DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Pravo polje primene planova opšte melioracije jesu. velika degradirana područja krša i drugih goleti, zatim slivovi podivljalih reka sa velikim brojem bujičnih vodotoka.. ´ . LITERATURA: 1. J. Wesscly : »Kras hrvatske krajine«. Zgb. 11876; 2. V. B e11 r a m: »Šumski zaštitni pojas i pošumljavanje na pruge« Š. L. Januar—Februar 1949; 3. J. Šaf a r: »O utjecaju proizvodnih faktora na određivanje cilja gospodarenja u uzgajanju šuma«. Š. L. li—2. Ii9l50; 4. L. Dimitz : »Die forstlichen Verhältnisse und Einrichtungen Bosniens u. der Herzegovina«. Wien 11905; 5. P. Fukarek : »Pedeseta godišnjica 2upanjaoko´g elaborata«. Š. L. XI 1941; 6. Ministarstvo šumarstva NR Srbije : Uputstva za sastavljanje planova obnove šuma za prioritetna područja. METHODIK BEI ÖER PLANIERUNG DER FORST-MELIORATIVEN ARBEITEN Autor analliisiert die bisherigen Erfahrungen in den forst-meliorativen Arbeiten auf dem degradierten Boden. Wie man diese Arbeiten nicht veTrichten soll (Bild 1) beziehungsweise wie man sie allmählich verrichten soll (Bild 2 u. 3). Autor zeigt an einem Beispiel aus der Praxis. Auserdem Autor hebt hervor, das die Pläne der forstmeliorativen Arbeiten ökonomisch, technisch und methodologisch fundirtt sein müssen; ihre Qualitet muss mit den natürlichen Bedingungen, der Arbeitsschwierigkeit und der ekonomischen Wichtigkeit des Gebietes in Einklang gebracht werden. \ Ing. Juraj Krpan (Zagreb): ISKORIŠĆENJE BUKOVIH TRUPACA ZA LJUŠTENJE1 Uvod Trupci za ljuštenje upotrebljavaju se za izradu šperploča, koje ubrajamo u polu finalne proizvode. One su od važnosti za proizvodnju namještaja i za izvoz. Privremeni propis za neobrađeno drvo,2 koji važi na području NRH određuje, da se trupci za ljuštenje izrađuju od: bukovine, topolovine, johovine, lipovine, javorovine, brezovine, jelovine i smrekovine. U NRH se za proizvodnju šperploča upotrebljava gotovo isključivo bukovina, a tek u neznatnoj mjeri, johovina i lipovina. Brezövina i javorovina praktično ne dolaze u obzir. Prerada jelovine i smrekovine u Hrvatskoj nije uvedena, osim u vrlo malim količinama za izradu ploča za brodogradnju i to u kombinaciji s bukovinom. Od jelovine i smrekovine mogu se izrađivati šperploče s tim, da se upotrijebi prvi trupac od panja, koji ima najmanje grana, da mu se najdonji dio (žilište) odbaci3 do jedan metar dužine i da se u tvornicu dopreme sirovi trupci. 1 Izrađeno u Zavodu za tehnologiju drveta Poljoprivredno šumarskog fakulteta Sveučilišta u ´Zagrebu, predstojnik Zavoda prof, dr. A. Ugrenovič . 2 Br. Wl—49, 4949, koji je izdala -Uprava za unapređenje proizvodnje pri Planskoj komisiji NRH. * Taj odrezak se može upotrijebiti kao celulozno drvo. 121 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Nema točnih podataka koliko od drvne mase bukovine otpada na trupce za ljuštenje. Škrljac4 navodi ova dva primjera: Na osnovu izmjere 40.000 m3 godišnjeg etata, u mješovitim sastojinama (bukva 67%, hrast 17%, kesten 13% i 3% druge vrste) 140 godina starim, na II. bonitetnoia razredu, s prosječnom drvnom masom 420 m3/ha, u oplodnoj sječi, s 50% intenziteta ü Petrovoj i Zrinsfcoj Gori, od drvn e mas e bukovine otpalo je na trupce za ljuštenje 5%. t Na temelju izmjere 18.000 m3 godišnjeg etata u Gorskom Kotaru u mješovitim sastojinama (bukva 46%, jela 49% i smreka 5%) na II. bonitetnom razredu s prosječnom drvnom masom 330 tnVha, u prebornoj sjeći 20% intenziteta, od drvn e mas e bwkovine otpalo je na trupce za ljuštenje 6%. Uz strogo pridržavanje uslova spomenutog propisa općenito se može uzeti, obzirom na iskustva prakse, da od tehničko g drveta bukovine otpada do 10% na trupce za ljuštenje, što u prvom redu ovisi o kvalitetu sastojine. Kod nas se često događa da se bukovi trupci za ljuštenje prerađuju u pilanama na daske, negdje iz nepažnje, a negdje s izgovorom da se popravi kvaliteta piljene bukove robe. To je štetno, jer bukovina prerađena u šperploče ima veću vrijednost od piljene građe. Cijena bukovih trupaca za ljuštenje je preko dva puta veća od cijene bukovih trupaca za pilenje, pa se već i tu pokazuje gubitak, ako se trupac za ljuštenje ispili. Pored toga u šperploče je uloženo više rada nego u piljenu robu, a rad se kod izvoza naplaćuje u devizama. Trupci za ljuštenje Trupci za ljuštenje treba da budu: zdravi, pravni, Tavne žice, sa srcem približno u sredini, jedri, bez kvrga i sljepica, pravilnih godova, normalne boje, bez okružljivosti, zimotrenosti i truleži, približno cilindrični i bez mušičavosti.5 Dopušta se: jednostrana krivina do 10 cm visine luka kod trupaca dužih od 3.5 m, na jednom kraju ravna pukotina veličine do % sredrjeg promjera trupca; greške u srcu trupca veličine od 10 om do V« srednjeg promjera bonificiraju ses5%, a veličine od ´A do V; srednjeg promjera bonificiraju se s 20% drvne mase trupca. Grane i ostale pogreške dopuštene su ako su raspoređene u vijenou tako da se dobiju upotrebljivi dijelovi za ljuštenje dužina 1,4 i od 2 im na više s tim da se dio s granama ili drugim pogreškama računa kao ogrjevno drvo. Dužine trupaca za ljuštenje diktira veličina šperploča. Prijedlog Jugoslavenskog standarda za šperovano drvo predviđa ove osnovne mjere šperploča: 160 cm X 122 cm, 180 cm X 122 cm, 200 cm X 122 cm i 220 cm X 122 cm. Odnos dužina trupaca i veličina ploča može se ovako izraziti: dužina trupca 130 cm 210 cm 230 cm 260* cm sirovi furnir 127 ,, 207 ,, 227 ,, 227 „ gotove ploče 122 „ 200 „ 220 „ 220 „ 4 Šumarski priručnik, II, 1946, str. 1013. 5 Jugoslavenski standard za neobrađeno i obrađeno drvo šumske proizvodnje će donijeti propise, koji će važiti za cijelu zemlju. U njemu vjerojatno ne će biti većih izmjena, osim što će u trupce za ljuštenje biti uključeni i trupci s manjim promjerima nego do sada. \ 6 Od 260 crti dugog trupca mogu se izrađivati furniri 2 X 1(27 cm. 122 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 17 <-- 17 --> PDF |
