DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Ove katkad primijenjuju kao kose. te time dobivaju uvid u habitus i razgranatost pajedinih vrsta. Na snimcima mjerila 1 ; 20.000 i sitnijima identifikacija postaj© gotovo nemoguća. Za potrebe idemitifikacije gospodarski važnijih vrsta drveća razdijeljene su S. A. D. u regije. Za te pojedine regije i vrste drveća u njima dane su upute za identifikaciju ne samo po tonovima boja i obliku krošanja nego i po raznim kriterijima okoline (topografiija, režim voda, strmine, način upotrebe okolnog zemljišta sjene stabala i t, d.). Za O´dređdvanjc vrsta drveća glavne sastojine Kuizniecow* primijenjuje posrednu, optičku, (točnije elektro-Oiptičku) metodu koristeći tkzv. m i k r of oto m e t a r (si, 2.) Ta metoda polazi od pretpostavke. ,da je način preslikavanja krošanja svojstven za pojedinu vjist drveća. Likovi na negativu ili.diapozitivu sastoje iz grupa finih čestica emulzije. Te grupe imaju manju ili veću gustoću, koja se može odrediti mikrofotometrom. Žaruljica st (isl. 2.) odašilje snopove zraka svjetla preko negativa N na termoclemcnat T. Izazvana struja u termoelementu sprovodi s.e do galvanometra G gdje pokreće kazaljku k i^a kojoj je montirano zrcalo z. Svjetlo koje sa žaruljice so pada na zrcalo z reflektiTa se na toifo-osjEtljivi sloj e, koji kontinoairano rotira zajedno sa bubnjem B. Kazaljka k sa zrcalom z otklanja se za neki kut koji je ovisan o jakosti struje, koju prima galvanometar, a ta je jakost primarno ovisna o gustoći čestica na pojedinim mjestima negativa dakle o slici krošanja. Pfiležeći diagram (si. 2.) prikazuje krivulje kakve je dobio Kužniecow za neke vrste drveća. Određivanje sklopa pomoću snimaka iz zraka po dominantnim i kodomintnim stablima u sastojim ne predstavlja naročite poteškoće, Da se posao oko određivanja sklopa što više pojednostavni izdao je Central States forest experi;ment station skalu uzoraka za razne stupnjeve skloplieno´sti (70«/o do 100»/o, 40»/o do 70«/o, te lOo/o do 40»/o). Ova serija uzoraka dana je u formi kvadrata, koji sadrže više ili manije porazbacanih točkica već prema stupnju sklopljenosti. Uzorci sa više takvih točkica reprezentiraju procentualno jači sklop. Uspoređivanjem uzoraka sa konkretnim sastojinama određuje se sklop za svaki pojedini slučaj. Za određivanje obraslosti izbrajanjem stabala izrađeni su na prozirnom papiru ili celuloidu za razna mjerila snimaka gotovi uzorci u obliku krugova, koji zahvaćaju površinu od 1/5 arka ili 1 arka (1 acre = 0,405 ha) unutar kojih se izbrajaju stabla te iz tih podataka zaključuje na obrast* (obrast prema broju stabala) čitave sastoijine. Određivanje sklopa prema spomenutim uzorcima povoljno je onda, kad su sastoijine sTednjedobne, razmjerno guste, Izbrajanje pak stabala na jedinici površine lakše će provesti na zrelim, prezrelim ili rijetko obralim sastojinama. Promjer krošnje. Za mjerenje promjera vidljivog dijela krošnje te za dužine sjene pojedinih stabala izrađuje U, S, Forest Service na prozirnom materijalu klinolike ramjemike za određena mjerila snimaka; nažalost sve u inčima (1 inch = 2,54 cm). * Vidi radnju Dr. Tadeusz-a Gieruszynski-a: »Zastosowanie fotogrametrii przy urzadzaniu gospodarstw Iesnych«:, 197 |