DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 5     <-- 5 -->        PDF

like 1 : 20.000. Kiao irusekticid sadrži 30% emajigaitXKra, koji je ntndiiferentan tj, nema
n´ikakovo djelorvainje niiiti na biljke niti´ nai ilnsekte, a omogućujie mješanje sa vodam
u svakom omjeru.


Unternstenhofer je utvrdio da lisne uši sa donje strane lista uginu, ako
se ovaj sa gornjie strane tretiinai sa 0/01% E-605. Ovo mije ibfto slučaj sa OoccineMidamia
i larvama Syrph´ida. On je izveo zalklj-učak da Paraitbion prodire u list i taiko lisne
uši dođu s njime u dodir svojim organima za sisanje;


Frohberge r (2) je proveo detaljne biološke pokuse i pored ostaloga utvrdio:
Parathiion konoentraciije 0,02% nema iiticaja na tkivo> biljaka i njihov rast. Koncentracija
liznad O.P/o izaziva na osjetljiiivim dijelovima oiiiljaka smođc mrlje i´ mjestimflčnio
spriječava rast, Preparalt prodire u list, no u kratko´m je vremenu u živom staniičjtu
iinaktiiivirain..


Parabtion holiandiske produkcije doliazi kan 2ff´/o uljana emulziija. Prema podacima,
s kojima raispoJažemo, njegovOi je djelovanje naročito brzo kod toplog vremena
(cea. 20´^C), dok miu je djelovanje kod hladnoga vremena polaganije. Un štenje štetnika
je pO´tpuno unutar 2—^3 sata, Kiiša znatno smianjuje dugotrajnost djclto´vanja preparata.
Za većinu dnsekata upotrebljava se u koncentraciji 0,Cl2i%, a kod naročito
otpom´lh (krvava, štiitasta uiš) i do 0,04%,


Parathion je otrova n za životinje i, ljude, i kod upotrebe mora se njime
oprezno poistupaiti, Djdluje kao dišni, želučani i konitaktmii o^trov. Ima također svojstvo
fungicida, U Austriji se, prema Schimitscheku upotrebljavao protiv gusjenica topolinog
gubara (StiJpnotia siaKcis L.) i kod suzbijanja pctkomjaka.


Pantakan. Pantakan je preparat na bazi DDT-a. Kod nas ga proizvodi tvornica
»Chromos« u Zagrebu i »Zorka« u Šabcu;,- U produkcijii dola´zi kao 5% Pantakan prah
ili 16,5´´/o uljiani trastvor sa ili bez emulgatora. DDT (Dikjordifenilltrikloretani) ima kemijsku
formulu C14H9CI5. To je bezibojna supstanca na običnoj temperaturii stabilna,
u vodi netopiva. Lako se topi u orgaoskiim spojevima: toluolu, kloro(form/u, acetonu,
alkoholu iitd. Brvffi ga je pronašao Nijemac Zecigler li874,, ali je sve do- 1934´. kaio-´insekticid
ostao nepoznait. U Italiji je pr\´i put upotreibljten g. 1939, protdv larva Tinaida,
Dermcstida, Antrn^iisa i dr. G. 1943., uveliko se upotrebljavao kod Amerikanaca
protiv komaraca, a maloi zaitim protiv štetnika razni´h kultura. Stada već možemo kazati,
da niiiti jedan insekticid niije našao tako široku priimjonu kaoi DDT. Unotrebljava
se u mnogim zemljama u poljoprivredi, šumarstvu, medic´ini i veterini. Kod nas se u
šumarstvu prvi: put upotrebiio 19417. proitiv gubarevi´h gusjenica na manjim površiniama,
Grod´ne 1949. ta jo površcina zino^iila oca 20.000 ba. Insekticid se unosio u mapadniite
površine avionima i upotrebljavao se u formi a e ros o li, Aerosoli su uljani rastvori
DDT-a, koji se ubrizgavaju u zato naročito preudešenu ispušnii cijev (Venturi cijev)
avionskog motosra, iz koje izlazi u obliku fine magle. Ta se magla sastoji od neobično
sitnih kapljica. Ulje se ispari i u zraku ostane neka vrst suspenzije sitnih čestica
DDT-a, koje se vromonom talože i padaju na određenu površinu. Naši kemičari zamijenili
su lako hlapljivo sa teško hlapljivim uljem. Time su htjeli postići, da se čestice
DDT-a brže talože i bolje prihvaćaju na lišće, DDT u formi aerosolf pokazao se
veoma efikasnim protiv mnogih insekata,


DDT je u prvom redu kontaktni otrov i spada među t. zv. selaktivne insekticide


tj. insektiidide koji djeluju samo na određenu grupu insekata, dok su za ostale (kao
,i zai žviotinje i ljude) neotrovni ili veoma mala štetnii. No´ DDT djeluje i kao želučani
otrov. O tome kako djeluje na insekte postoji više teorija, no do danas to nije potpuno
rašćišćeno. K o v a č e v i ć (3) smatra, da DDT djeluje preko okuismiih sensila
i da otapa lipoide odnosno lipopircteinie, koji pofcrivajai vanjski sloj kože čuvajučj je
od vanjsikib utjecaja. Tako DDT prodire kroz kožu i dolazi do živaca te uzrokuje
paralizu. Prema V u kas o vic u (i,l) čestice DDT-a dolaze u dodir sa čvirstim slojem
hitina i rastvarajiu se u liipoidima poviršinskog stoja kutikule i trovamje živaca
počinje od njihovih završetalka.


Velika prednost DDT-a u poredbi sa drugim insektima je u tome, što je ne


škodljiv za ljude i životinje. Postoji ipak nekolilko podataka, iz kojili se vidi da, su


pojedinci prema njemu osjetljivi. Kod avioakciije g. 11949, priimjetiii smo, da´ kod po


jedinaca (pilota) izaziva glavobolju i lakše probavne smetnje.


183