0 Bukovi trupci za ljuštenje izrađuju se prema Privremenom propisu u osnovnim dužinama: 130, 210, 230 i 2607 cm i kombinacijama tih dužina u jednom komadu fs nadmjerom 10 cm po trupcu). Prema tome u obzir dolaze ove dužine: 130, 210, 230, 260, 340, 360, 390, 420, 440, 460, 470, 490, 520, 550, 570, 590, 600, 620, 630, 650, 690 cm i t. d. ISKORIŠĆENJE DRVETA PO FAZAMA RADA U PROIZVODNJI ŠPERPLOČA Ako trupci nisu izrađeni u osnovnim dužinama ni u kombinacijama tih dužina, kod prikrajanja na osnovne mjere u tvornici otpada po iskustvu oko 3 % drvne mase trupca bez kore.8 LjuŠtenje Pretpostavimo da se prerađuju pravni trupci, pravilnog poprečnog presjeka i jedri. Budući da se radi o relativno malim osnovnim dužinama, pad promjera ne dolazi jako do izražaja. Otpaci kod ljuštenja sastoje se iz otpadaka koji nastaju kod okruživanja trupca na pravilni valjak, obrezivanja furnira i središnjeg valjka. Furnir se obrezuje sa svake strane oko 1,5 cm okomito postavljenim noževima u ljuštilici (Ritzmesser, odatle i naziv u praksi »ricovanje«). Središnji valjci se ne mogu Ijuštiti ispod 17 do 19 cm promjera, prosječno 18 cm, zbog vibracije. Ako se dužina središnjih valjaka skrati fna pr. od 260 cm na 2 X 130 cm) i ako se u Ijuštilicu stave odgovarajuće hvataljke, mogu se Ijuštiti do promjera 7 do 9 cm. Dobiveni furnir je slabe kvalitete, jer potječe iz srca i jer su središnji valjci raspucani uslijed pritiska noža i pritisne letve. Iz si. 1 se vidi koji dijelovi trupca otpadaju kod ljuštenja. Šr-afirani dio predstavlja otpatke drvne mase. 31. 1 — Iskorišćenje ;: otpaci drveta kod ljuštenja 7 Dužinu 260 cm ne uzimamo kao osnovnu jer se furnir od 227 cm ekonomičnije izrađuje iz trupca dužine 230 cm. 8 Svi postoci u toku daljnjih izlaganja odnose se na drvnu masu trupca bez kore. 123 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Iskorišćenje i otpaci drveta kod ljuštenja prikazani su u tablici br. 1 za trupce dužine 230 cm kojima se srednji promjer povećava po 5 cm. Prvi dio tablice odnosi se na slučaj kad središnji valjci imaju promjer 18 cm, a drugi kad imaju 9 cm. U rubrici 3 izračunati su otpaci koji nastaju kod okruživanja trupca do pravilnog valjka. Na okruživanje trupca otpada oko 2 cm srednjeg promjera trupca bez kore. Otpaci okruživanja izračunati su tako da se je od srednjeg promjera trupca (rubrika 1) odbilo 2 cm, ustanovila drvna masa odgovarajućeg valjka i odbila od drvne mase prvobitnog trupca (rubrika 2); U rubrici 4 izračunat je otpadak koji nastaje kod obrezivanja furnira za 3 cm, koji se ljušti s pravilnog valjka promjera d— 2 cm. Središnji valjak promjera 18 cm, dužine 2,3 m ima drvnu masu 0,059 m3, što je uneseno u rubriku 5. Analogno je izrađen i drugi dio tablice9. Iz tablice br. 1 vidi se da razlika postotaka iskorišćenja postaje sve manja kod povećanja srednjeg promjera trupca za razne promjere središnjih valjaka. Otpatke drvne mase kod ljuštenja trupaca (dužine 2,3 m) možemo ovako izraziti: okruživanjem do pravilnog valjka otpada: d2wl (d —0,02) 2 7t-l : — Kl — " [m3]~ . . . |0,072d — 0,001) [ms] 4 4 obrezivanjem furnira za 3 cm otpada: [6—0,02)**Q03[mSj __ 018_x 003 [m3] „ (0024 d ,__000I d _ 0001) [m8] 4 4 drvna masa središnjeg valjka promjera 18 cm iznosi: ....... 0,059 [ms] Zbroj daje jednadžbu otpadaka y, = (0,024d2 + 0,071d + 0,057) [m8] (1) y2 = (0,024d2 + 0,07 ld + 0,013) [m3] (2) Apsolutni iznos otpadaka povećava se i smanjuje s promjerom trupca i središnjeg valjka. _. , . , otpaci inn _ 1UU — Postotak otpadaka p— drvna masa trupca 0,024da + 0,071 d + 0,057 . ^ l,806d2 Kad je poznat apsolutni iznos otpadaka može se ustanoviti postotak iskorišćenja na ljuštilici __ drvna masa trupca — otpaci _ l,782d2 + 0,071 d + 0,057 ^ . . drvna masa trupca l,806d2 9 Prijedlog Jugoslavenskog standarda za neobrađeno i obrađeno drvo šumske proizvodnje uzima u obz:r za Ijuštenje bukove trupce od 30 cm srednjeg promjera, a lipove, johove i brezove od 25 cm na više, radi toga je tablica br. 1 sastavljena za promjere od 25 cm na više, 124 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 19 <-- 19 --> PDF |
125 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 20 <-- 20 --> PDF |
