DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 99 <-- 99 --> PDF |
p ćena su dva članka,; oba zaslužuju da ´ih spomenemo. Prvil je iz pera Ing. A. Postnikova »Problem pilanskog otpatka« u brojevima 1 i 4, a drugi je Dr, Ing. Franjo Podbrežnika. u broju 7-8/50. Treba istaknuti dosljednost i istrajnost s kojom drug Ing. Alkalaj propagira »visoku produktivnost rada u drvnoj industriji«. Ovo- j,e naslov njegovog prvog članka, iz serije članaka posvećenih toj problematici, ali i njegovi ostali članci koji direktno ne tretiraju taj problem odišu istim duhom, diktirani su nastojanjem da drvna industrija u tom pogledu ne zaostaje iza drugih naših industrija kad zato ima uslova, i mogućnosti. Od tri´; članka Ing. S. Lazan-eva treba naročito spomenuti njegov posljednji: »O zidanim kanalima —^.kinetama«. Od članaka riz uzgojne grane morali bi spomenuti monografiju o orahu ia pera H. Vujičića, kao i dva članka Ing. N. B. o normama za sakupljanje borovih šišarica (u broju 4—5) i bagremovog (u broju 7—>8). Vrijednost je članaka uvećana time što se temelje dobrim dijelom na vlastitom iskustvu autora. Ing. F. Fukarek preveo je članak Gešvinda o resurekcijama. Zaslužuje posebno priznanje i hvalu nastojanju druga Fukareka da upozna jugoslavenske šumarske krugove sa odličnim radovima starih njemačkih šumara, koji1 su dobar dio svoje prakse proveli ovdje na Balkanu ali su rezultate svojih opažanja i rada objavljivali u njenjačkoj štampi, pa su nam ti rezultati manje pristupačni. Njegov članak ing. N. Beltrama IPošumljavanje goleti sjetvom« originalan je, interesantan ii dobar; fotografije su (instruktivne. Ing. Fitze štampao je članak »o potkornjacima i o uzrocima njihove pojave u kalamitenoj formi«. Autor niije zaboravio spomenuti propis zakona o Petogodišnjem planu koji veli slijedeće po ovom pitanju: ....»zavesti potpuni šumski´ red u svim sječinama u cilju sprečavanja zaraze... osigurati čišćenje šume od ležećeg materijala ... uzgojnim i drugim mjerama stvarati otporne sastojine protiv zaraze insekata ...« Mi šumari ponekad se up-toatmo: zašto su propisi Petogodišnjeg plana sto postotno obavezni za ostale grane narodne privrede, dok u izvjesnim područjima naše šumarske djelatnosti na te se propise skoro zaboravlja. Članak ing. Fitze mogao bi nam poslužiti kao jedan kratki memento na tu činjenicu. Drugi članak iz entomološkog sektora pripada peru ing. J. Sučića i niostii naslov »Av´onsko uništavanje gubara u šumi Motajitca«; taj članak spada u red ornih s kojima bi se morao upoznat´ svaki šumar bez obzira na užu specijalnost. Članak ing. Fukareka »Potkornjaci na šumskom drveću« tretira ptanje raspoznavanja šteto&.maca po hodničkim sistemima. Članak je opsežan, temeljit i dobar. Mećtui člancima koje smo uvrstili u grupu »uopšte šumarskih, šumarsko političkih i si.« treba istaknuti nekoliko uvodnika. U oči proljetne kampanje pošumljavanja štampan je na uvodnom mjestu članak Ministra šumarstva NRBiH druga A. Herce govca. Ing. M. Dučiću, pomoćniku Ministra, pripadaju dva uvodnika: jedan o šu marskoj izložbi, drugi o izboiriina.i i Morao hih se osvrnuti i nia dva sastavka ing, Bujukalića o ferijal´oji praksi; obje te bilješka su dobre ii uspjele su u svome cilju: otsad će se školska praksa vršiti na školskom dobru u Trapistima kod Banja Luke, Kao dodatak »N. Š.« za 1950 izaći će u okviru broja 12-tog llćstai kao poseban prilog brošura »Sakupljanje i manipulacija sa šumskim sjemenom«. Izdanje brošure sugerirao je N. F. NRBiH. Izlazi u redakciji Instituta za naučna šumarska istraživanja i »Narodnog šumara«. Knjižica će dobro doći brigadama sakupljača sjemena, nastavnicima škola, rukovodiocima omladinskih organizacija, borcima J. A. a u prvom redu šumarskom osoblju. A. P. Dr, Ing. Žarko Miletić: Osnovi uređivanja prebirne Sume, knjiga prva; izdanje Poljo privrednog izdavačkog preduzeća, Beograd 1950,, str, 357 sa 23 slike u tekstu. Pitanje prebornih šuma i njihova uređivanja od goleme je važnosti za naše šumsko gospodarstvo. To najbolje ilustriraju službeni statistički podaci- iz 1938. prema kojima je otpadalo o^J ukupne površine šuma Jugoslavije na preborne šume 3,077.967 ha iilä 42%, a od cjelokupne površina visokih šuma 72°/o. N/a temelju! tih podataka može se zaključiti, da su preborna šuma i prebomo gospodarenje faktori, koji daju ka rakteristično ob Iježje našoj šumskoj privredi, te da je prema torn© problem njebova najboljeg i najekonomiičnijeig . uređivianja od velike važnosti, n |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Uređivanje