DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 21 <-- 21 --> PDF |
diiirnij oitkjloin optičke osi u momentui snimanja manji od 5S) tražene se površiine imiogu na pr .poimoću polarnog plairaitaiietra odirediti direktno ma ipojedinaičinim sniimciima. Svaiki stupainj niagilba optičke oisii fotakamare kod žairišne diuljtoe I = 21 om prouzroikuje piribliižnu pogrešk-u u mjerilu od I"/« ma ruboviJnm sniiimlka. Ova se pogreška simanjuje prema središtu snimka (odnosno nadiru snimka) gdje je = o. Kod većih neravnosti pomažemo se parovimo snimaka dakle optičkim modelom i kartiranjom t. j . prenosoirti iiiintija i točaka iz sitereopara na plan gdje se vrši oibračuni površina^ Kod kartirainja sastojiina može se koostiti geodetiski i negeodetski dio snimka. Tako izrađeni sastojinski planovi sadržavat će pored granica šumskog područja i pojedinih sastojina također i komunikacije, rijeke, granice vlasništva, podatke oi gospodarski važnim vrstama drveća, požarišta, napadnute sastojine, podatke o ostalim kulturama, reljef i slično. Dopunjavanje tako dobivenog plana terestričkim radovima bit će neminovno. Klasifikacija sastojina na snimcima iz zraka izvršit će se lakše u visinske nego li u debljinske razrede, budući da se promjer u prsnoj visini (ili srednjoj visini) može odrediti samo indirektno na bazi promjera krošnje ili visine stabala, ako je poznata korelacija ovih dendrometrijskih elemenata za pojedine vrste drveića u pojedinim područjima. Spurr u svojoj knjizi: »Aerial photographs in forestry« donosi službene istrukcije za opis sastojina na bazi snimaka iz zraka u pojedinim regijama S. A. D. Ti opisi pored glavnih vrsta drveća trebaju sadržavati visinske i dobne podatke, podatke o površini, o obrastu ili sklopu te u pojedinim slučajevima broj ostavljenih sjemenjaka po jedinici površine. Do spomenutih se podataka može doći fotogramctrijskim putem (starost terestričkim načinom). Ova instrukcija daje i minimalne površine sastojina koje dolaze u obzir za kartiranje. Odnos između promjera krošnje i prsnog promjera dao je na pr. Hugershoff za Pinus silvestris u Saskoj, Taj iznosi 1 : 16, Sa kojom srednjom pogreškom je određen taj odnos Hugerdshoff ne spominje. Ovo ne spominje ni Spurr u citiranoj knjizi, premda uzima da isti vrijedi i za većinu vrsta u S. A. D. (približno). Na bazi odnosa između promjera krošnje i prsnog promjera (D. B. H.) dani su u Spurrovoj knjizi za Coniferae grafikoni, na temelju ikojih se može odrediti k svakom promjeru krošnje promjer debla u prsnoj visini. Mnogo dublje shvatili su tu korelaciju prof. Tichy i njegovi saradnici.^) Oni traže korelaciju ne samo između prsnog promjera i promjera krošnje nego korelaciju između prsnog promjera s jedne, te srednje sastojinske visin«, sklopa, starosti i promjera krošnje s druge strane, dolazeći tako do vjerojatnijih rezultata. Drvna masa. Gotovo najteži dio šumarske fotogrametrije sastoji se u određivanju drvnih masa. Prema sadašnjem stanju stoje na raspoloženju samo indirektne metode t. j . ustanovljivanje drvne mase stabala ili sastojine ne na temielju direktno izmjerene itemeljnice nego na temelju onih elemenata koji se na snimcima iz zraka mogu izmjeriti, a to su visina, promjer krošnje za pojedina stabla, te osim toga površina sastojine odnosno broj stabala ako se radi o drvnoj maisi sastojine. Tako je na pr. prof, C h a p m a n izradio na temelju 249 poikusnih ploha tablice drvnih masa za sastojine Pinus Taeda na bazi totaln e ´) Ekr. .lan Halaj; Prispevok k odhadu drovnej limo(^´ s leteckej snii,mky, Brno 1949. 199 |