I Utjecaj pogrešaka trupca na iskorišćenje kod Ijuštenja Do sada smo pretpostavljali da se prerađuju pravni i jedri trupci pravilnog poprečnog presjeka. Sada ćemo ispitati utjecaj: jednostrane zakrivljenosti u luku kružnice, kvrga, unutarnjih pogrešaka, eliptičnosti poprečnog presjeka i ekscentričnog namještanja trupca u Ijuštilici. U tu svrhu pretpostavimo da se kod jednostrane zakrivljenosti radi o valjkastim trupcima, kod ispitivanja unutarnjih pogrešaka i kvrga da se radi o pravnim i jedrim trupcima pravilnog poprečnog presjeka, a u ostalim slučajevima ua se radi o pravnim i jedrim trupcima. Razlika drvne mase jednostrano zakrivljenog trupca i najvećeg mogućeg valjka, koji se iz njega može izraditi, odlazi sva u otpadak, jer je sav taj furnir kraći od dužine trupca. Drvna masa furnira, koji se izrezuje zbog kvrga odlazi isto tako sva u otpadak, kao i svako povećanje središnjeg valjka. Ekscentrično ljušteni furnir zbog eliptičnosti i ekscentričnog namještanja trupca u Ijuštilici ne mora ići sav u otpadak, jer je dužina tog furnira jednaka dužini trupca, pa se djelomično može iskoristiti. Taj furnir je na krajevima tanji, ograničene je širine, rezan je preko godova, kod manipulacije se lomi, a sve je to skopčano s otpacima. Ekscentrično ljuštenje furnira je štetno u proizvodnji šperploča. U proizvodnji furnir a nekad se trupac Ijušti namjerno ekscentrično da se dobiju ljepše šare. « Utjecaj jednostrane zakrivljenosti trupca na iskorišćenje Ako je trupac dužine / jednostrano zakrivljen u luku kružnice, a visina luka iznosi s cm, treba riješiti pitanje: koliki su otpaci kod Ijuštenja jednostrano kružno zakrivljenog trupca? Drugim riječima to znači treba naći promjer najvećeg valjka, koji se može dobiti iz jednostrano zakrivljenog trupca. Razlika volumena zakrivljenog trupca i tog valjka daje apsolutni iznos otpadaka. Iz si. 2 se vidi da je to valjak GFG´F´ promjera y = BH = GF, koji se može odrediti iz trokuta OHF\ dakle izlazi: (r + y)2=(r´+d)!-^-;y=]/(rR:d)2-^- -r (5) Računanje volumena valjka na ovaj način bilo bi dugotrajno i komplikovano, a može se znatno pojednostavniti da se uzme za promjer traženog valjka x = GD, koja veličina se praktično ne razlikuje od y, što će se vidjeti kasnije kad se te dvije veličine usporede. Na si. 2 izgleda da je y znatno veći od x, ali treba imati na umu, da ta slika nije crtana u mjerilu, radi bolje preglednosti. Veličina r je u naravi daleko veća od promjera trupca d, tako je d = AE praktično jednako AF1". Iz_ tog razloga može se zanemariti i razlika između veličine valjaka GFG´F´ i ENE´N´. 10 Levaković , O količini otpadaka pri obdjelavanju oblovine u oštrobrldn» grede, Šumarski list br. 4 i 5, 1925. 126 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Kut EAF jednak je kutu AOC, jer je AF paralelno s OC. X + 5 Iz trokuta AED izlazi cos ß — — — a iz trokuta AOC izlazi ćos ß = , kako je to dvoje jednako slijedi: ´ r x + s— »= d r — s ,. , , a odatle x r = i r d — s r (6) ß Q<~ SI. 2 — Trupac zakrivljen u luku kružnice Veličina r se može odrediti iz trokuta AOC odakle imamo: p p s (r — s)2 = r2 — — , r = 1 4 8s 2 Ako uzmemo da je / = 230 cm, s = 4 cm, d = 50 cm, izlazi r — 1655,13 cm, tada je x = 45,88 cm ~ 46 cm, a 1/ l2 y = / (r + d)2 r = 46,1 cm ~ 46. cm. Budući se promjeri kod računanja drvne mase zaokružuju na cijel« centimetre, vidimo da između x i y praktično nema razlike. 127 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Slijedeće pitanje, koje treba riješiti, glasi: kolika je visina tuka zakrivljenosti tvorničkih osnovnih dužina kod određene zakrivljenosti trupca, koji sadrži osnovne dužine i kada nastupa najnepovoljniji slučaj? Najprije ćemo odgovoriti na pitanje, kada nastupa najnepovoljniji slučaj. I Prof. Neidhardt 11 , oslanjajući se na rezultate spomenute radnje prof. Levakovića , dokazao je, ako se jednostrano u luku zakrivljen trupac želi trupiti na dva dijela, da je najbolje ako to budü dva jednako dugačka dijela. Onda je zbroj visina lukova tih dijelova minimum. Isto tako je odredio broj, kojim treha podijeliti visinu luka prvobitnog trupca, koji je podijeljen na tri jednaka dijela, da se dobije visina luka za taj dio. Kako mi tražimo maksimum, to bi mogli doći do njega na sličan način, određivanjem ekstremnih vrijednosti funkcije, no u-našem slučaju se vidi da će najnepovoljniji slučaj nastupiti kod dužine od 230 cm kad je kombinirana u trupcu dužine 360 cm, jer je ta dužina najbliža donjoj granici, kod koje je zakrivljenost dopuštena. Visina zakrivljenosti luka trupca dužine 230 cm u najnepovoljnijem slučaju može se odrediti iz si. 3 gdje je AB = 230 cm, * A. G9o e/n i \ BC = 130 cm, AC = AB + BC = 360 cm. Pretpostavimo da je AD = AB = 230 cm, To smijemo učiniti, jer je AD za vrlo mali iznos veće od AB, razlika je manja od 0,2,cm (koja se dobije ako se za BD stavi 10 cm, iako je BD manje od 10 cm). Tražimo veličinu st koja se može odrediti ovako: st = r — OE, r se može izračunati k trokuta OAF, odakle imamo (r— IO)2 = r2 — /S0\ odatle r = 1625 cm, a iz trokuta OAE može se izračunati OE = Vr2 — 1152 = 1620,9 cm, AD jer je AE « = 115 cm. Ako to uvrstimo u izraz s1 dobivamo 11 Neidhardt , O efektu trupljenja, Šumarski iliit br. 9, 1928. 128 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Sj =- 1625 cm — 1620,9 cm = 4,1 cm ili 40% od $ma* — 10 cm, analogno s, = r — 0G= 1625 — V 16252 — 652 ~ 1 cm. U drugim kombinacijama visina luka će biti manja od 4 cm fza dužinu 130 cm ona će se kretati oko 1 cm). Jedna skupina bukovih trupaca za Ijuštenje (iz 1949 god,) razvrstana po duž´nama i debljinama izgledala je ovako: duž´ne trupaca m 1,4—1,9 2—2,9 3—3,9 4—4,9 5- -5,9 6—6,9 7—7,9 8 i više Ukupno drvna masa m8 3 934 3494 3789 3164 1204 335 148 1-30(71 % — 8 21 31 26 10 3 1 100 srednji promjeri trupaca bez kore cm 30—34 35—39 40—44 45-^9 50—59 60 i više Ukupno drvna masa m3 29 478 1464 2137 4136 3837 12071 % — 4 12 18 34 32 100 , Uzmimo jedan praktično ekstreman slučaju da je dužina trupca / = 690 cm, da je on jednostrano zakrivljen s visinom luka 10 cm pa postavimo pitanje: koliki bi morao biti raspon luka (dužina trupca) da visina luka premaši 4 cm? U tom slučaju