio korak zbli>ženju i produbljenju širih prijateljskih odnosa, te: upoznavanju životnih prilika diljem gotovo cijele države. Ekskurzija je išla pravcem: Zagreb—Beograd—iSkoplje—Ohrid—Skoplje—Peć— Titograd—Cetinje—Kotor!—Dubrovnik—Split—Zagreb. Ona je višestruko koristila svakom učesniku; obogatila je njegovo stručno znanje i učinila zornlijoim sliku o životu, radu i stvaranju ljudi koji žive izvan kruga njegovog svakodnevnog kretanja. U Beogradu posjetili smo šumski rasadnik na Košutnjaku, šumarski: muzej u Toplčideru. Institut za naučna šumarska istraživanja i šumarski fakultet u Zeinuinu, i u razgovoru sa profesorima, asistentima i studentima beogradskog fakulteta izmijenili simo misli o rješavanju aktuelnih problema ü stručnog radu, i time smo obostrano obogatili dosadašnja iskustva. Studenti beogradskog fakulteta dobivaju praktične zadatke, koje na terenu samostajno rješavaju i podnose referate na stručnu ocjenu. Smatramo da je to vrlo dobra metoda rada, jer se tako svaki student već m vrijeme studija privikava ma samostalan rad. Vrlo bogata u stručnom pogledu bila je ekskurzija kroz Makedoniju. U Skoplju smo obišli vrlo lijepi park, koji je smješten uz Vardar u dolini aluvijalnog porijekla sa siliikatnom .podlogom. Pred 20 godina bila je tu podignuta topolova i bagremova šumica, koja je u toku rasta bila obogaćivana novim vrstama drveća. Interesantno je da se je mijenjanjem florističkog sastava mijenjao i svijet faune, a naročito ptičji svijet. Promjene sastava ptičjeg svijeta toga parka opisao je naš ornitolog Dr. Stanko Karamain pod naslovom »Ornitoifauna vardarskog parka«, a štampano je u engleskom :>rniitolloškoiml časopisu Larus br. 2. od 1948. g. Ovo je još jedna, potvrda da je šuma biocenoza, te da pojedinim biljnim asocijacijama odgovara i određena fauna. U obilasku zapadnog dijela Makedonije prolazili smo od Skoplja prema Ohridu pravcem Tetovo—Gostivar-^Mavrovo—Debar—Ohrid. Od Skoplja prema Tetovu prostire se u nižim područjima šumne cera li sladuna koje su niskog uzrasta i grmastog izgleda, dok na višim i svježijim, terenima imade i bukve. Kiseli´ i blaže nagnuti tereni na silikatnoj podlozi imaju i nešto kestenovih sastojina. Od Gostivara do Mavrova prolazili smo kroz slično područje, a u samom području Mavrova na visini od oko 1300 im bukvi je obilno primiješana jela. U Ohridu smo pregledali1 šumski rasadnik u kome se uzgajaju Prunus communis, Castanea vesca, Fraxinus americana, Fraxinus ornus a više vrsta topola, čija se mogućnost uzgoja u tome području sada ispituje. To je suhi rasadnik, u kome se mlade foiljčice ne zalijevaju već se od rane mladosti privikavaju na sušu, da budu što prikladnije za ppšuimljavanje tih aridnih terena. Praši se prema potrebi po nekoliko puta godišnje, a time se prekida kapilaritet tla i tako smanjuje evaporacija i čuva vlaga u tlu. Prof. Ing. Em nam je tom prilikom prikazivao sociološki karakter ohridskog kraja. On je naglasio da su Prunus communis. Amygdalus Webi i Sarothamnus sco 94 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 97 <-- 97 --> PDF |
V parius elementi, koji najbolje osvajaju teren, i koji posljednji uzmiču prilikom de gradacije, pa su vrlo prikladni za sastav šumskih pretkultura. Vraćajući se u Skopje pravcem Ohrid—Kičevo—Gostivar, posjetili smo fakul tetske šume na Kara Ormamu. U najvišim predjelima je to bukova šuma (Fagus moesiacü) prašumskog tipa (visina IloOf)—´1800 mi). Fitocenološki je vrlo »lična; našim bukovim šumama, U višim predjelima joj je primiješam gorski javor, na otvorenijim mjestima i trepetljika, a u nižim predjelima dosta obilno i gluhač. Slično kao i kod nas dolazi u bukovim šumama´na svježijem području asocijacija" Acereto-Fraxinetum. Ta će se bukova prašuma postepeno pretvoriti u prebornu gospodarsku šumu, a ručno će se u nju