preborne šume pokazuje osob´te kairakteristike u poređenju s uređivanjem visoke regularne šume. Zbog toga se ono može smatrati kao specijalni dio nauke o uređivanju šuma:, koji valljta na zaseban načiin obrađivati U našoj a pogotovu u stranoj šumarskoj literaturi posvećena je znatna pažnja pitaju uređivanja preborne šume, ali i pored toga ono još uvijek predstavlja jedan nedovoljno obrađen problem. No osim toga se najveći dio tih radova nalazi razasut po različitim časopisima, te je radi toga najčešće nepristupačan, širim struč,ni:m kru govima. Posljedica je toga, da je teško stvoriti pravu sliku stanja o uređivanju tfre horne šume. / - Sve ove-iiizložene činjenice bile su od utjecaja, kako »stiče autor, da je pristupio ovom važnom radu oko proučavanja problema uređivanja prebornih šuma. Rad je potpunoma uspio, jer! je autor Dr. Miletić poznat kao odličan teoretik i praktik ure đivanja šuma, ´a osim -toga h ka» odličan poznavalac naših šumai i´ pitanja našeg šumskog gospodarstva. »Osnovi uređivanja prebirne šume« predstiavljaju za sada najopsežnije djelo u svjetskoj šumarskoj literaturi, koje obrađuje probleme uređivanja preborne šume. Risano je naučno, a odlikuje se vrlo lakiim, lijep´m i jasnim stilom. Baziraj na amafal i velikoj množini podataka, na temelju kojih dolazi autor do realnih zaključaka. Svaki je izloženi i obrađeni problem ilustriran primjerima, što je od vrlo velike važnosti i koristi za praksu. I Pisac u svojem djelu obuhvaća »gotovo sve probleme, koji se tiču uređivanja preborne šume. Nakon potanke analize donosi o njima svoje mišljenje i zaključke urlajući kod toga stalno u viidu našo preborne šume i naše prilike. Up-ravoi j e to od korist! za našu praksu iäi naše šumsko gospodarstvo. Manji broj problema, za obradu kojih su nedostajali potrebni podaci, p:´sac ostavlja otvorenima t´ime, da treba pro vesti daljnja ispitivanja, na temelju kojih će se doćj do realnih zaključaka. Materija, koju obrađuje, razdijeljena je u dvije knjige. Prva knjiga, koju ovdje prikazujemo, dijeli se na dva dijela. Prvi dio sadrži opće osnove, a razdijeljen je u šest glava, Drugi dio sadrži samo jednu glavu, u kojoj se proučava struktura pre borne šume. U uvodu su iznesena opća pitanja preborne šume i prebornog gospodarenja, te njen odnos prema pravXnoj visokoj šumi. Razmotrene su zatim osobine i upotuei bljivost prebornog gospodarenja i problem uređivanja preborne šume. Glava prva sadrži ispitivanja o sistemu debljinskih razreda. Ovo je pitanje proučio´ pisac kao prvo, jer sistem debljinskih razreda daje okvir svima radovima, u p-rebornoj šumi. Na temelju opsežne analize, imajući kod- toga na umu ekonomičnost, dolazi do zaključka, da b: za naše prilikia odgovarala najbolje tak´ sac´ona granica od 17,5 cm, širina debljinskih steponi od 5 cm i ekvidistantni debljinski razredi cd 10 crn. — U, tom su poglavlju razmotreni potanko i debljinski razredi od: Hufnagla, Feketa, Krirna, Balsigera, Flury-a, Knuchel-a, kontrolnih metoda; zatim deblji´nski razredi, koji se primjenjuju u Francuskoj, SSSR-m i pri uređivanju naših prebornah šuma. U drugoj je glavi razmotreno pitan ja uraštanja stabala u glavnu siastojinu. Ta je pojava vrtio važna u životu i obnovi preborne šume i predstavlja važan indikator za ocjenu obmštenosti. Razmotrene su metode za određivanje broja i mase uraslih stabala, i to: metoda na osnovi broja iskorišcenih stabala, metoda Schaeffer, Gazšn, d´Alvernya, Eberbacha i kontrolna metoda. Glava treća sadrži problem vremena prijelaza stabala iz jednog debljiinskog stepena (razreda) u slijediaći viši. Tome problemu posvećuje pisac znatnu pažnju, jer je on jedan od najvažnijih osnova; uređivanja preborne šume. U vremenu pr´jeläza dolazä indirektno do izražaja debljinski prirast, koji je važan faktor preobražaja u unutrašnjim odnosima preborne šume. Ne može se niti zam´sliti intenzivno preborno gospodarenje, u1 kojem ono ne bi bilo poznato, i u kojem ono ne bi došlo do primjene. Vrijeme prijelaza je od velikog značenja kako za teoriju tako i za praksu uređivanja preborne šume. * Autor minuciozno razmatra i donosu sud za metode određivanja vremena prijelaza, i to: Gurniaudovu :´indirektnu metodu i direktne metode, koje se osnivaju na analizi poprečnog presjeka u, 1,3 m ili´ na buštenju dubećih stabala s Presslerovim svrdlom. Od metoda bušenja prikazuje: Hufnaglovu metodu ,metodu stalne dužine izvrtka ili aritmetske sredine (Schaeffer, Gazin, d´Alverny), metodu maksimalne dužine fcvrtka i metodu učestanosti od Rey-Francois. n |