imamo prema slici 4 iz trokuta ODE, gdje je s OE = r, OD = r — 4 cm, -^ -= r — (r — 4)2 = 47,394, za r = 4 1» + ´ s = 5.956 cm, U =" 435 cm, 8s 2 Dužina trupca odnosno raspon luka morao bi biti veći od 435 cm, a tu visinu luka od 4 cm imamo kod trupca od 230 cm kad je kombinovan s trupcem od 130 cm u jednom jednostrano zakrivljenom komadu. Sad kad znamo, u kojim granicama se kreće visina luka osnovnih dužina kod poznate visine luka trupca, možemo dalje pojednostavniti formulu za promjer valjka, koji se dobiva iz jednostrano zakrivljenog trupca x = d — s Izraz — može se pisati i ovako: r ,. r = 1 — JL , s prima vrijednosti r r 1 do 4 cm, dok kod trupaca duži´ne / = 230 cm za: 6=1 cm, r prima vrijednost 6613,00 cm b = 4 cm, r prima vrijednost 1655,13 cm. Vrijednost izraza ovisi i o veličini raspona /, jer je r = -| r 8s 2 129 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Što je veći r to je manja vrijednost izraza — , odnosno izraz 1 — — r r sve se više približava vrijednosti /. U najnepovoljnijem slučaju, koji nastupa kod dužine trupca 130 cm kad visina luka iznosi s = 2 cm, iznosi r = 1056,25 cm, a = 0,002, Ako tu veličinu pomnožimo s promjerima r najtanjih (30 cm), srednje debelih (50 cm) i najdebljih (100 cm) trupaca (jer promjer dolazi u formuli za x) dobivamo: 0,002 30 cm = 0,06 cm 0,002- 50 cm = 0,10 cm 0,002. 100 cm = 0,20 cm Iz toga vidimo da se izraz može zanemariti odnosno da u formuli za x r T S mjesto izraza možemo staviti 1 pa dobivamo x = d — s . . (7) r Formula (7) daje rezultate, koji su jednaki rezultatima prve formule za x (6), kad se ovi zaokruže na cijele centimetre. Formula (7) daje prema tome zadovljavajuće rezultate, a kud i kamo je jednostavnija, jer ne treba računati r. Prema naprijed izloženome, ako je valjkasti trupac zakrivljen u luku kružnice i ako je raspon luka / cm, a visina luka s cm, apsolutni iznos otpadaka drvne mase, koji nastaju kod ljuštenja radi zakrivljenosti trupca možemo ovako izraziti: AV=is!..l M_ lirZirioL . l [m3] JlJL (2 d s — sJ) [m3] (8) 4 4 = 4 Kad nam je poznat apsolutni iznos otpadaka možemo doći -do relativnog odnosa ako stavimo u omjer apsolutni iznos otpadaka prema drvnoj masi trupca i pomnožimo sa 100, — Postotak otpadaka iznosi: — (2ds —sJ) 100 = 100 — - (2 — \ , «tavimo ,, «1 d \ d / d d -4 pa dobivamo postotak otpadaka = 100 8 (2 — 8) . . .... . (9) Postotak otpadaka ovisi o odnosu — , a potpuno je neovisan o dužini d trupca. Kako u našem slučaju s može primiti vrijednost 1 do 4 cm, a d . V 130 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 25 <-- 25 --> PDF |
od 30 do 100 cm, to će 8 biti najmanji kod najmanjeg s j najvećeg d, a najveći u obratnom slučaju 1 = 0,01 0,133 100 30 Prema tome postotak otpadaka će iznositi od 2 do 25% od drvne masa trupca. Ako uzmemo nekoliko vrijednosti za 8 i izračunamo postotke otpadaka po formuli (9) dobivamo: 8 = 0,01 0,02 0,03 0,04 0,05 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,11 0,12 °!o= 2 4 6 8 10 12 14 15 17 19 21 23 Ovi podaci prikazani su grafički na si. 5. Za sve slučajeve kad s ima vrijednost od 1 do 4 cm, a d od 30 do 100 cm, može se postotak otpadaka očitati izravno sa slike. "I 1 1 \ I ! / M 1 1 1 \-7t „ 1—~rS—_ I -T-7^f——.— I L I LÜ L Q,0i 0,0* Q06 0,0i 0,10 0,U SI. 5 — Postoci otpadaka kod zakrivljenih trupaca Na osnovu formule za apsolutni iznos otpadaka sastavljena je tablica br. 2. Dužina trupaca je stalna i iznosi 230 cm. Tablica br. 2 Trupci 230 cm 1 Visina luka2 zakrivljenosti . 1 3 u cm 4 promjer masa C> t p a d a k cm m3 m3 % ms " % m3 % m3 % 30 0463 0,011 7 0,021 13 0,031 19 0,041 25 40 0,289 0,014 5 0,028 10 0,042 15 0,055 19 50 0,452 0,018 4 0,035 8 0,053 12 0,069 15 60 0,650 0,022 3 0.043 7 0,063 10 0,084 13 70 0,885 0,025 3 0,050 6 0,076 9 0,098 ´ 11 80 1,156 0,029 3 0,057 5 0,085 7 0,1,13 10 90 100 1,463 1,806 0,032 0,036 2 2 0,064 0,072 4 4 0,096 0,107 7 6 0,127 0.L42 9 8 131 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Povećanju zakrivljenosti za 1 cm visine luka odgovara povećanje postotka otpadaka kod najtanjih trupaca (30 cm) 6°loi, kod srednje debelih (50 cm) 4% i kod najdebljih (100 cm) 2%. Utjecaj kvrga na iskorišćenje trupca kod Ijuštenja Kvrge se utežu na drugi način nego okolni furnir, a to se vrlo neugodno osjeća na dovršenom predmetu. Može se dogoditi da kvrga i ispadne iz furnira, radi toga se ona mora ili zakrpati ili izrezati iz furnira. Krpanje se vrši Reimann-ovim strojem, koji automatski izbija kvrgu i na njeno mjesto umeće komadić furnira pravilnih vlakanaca. Izrezivanje kvrga mokrim škarama nanosi otpatke u dva pravca i to otpada pruga furnira širine kvrge, zbog čega se dobiva uski furnir, koji se mora obrezivati prije sastavljanja, To je opet skopčano s otpacima, osim ako je promjer trupca tako velik da se i nakon izrezivanja kvrge dobiva dovoljno širok furnir za cijele listove, što redovno nije slučaj. Da odgovorimo na pitanje: koliko drveta otpada zbog izrezivanja kvrge iz furnira, pretpostavimo da kvrga ide od srca trupca klinoliko prema periferiji. Promjer kvrge na periferiji trupca neka bude g cm, a na periferiji središnjeg valjka od 18 cm promjera neka bude gt cm. U tom slučaju može se zamisliti da zbog kvrge iz drvne mase trupca treba izrezati prema si. 6 drvnu masu koja odgovara dijelu isječka ABCD, gdje je CD = g cm, SI. 6 SI. 7 AB gi cm. Otpada šrafirana površina umnožena s dužinom trupca. Otpadak iznosi isječak OCD´lm3 manje isječak OAB´l m3. Površina isječka °´18 gls OCD iznosi -^~m\ a isječka OAB hzl-rf = m. Površina koja 4 4 4 otpada iznosi —- (g d — 0,18 gO m3 4 132 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 27 <-- 27 --> PDF |