unositi jela i zelena duglazija. Iznad područja bukve nalaze se planinski pašnjaci vlažnijeg i sušeg tipa. Vlaž niji tip su livade Nardetum, u sušem tipu prevladavaju Asphodellus, a na izvorima planinskih potoka dolaze cretovi sa vrstama Eryophorum, Pinguicula i različitim ´šašešima. Ispod ppdručja bukve dolazi kutnjak, a u neposrednoj bllizinii tog objekta (okolica Ohridskog Novog sela) dolazi na silikatnoj podlozi i sjevernim ekspozicijama cer ä sladun, a na karbonatmoj podlozi i južnfm .ekspozicijama dolazi medumac i bjelo grabić. To je dodirno područje topl´h i hladnih elemenata. Izmiješamo´ se nade Fraxi nus excelsior i ormus, pa Carpimus i Ostrya, Coryius aveiana i C. colunna i t. d. Miješa se dakle planinska i subnicditeranska vegetacija. Područje Srbije i Makedonije općenito je dosta ariidno, klimatske prtllllike tek lokalno zadovoljavaju uslovima razvoja šumske vegetacije. Tako počevši već od Beo grada bukva iščezava, a zamjenjuju je kserofitnjljii hrastova, kao cer ´] slladun. Vliši predjeli zapadne Makedonije ´maju svežiju klimu, pa se opet pojavljuje bukva (ali tek iznad 1000 m visine). Goleti zbog suše predstavljaju prilično težak problem pošumlja vamjaj Za njihovo pošunTljavamj.e dolaze u obzir domaći hrastovi ;. tčj cer, makedonski hrast i sladun, a od stranih Qucreus rubra. U obz´.ir dolazi i Flnus´nigra, a eksperi mentira se i sa Cei Ms atlantica. Područje (Urne Gore može se podijeliti ovako: istočni: Ili bolje sjeveroistočni dio Crno Gore ima i lijepih šmima, koje su (koliko simo prelazilo mogli vidjeti) sa stavljene od bukve, jele, smreke, mumj´ike, a uit.rese.no dolazi i moflka. Područje tih šuma iseže n»i jug do VratnKi, ai tada postepeno prelazi u krš, koji se proteže sve do Hoke Kotorske. Područje Boke je djelomično pošumljeno i to" uglavnom sa crnim borom. U preostalom diij«lu ekskurzije pregledali1 smio park Trsteno kod Dubrovnika i šumski rasadnik u Splitu) te Mar jam. Trsteno je naš najveći! mediteranski arboretum, koji obliluje brojm´lmi legsotaima kao ma primjer: kamfoir, ciimctovac, banane i crini bambus. Ovaj posljednji postiže dnevni prirast u visinu od "oko 40 cm. Kraj toga parka su i 2 kolos-platane, kojih je prism1´ promjer skoro 2 m. ´ Naročito bogat stramiim vrstama jd rasadm´lk u Splitu. U njemu se uzgajaju vrste, koje dolaze u obzir za pošumljavamje krša i za parkiranje. Kao ukrasne biljke uzga jaju se Mimosa beiyleana, Poinciana gilesii Streeulia platamifolia, Jalapa mirabilis, Lippia cintriadora, Laurus trinervia i mnoge druge vrste. Uzgajaju se i neki Eucalyptus!, koji brzo rastu i vjeruje se da bi u od bure zaštićenijim predjelima najtoplijih oblastil krša, mogli doći u obzir i za pošuim´ljavanje. Prti obilasku Marjaina nias.jc vodio img. Plesa, koji nafm je prikazao stručni: historijat toga parka. To je šuma alepskog bora ne odviše l´jepa izgleda. Treba je podsadiiiti podstojnom zimzelenom sastojimom (ugla\%om crnikom), kako bi debila izgled prave mediteranske šume. Sloj prozemmog rašća je dosta bogat vrstama, koje u različito doba godine cvjetaju, tako da se slikat prizemnog rašća, a time i cijelog parka mijenja gotovo svaka tri tjedna. U prizemnom rašću od značajnijih vrsta do laziš Ephedra ma´ior. a na strmim stijenama uz more dolaze Centaurea. ragusina, Vesi caria graeca i Asphodellus phistulosa. Interesantna je´ pojava da u tom malom po dručju Marjana na sjevernim ekspozicijama kasni vegetacija prema, južnoj ekspozi ciji po tni tj.ednaj Marjan, dakle, lijepo pokazuje koliki utjecaj imade ekspozicija na rlaizvoj vegetacije. Ob´laskom Marjana bio je završen stručni dio ovc uspjele ekskurzije, koja je svakom učesniku ostavila duboke utiske i na kojoj smo svuda naišli na lijep prijem, pa se za svlaku susretljivost svima zahvaljujemo., Sabolić Juraj, apsolvent šumarstva » * 95 |