DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Ove katkad primijenjuju kao kose. te time dobivaju uvid u habitus i razgranatost
pajedinih vrsta. Na snimcima mjerila 1 ; 20.000 i sitnijima identifikacija
postaj© gotovo nemoguća.


Za potrebe idemitifikacije gospodarski važnijih vrsta drveća razdijeljene
su S. A. D. u regije. Za te pojedine regije i vrste drveća u njima dane
su upute za identifikaciju ne samo po tonovima boja i obliku krošanja nego
i po raznim kriterijima okoline (topografiija, režim voda, strmine, način
upotrebe okolnog zemljišta sjene stabala i t, d.).


Za O´dređdvanjc vrsta drveća glavne sastojine Kuizniecow* primijenjuje posrednu,
optičku, (točnije elektro-Oiptičku) metodu koristeći tkzv. m i k r of oto m e t a r (si,
2.) Ta metoda polazi od pretpostavke. ,da je način preslikavanja krošanja svojstven za
pojedinu vjist drveća. Likovi na negativu ili.diapozitivu sastoje iz grupa finih čestica
emulzije. Te grupe imaju manju ili veću gustoću, koja se može odrediti mikrofotometrom.
Žaruljica st (isl. 2.) odašilje snopove zraka svjetla preko negativa N na termoclemcnat
T. Izazvana struja u termoelementu sprovodi s.e do galvanometra G gdje
pokreće kazaljku k i^a kojoj je montirano zrcalo z. Svjetlo koje sa žaruljice so pada
na zrcalo z reflektiTa se na toifo-osjEtljivi sloj e, koji kontinoairano rotira zajedno
sa bubnjem B. Kazaljka k sa zrcalom z otklanja se za neki kut koji je ovisan o jakosti
struje, koju prima galvanometar, a ta je jakost primarno ovisna o gustoći čestica na
pojedinim mjestima negativa dakle o slici krošanja. Pfiležeći diagram (si. 2.) prikazuje
krivulje kakve je dobio Kužniecow za neke vrste drveća.


Određivanje sklopa pomoću snimaka iz zraka po dominantnim i
kodomintnim stablima u sastojim ne predstavlja naročite poteškoće,
Da se posao oko određivanja sklopa što više pojednostavni izdao je Central
States forest experi;ment station skalu uzoraka za razne stupnjeve
skloplieno´sti (70«/o do 100»/o, 40»/o do 70«/o, te lOo/o do 40»/o). Ova serija
uzoraka dana je u formi kvadrata, koji sadrže više ili manije porazbacanih
točkica već prema stupnju sklopljenosti. Uzorci sa više takvih točkica
reprezentiraju procentualno jači sklop. Uspoređivanjem uzoraka sa konkretnim
sastojinama određuje se sklop za svaki pojedini slučaj. Za određivanje
obraslosti izbrajanjem stabala izrađeni su na prozirnom papiru ili
celuloidu za razna mjerila snimaka gotovi uzorci u obliku krugova, koji
zahvaćaju površinu od 1/5 arka ili 1 arka (1 acre = 0,405 ha) unutar kojih
se izbrajaju stabla te iz tih podataka zaključuje na obrast* (obrast prema
broju stabala) čitave sastoijine. Određivanje sklopa prema spomenutim
uzorcima povoljno je onda, kad su sastoijine sTednjedobne, razmjerno guste,
Izbrajanje pak stabala na jedinici površine lakše će provesti na zrelim,
prezrelim ili rijetko obralim sastojinama.


Promjer krošnje. Za mjerenje promjera vidljivog dijela krošnje te
za dužine sjene pojedinih stabala izrađuje U, S, Forest Service na prozirnom
materijalu klinolike ramjemike za određena mjerila snimaka;
nažalost sve u inčima (1 inch = 2,54 cm).


* Vidi radnju Dr. Tadeusz-a Gieruszynski-a: »Zastosowanie fotogrametrii przy
urzadzaniu gospodarstw Iesnych«:,
197