a volumen A V = (g d — 0,18 g,) [ms] (10) 4 U ovu formulu treba uvrstiti gt iz izraza gi 180° gdje je 0° središnji kut, (a rt -—) , koji se dobiva iz izraza P" — —— \ 2 I r -« Na pr. koja drvna masa otpada, ako je: promjer kvrge na površini trupca g = 10 cm, dužina trupca / = 230 cm, promjer trupca d — 40 cm, promjer središnjeg valjka di — 18 cm. 180° 10 90" Središnji kut ß" 20* 90 9*. To uvrstimo u formulu za gi pa dobivamo gj = 4,5 cm. 180 Uvrstimo vrijednosti u formulu (10) pa dobivamo h A V = — (g d — 0,18 gx) [m3] = 0,018 [m8] 4 Na taj način su izračunati otpaci u tablici br. 3 za razne promjere trupaca dužine / = 230 cm, za kvrge koje na površini trupca imaju promjere g = 2,5 cm, ... . 5 cm 10 cm. Kvrge ispod 2,5 cm promjera ne uzimamo u obzir, jer se one razrezuju kroz sredinu, tako da polovica otpadne na jedan, a polovica na drugi komad furnira, što i onako otpada u toku daljnje prerade. Zdrave kvrge ispod 2,5 cm promjera se i toleriraju kod gotovih ploča izvjesne kvalitete. Tablica br. 3 Promjer kvrge na površini trupca Tri pc 2,5 cm 5 cm 10 cm promjer masa Otpadak cm m» m* % ms % m´ % 30 0^163 0,003 1,8 0,006 3,7 0,011 6,7 40 0,289 0,005 1.7 0,009 3,1 0,018 6,2 50 0,452 0,006 1,2 0,013 2,6 0,025 5,5 60 0,650 0,008 1,2 0,016 2,5 0,031 4,8 70 t 0,885 0,009 1,0 0,019 , 2,1 0,038 4,3 80 1.156 . 0,011 1.0 0,022 1,9 0,044 3,8 90 1,463 0,012 0,8 0,025 1,7 0,050 3.4 100 1,806 0,014 0,8 0,028 1,6 0,056 3,1 133 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Iz tablice br. 3 vidi se da: dvostruko većem promjeru kvrge odgovara dvostruki apsolutni iznos otpadaka kod istog promjera trupca. — Pomoću apsolutnog iznosa otpadaka može se doći do formule za postotak otpadaka -^-(2-d-g.di) 4 i. gidt 100 = 100 « d d"x JL gd5 iz omjera gx : g = dt : d imamo gj = , kad to uvrstimo za gi g dobivamo postotak otpadaka 100 d 1 d (ii) Postotak otpadataka ovisi o promjeru kvrge, promjeru trupca i promjeru središnjeg valjka. Kod stalnog promjera središnjeg valjka, on će biti najveći kad je promjer kvrge g najveći, a kad je promjer trupca d najmanji, dok će biti najmanji u obratnom slučaju. Po spomenutom Privremenom propisu dopušta se za tOjpuuU/inu: »kod trupaca preko 2 HI duljine na svakom daljnjem tekućem metru po jedna zdrava, glatko otesana grana 10 cm promjera uz bonifikaciju u duljini od 5 do 10 cm za svaku granu.« To znači da se kod trupaca dužine 230 cm, promjera 50 cm za granu promjera 10 cm bonificira 0,02!) do 0,039 r»3. Izrezivanjem te grane iz furnira otpada 0,013 do 0,025 ms drvne mase. Računski je to u redu, ali tvornica nije u mogućnost; da tu bonifikaciju iskoristi, jer je vezana na osnovne dužne, pa prema tome bonif´kacija u dužini nema realnog smisla kod trupaca za Ijuštenje. Utjecaj unutarnjih pogrešaka Povećanje središnjeg valjka uvjetuju unutarnje pogreške kao: okružljivost, paljivost, prešlost, trulež i t. d. U ovom slučaju otpadak predstavlja volumen središnjeg valjka. Apsolutni iznos otpadaka povećava se sa kvadratom promjera središnjeg valjka. Utjecaj eliptičnosti poprečnog presjeka trupca na iskorišćenje kod Iju stenja Drvna masa trupaca s eliptičnim poprečnim presjekom ustanovljuje se tako da se za promjer uzima aritmetička sredina najvećeg-i najmanjeg promjera. Ovdje ćemo promatrati utjecaj eliptičnosti poprečnog presjeka trupca uzevši u obzir faktičnu drvnu masu eliptičnog ttupca koja se dobije množenjem površine elipse s dužinom trupca, .da dobijemo što točnije utjecaj razlike promjera na otpadak. Kad bi uzeli aritmetičku sredinu najvećeg i najmanjeg promjera učinili bi malu pozitivnu pogrešku12, jer trupci redovno nisu odviše eliptični. 12 Ugrenović , Tehnika trgovine drvetom III, str. 119. 134 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 29 <-- 29 --> PDF |
I rt \ Neka bude na si. 7 OB = m = — mala polu os elipse, a OA = n= — 2 .2 velika polu os elipse, gdje je A razlika unakrsnih promjera, odnosno razlika osi elipse. Površina elipse iznosi: o * d d + A d2+,dA P «= m. n x = — T TT = x (12) 2 2 4 a volumen trupca kojemu je poprečni presjek u sredini dužine elipsa1* .. „ 1 d1«.. 1 . d.4i.l\. „ V, d2 ´+ dA , ," / d**-l , d.Äx.l 4 Razlika promjera prouzrokuje otpadak drveta kod ljuštenja: Air ir ir <*2 * 1 , d-A*.l d2 w 1 d-A , -, ´ AV = V1-V = __ + j 4 -xl[mj (13] 4 4 . , Pomoću apsolutnog iznosa ptpadaka može se ustanoviti relativni odnos za d A 4 A postotak otpadaka = 100 = -----100 (14) ,» ti d , Postotak otpadaka upravno je proporcionalan s razlikom unakrsnih promjera trupca eliptičnog poprečnog presjeka, odnosno s razlikom između velike i male osi elipse, a obratno proporcionalan s promjerom trupca. Uzmimo da se razlika unakrsnih promjera eliptičnih trupaca kreće od 1 do 10 cm, a promjeri trupaca od 30 do 100 cm. Postotak će biti najmanji kad je A najmanji, a d najveći, u obratnom slučaju postotak će biti najveći. V Amin 1 Amax 10 100 = 1% pnmx = = . 100 = 33% dmax 100 dmin 30 U tablici br. 4 izračunati su apsolutni i relativni iznosi otpadaka-za razne promjere i razlike od 1 do 10 cm. Kod razlike promjera 10 cm otpadak iznosi kod najtanjih trupaca Vs, kod srednje debelih V-„ a kod najdebljih 710 drvne mase trupca. , Kod trupaca 100 cm srednjeg promjera koliko cm iznosi razlika promjera toliko postotaka iznosi otpadak. Postotak otpadaka povećava se linearno s povećanjem razlike promjera (kad je manji promjer konstantan), 13 Za iskorišćenje je doduše mjerodavan poprečni presjek na tanjem kraju trupca, ali kako se radi o relativno kratkoj dužini trupca, uz´mamo, radi komparacije, poprečni presjek u sredini dužine trupca, 135 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Tablica br. 4 Razlika srednjih promjera trupaca (A) 30 cm Promjeri i drvna masa trupaca 0,163 m» |...,* 50 cm 0,452 m» Otpada k 100 cm 1,806 m« cm m3 % 1 m» % „ m´ % 1 0,005 3 0,009 2 0,018 1 2 0,01,1 7 0,018 4 0,036 2 3 0,016 10 0,027 6 0,054 3 4 0,022 14 0,036 8 0,072 4 ´ 5 0,027 17 0,045 10 0,090 5 6 0,032 20 0,054 12 0,108 6 7 0,038 23 0,063 14 0,126 7 8 0,043 26 0,072 16 0,144 8 9 0,049 30 0,081 18 0,163 9 10 0,054 33 0,090 20 0.181 10 Utjecaj ekscentričnog namještanja trupca u Ijuštilici Ako se trupac promjera d namjesti ekscentrično u Ijuštilici za c cm, masa (A V) ekscentrično ljuštenog furnira može se ustanoviti na ovaj način: J2 1 volumen4rupca promjera d, dužine / iznosi Vj = —-~— [m´J volumen valjka polumjera c, dužine / iznosi V, = I—-— ´"1 [«* *] AV^Vi — V2 = *l(d.e — eJ)[m8] (15) 1 w ´ i Ü 05 Ü, M o. is a o *Y ä BT*/ SI. 8 — Ekscentrično namješten SI.´9 trupac u Ijuštilici /36 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 31 <-- 31 --> PDF |
postotak ekscentrično ljuštenog furnira iznosi: p. » JL.1 (dlz^). . 100 - 400 fl-JS: -iL ,.1 l<* * ´ -4 d ako stavimo da je — = 0 izlazi pe = 400 9(1 — Q] (16) e Postotak ekscentrično ljuštenog furnira ovisi o odnosu — , a neovisan d je od dužine trupca. Uzmimo da se e kreće u granicama od 1 do 10 cm, a d od 30 do 100 cm, to će vrijednost izraza biti najmanja kod najmanjeg e i najvećeg d, a najveća u obratnom slučaju Pm-in = Jftü. = _JL_ . 0f01 „,„„ . "! = J9_ = 0,33 dmax IOC dmia 30 Kad te vrijednosti uvrstimo u formulu za postotni odnos dobivamo Pmin~4»/o, p max~88% Postotak se, kako vidimo, kreće u jako širokim granicama. Uzmimo nekoliko vrijednosti sa Q, pa izračunani postotak Q = 0,01 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 pe= 4 19 36 51 64 75 84 nanesimo grafički na si. 9, onda se sa te slike može očitati postotak za sve slučajeve. Da se izbjegne ekscentrično ljuštenje, treba središte trupca jasno obilježiti (pomoću šablone ili na koji drugi način14) da se izbjegne namještanje otprilike. Obrezivanje furnira mokrim škarama. SirovL furnir dolazi s ljuštiliče na mokre škare, koje su dobile ime po tom što obraduju mokri furnir. Ovim škarama se izrezuju furniri na potrebne veličine listova i tom prilikom se iz furnira izrezuju pogreške drveta (kvrge, raspukline, pirava ili natrula mjesta i t. d.) kao i pogreške od Ijuštenja, Prvenstveno se nastoji dobiti cijele i polovične listove, a kad to nije moguće izrezuju se komadni furniri u širinama koje se mogu dobiti, ali od 14 cm na više. Otpadak na mokrim škarama nije moguće računom utvrditi, jer ovisi o greškama drveta i kvaliteti rada ljuštiliče. Uzima se po iskustvu da na mokrim škarama otpada oko 10% od drvne mase trupca. Sušenje furnira. Utezanje furnira kod sušenja, ovisi u prvom redu o vrsti drveta. Utvrđeno je da se bukovina uteže u tangencijalnom smjeru u Krotov, Fanernoe prodzvodstvo, Leningrad, 1947, str. 269, 137 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 32 <-- 32 --> PDF |
od 9 do 12°/o (po širini ljuštenog furnira). Prosječno se uzima 10°lo, što u odnosu na drvnu masu trupca iznosi oko 6% (vidi obračun otpadaka). Utezanje furnira kod sušenja po debljini i dužini nema praktičnog značenja. Obrezivanje suhog furnira. Furnir se može obvezivati: kružnom pilom, glodalom, kombinacijom kružne pile i glodala, paketnim škarama ili škarama sa zrcalom (koje izrađuje firma Georg Fischer). Veličina otpadaka ovisi i o stroju kojim se radi. Jedan dio furnira po izlasku iz sušionice obrezuje se suhim škarama i jednim od gore spomenutih strojeva i to polovični listovi samo s jedne, a komadni furniri s obe strane. Obrezivanjem otpada prosječno oko 4% što se može i računom utvrditi, kao što je učinjeno naprijed u obračunu otpadaka. Prešanje ploča. Na prešama se gubi izvjestan postotak drvne mase zbog velikog pritiska kojemu su izvrgnute ploče za vrijeme lijepljenja. Debljina gotovih ploča podrazumijeva se cea t. j. tolerira se izvjestan manjak ili višak debljine, koji je određen u prijedlogu Jugoslavenskog standarda za vezano drvo sa * 0,5 mm. Radi toga gubitak drvne mase na prešama ne uzimamo u obzir, jer je on kompenziran ovom tolerancijom koja je gotovo u svim zemljama uobičajena. Obrezivanje ploča. Otpaci koji nastaju obrezivanjem ploča na kružnim pilama mogu se računom utvrditi uspoređivanjem drvne mase neobrezanih i obrezanih ploča, a prosječno iznosi oko 4%. Brušenje ploča. Brušenjem ili, struganjem s obe strane smanjuje se debljina ploča oko 0,5 mm što predstavlja otpadak od 5%. Rekapitulacija Otpaci bukovih trupaca za Ijuštenje po fazama rada (radnim strojevima) iznose prosječno: j,, na ljuštilici od 8 do 50°/o fvidi tablicu br. i) . ´. . . i 29% ,, mokrim škarama 10% „ sušionici furnira , . . . ,, 6% . ,, strojevima za obrezivanje furnira 4% „ kružnim pilama 4% ,, brusilicama ili strojevima za struganje 5% Prosječno otpada . . 58% Iskorišćava se . . . . . 42% Postotak iskorišćenja kreće se u praksi od 38 do 42%, prosječno se uzima 40%. Prema podacima bivše tvornice Ukod15 postotak iskorišćenja bukovih trupaca za Ijuštenje iznosio je (u odnosu na drvnu masu trupaca bez kore): 1936 g.-41,300/o, 1937 g. 39,75°/o, 1938 g. 41,19%, 1939 g. 40,00%, 1940 g. 41,74%. U tih 5 godina najveća drvna masa bukovine prerađena je 1940 god., kada je prerađeno 8.382,15, ms 11 Ukod, Stat´stike i kalkulacije za fabrlkacionu periodu od 1. I. do 31. XII. 1940, 138 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Kod drugih vrsta drveta koje dolaze u obz´r za lljuštenje postižu se (po podacima S, Margana ) ovi postoci iskorišćenja: topolovina 38 do 42%, brezovma i johov´oa 28 do 32%, ilipovina, borovina i trešnjevina 40 do 42%, javorovina 42 do 44°/o, jelovina smrekovina 40 do> 50%. U obračunu otpadaka ustanovljeni su računski otpaci bukovog trupca za Ijuštenje po strojevima odnosno po fazama rada u odnosu na drvnu masu trupca. Masa Obračun otpadaka, po /fazama rada u odnosu na drvnu masu bez Otpaci trupaca bez kore m> m8 /. Ljušti se bukov trupac dužine 2,3 m, srednjeg promjera s korom 45 cm, drvne mase 0,366 mJ odbiv TI« na kor (0,026 m´) 0,340 L j u š t i 1 i e a. Koranjem i okruživanjem otpada oko 4 em srednjeg promjera trupca, (0,366 m* — 0,304 ms " 0,062 odbiv 4, Obrezivanjem furnira za 3 cm otpada: „ 0,41» X 3,14 0,18´ X 3,14 0,03 — — 0,03 — 0,003 m» 4 4 0,098 23,3 Mokr e škare . Na mokrim škarama otpada po iskustvu 10Vi 0,034 10,0 Sušionica . Od raspoloživih 0,208 m* usuši se oko 10*/» 0,021 6,2 Glodalice i suhe škare. Od preostalih 0,187 m1 suhog i furnira otpada oko: 60"/i na komadni furnir poprečne širine 20 cm 0,112 m´ 30% na cijele listove koje ne treba obrezivati . . 0,056 m» 0,112 m1 furnira daje 164 kom. furnira 2,27 m . 0,2 m . 0,0015 m 0,019 m! furnira daje 8 kom. furnira 2,27 m . 0,63 m . 0,0015 m Od uskog komadnog, furnira otpada sa svake strane oko 10 mm u širini, a kod polovičnih listova samo s jedne strane, otpaci iznose: 164 kom. X 0,02 m, X 2,27 mX; 0,0015 m ... . 0,0112 m« 8 kom. X 0.01 m X 2,27 m X 0,0015 m ... . 0,0003 m1 0,018 3.» Kružne pile. Neobrezana ploča 4.5. mm 2,27 m-X 1,27 m X 0,0045 m -*L 0,012973 m» Obrezana plača 4,5 mm 2,20 m X 1,22 m XI0,0045 m -0,012078 m> Otpadak po jednoj ploči .. . —0,000895 m* Od 0,174 m« furnira može se izraditi 13 kom. ploča 2,27 X 1,27 m debljine 4,5 mm 0,012 3.5 Brusilice. Nebrušena ploča 4,5 mm deb. 2,20 m X 1,22 m X 0,0045 m —0,012078 m» Brušena ploča 4 mm deb. 2,20 m X 1,22nu X 0,004 m =´0,010736 m" Otpadak po jednoi ploči .. . -0,001342 m« 0,018 5,1 0,195 0,195 ´ 5T.S 0,145 42.T 139 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 34 <-- 34 --> PDF |
OTPACI PO VRSTI I KOLIČINI I NJIHOVA UPOTREBA Kad razvrstamo otpatke drveta za naprijed navedeni primjer po strojevima na kojima otpadaju po vrsti i količini dobivamo: kod 1 j u š t i 1 i c e, uski furnir od okruživanja 0,036 m3 ili 10,66/g uske trake furnira od obrezivanja 0,003 m* „ 0,9°/« središnji valjak .*.:´..´ ´ 0,069 nv» „ 17,4rVo kod mokri h škara , uske trake s´rovog furnira 0,034 m* „ 10,0°/o kod sušionice, utezanje kod sušenja 0,021 m* „ 6,2% kod strojeva za obrezivanj e16, uske trake furnira 0,004 m* „ 1,2°/« trešće od furnirai 0.008 ms „ 2,3°/» kod kružni h pila , uske trake- šperovanog drveta 0,Ö1´1 ~ms ,, 3,2°/o p ljevina 0,0011 m9 „ 0,3»/. kod brusilica, drvno brašno (2/s) 0,012 ms „ 3,5Vo . strugotine (Vs) .. , 0,006 m* „ 1,7»/» Ukupno 0,195 m3 ili 57,3% Odbiv gubitak usušenja 0,021 ma „ 62*/o Raspoloživi otpaci 0,174 m3 ili 51,1 % Ia ovog pregleda dobivamo otpatke po vrsti: mokri i suhi furnir , 0,077 m" ili 22,7% središnji valjak ". 0,059 m» „ 117,4*/» trešće od furnira 0,008 m» „ 2,3°/o trake šperovanog drveta O.Ollll m* „ 3,2*/» piljevina i drvno brašno > „ 0,013 m* „ S^/o strugotine 0,006 m´ „ 1,7*/« Ukupno 0,174 ms ili 51,1% Ovim otpac´ma treba dodati i koru, koja iznos´ 6 do 9%17 drvne mase trupca * korom mjereno. Otprilike jedna trećina središnjih valjaka pili se u daske i upotrebljava se za izradu i popravak sredstava unutarnjeg transporta u tvornici šperovanog drveta i za pakovanje gotove robe. Neke tvornice jedan dio središnjih valjaka skraćuju i dalje Ijušte, Ostali otpaci se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo za proizvodnju električne energije ili pare. Općenito se može reći da od drvne mase bukovih trupaca za Ijuštenje otpada na: šperploče , , , . .. , 40°/« materijal za pakovanje i unutarnji transport 4°!« ogrjevno drvo , -, . . ,´. , , , , , , 50% usušenje , . . . - 6°!» 18 Na kružnim pilama, paketnm i suhim škarama, kao i na škarama sa zrcalom, uzeto da otpada Vi, a na glodalicama z/s količ´ne koja otpada na strojevima za obrezivanj e, " Ufrtnović, Tehnologija drveta, 1950, str. 412. 140 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 35 <-- 35 --> PDF |
r Nastaje pitanje kako da se bolje iskoriste otpaci u proizvodnji šperploča. Odresci trupaca (ukoliko ih ima) mogli bi se koristiti za proizvodnju parketa. Središnji valjci mogli bi se upotrijebiti za proizvodnju držaka za metle (po prijedlogu Slovenije) ili za sitnu galanterijsku robu. Furnir, koji otpada u proizvodnji mogao bi se koristiti kao materijal za pakovanje, a jedan dio i za proizvodnju košara. Strugotine su vrlo dobar materijal za pakovanje naročito staklenine. Nadalje postoji mogućnost da se svi otpaci osim kore, piljevine i drvne prašine upotrijebe za proizvodnju lesonit ploča, a za pogonsko gorivo da se upotrijebi ugalj. ZAKLJUČAK Postotak iskorišćenja pravnih bukovih trupaca za ljuštenje pravilnog poprečnog presjeka iznosi od 38 do 42°/o, prosječno 40%. Jednostrana zakrivljenost trupca u luku kružnice, osnovnih tvorničkih dužina (130, 210 i 230 cm), visine luka do uključivo 4 cm smanjuje postotak iskorišćenja za 2 do 25%. drvne mase trupca bez kore. Izrezivanjem kvrge promjera od 2,5 do 10 cm otpada od 0,8 do 7% drvne mase trupca bez kore. Dvostrukom povećanju promjera kvrge odgovara dvostruko povećanje otpadaka. Unutarnje pogreške u zoni srca trupca kao: okružljivost, paljivost, prešlost, trulež i t, d. uvjetuju povećanje promjera središnjeg valjka, a time i povećanje otpadaka. Otpaci se u tom slučaju povećavaju razmjerno kvadratu promjera središnjeg valjka .Promjer središnjeg valjka kod trupaca zdravih u zoni srca iznosi obično 18 cm. Razlika od 1 do 10 cm najvećeg i najmanjeg unakrsnog promjera trupca eliptičnog poprečnog presjeka daje od 1 do 33% ekscentrično ljuštenog furnira. Postotak drvne mase ekscentrično ljuštenog furnira upravno je proporcionalan s razlikom između najvećeg i najmanjeg unakrsnog promjera, obratno je proporcionalan veličini promjera, a nezavisan je od dužine trupca. Kad razlika unakrsnih promjera iznosi 10 cm, drvna masa ekscentrično ljuštenog furnira iznosi: kod trupaca srednjeg promjera 30 cm V», kod trupaca srednjeg promjera 50 cm Vs, a kod trupaca srednjeg promjera 100 cm Vio drvne mase trupca bez kore. Ako se trupac namjesti ekscentrično u ljuštilici za 1 do 10 cm, dobiva se od 4 do 88% ekscentrično ljuštenog furnira. Postotak drvne mase ekscentrično ljuštenog furnira upravno je proporcionalan veličini ekscentričnosti, obratno je proporcionalan veličini promjera trupca, a nezavisan je od dužine trupca. Ekscentrično ljušteni furnir može se djelomično upotrijebiti. Ekscentrično namještanje trupca u ljuštilici može se ukloniti označivanjem središta na čelima trupca prije Ijuštenja. Od drvne mase bukovih trupaca za ljuštenje otpada prosječno na šperploče 40%, na materijal za pakovanje i održavanje sredstava unutarnjeg transporta 4%, na ogrjevno drvo 50% i na usušenje 6%. Jedan dio otpadaka mogao bi sa upotrijebiti za proizvodnju: parketa, sitne galanterijske robe, za pakovanje i za izradu košara. Druga je mogućnost, da se otpaci upotrijebe za proizvodnju lesonit ploča, a za pogonsko gorivo da se upotrijebi ugalj. 141 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 36 <-- 36 --> PDF |
THE YIELD OF BEECHWOOD ROTARY LOGS The author discusses albout the yield of beechwood rotary logs in production of plywood. The yield of beechwood rotary logs s 38 do 42%, average 40%. The wastes average: on the rotary lathe 29%, clipper 10%, roller veneer dryer 6%, sizing clipper 4%, circular saws 4°/o, 3-drum sander 5%. The wastes are of these sorts: wet and dry veneer 22,7%, central cylinders 17,4%, small pieces of the veneer 2,3%, narrow pieces of the plywood 3,2%, woodflour and saw-dust 3,8%, scarping 1,7%, the loss of the drying veneers 6,2%, All this percentage are from the volume of the log without the bark. The author discusses the influence of curvature of log, excis´on of the knots, defects inside the log, elliptical cross cut and eccentricity position of the log im the rotary lathe and gives the formulas, for yield and wastes. If the length of logs is 230 cm, diameter 30 100 cm and if ´t is curved from 1 to 4 cm in height from the arch, the wastes are´ from \2 100 cm, the percentage of wastes is from 0,8 to 7%.. It the difference between diameters of the logs is from 1 to 10 cm, when they have the lenght 230 cm and diameters from-30 to 100 cm the percentage of eccentric veneer is from il to 33%. . The eccentricity of the log in the rotary lathe diminishes the yield in greater quantity, but eccentricity can be removed with attentive woric. The author discusses about the use of the wastes. .... ....... .... (.......) : ............. ........... . ...... ........... ...... ....... ........... .......... . ......... ....... ........^.. y HP ....... ... ..... je ..... .. (.... ..... ........, .... .. ........ ..... ........ ............, .........., .............´ . ...... ......> ...., TaKio . .. ........ ..^....... ..../..... ..:.....; ..» ... ..., ... ce .. .... .. .... ..........: .... .... [.^....... .... ... ... ..... y ...... »...... ..........5 .... ............ .... ........« .. .. ....... .... ........... .6.1.......1.. ....... 1938—1940 .... »a »......... ...... ....... . ...... ......, ... ....... ......—.......—......« (.. ......). ......... ...... .... .... ..........., ........... . ..- Maipa, ..... je ma .... ......... Ha ...... ....... ...........1: ............ ......., ..... ......., ...... ......., ...... ...... . .... ........ .., a ..... <. ........ ...1.......... ......... .... ............ .. ..... .......... ............ ......, .............» .....© ..... da ......... ... 8000 ....... je ..... .. ..... ...!.1.... .. .... .. ...... ............. .........., .......... ...... ............. . «.......» .......... ......... ........ ....... ´ .........« ..... y ........ .. ......... .......... y ...... ........... je ... ........... ... ............ ..... ... ..... .......... . ..... ........... . .... «. ........... . ......... ......... . ........... .... fteceua 1947 .... oôadjesHO je . ........ 2/. ........ ... ce ...... ... ....... .... 1948 .... 142 |