DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Materijal Za pokuse smo uzieii gubareva jajna legla iz šume »Čukor brdo« nedaleko Pakraca. Šuma »Cukor brdo« je bukova sastojjma, u kojoj smo 1950. ustanovili primarnu zarazu. Legla su bila normalne veličine. Broj jaja u leglu iznosio je prosječno 200, što znači da je usprkos normalne veličine jajnih legala taj broj bio manji nego što bi normalno trebao biti. Iz prosječno 99^/0 jaja izašle su gusjenice, kojih je zdravstveno stanje tokom cijelog pokusa bilo vrlo dobro. U V. razvojnom stadiju ustanovili smo nekoliko slučajeva poliedrije. Gusjenice, koje smo podlije dobili iz iste šume, zaostale su u razvoju i bile su u velikom broju tahinizirane, što u laboratorijskom uzgoju svakako nije bilo moguće. Tolkom cijeloga pokusa gusjenice simo hranili lišćem hrasta lužnjaka {Quercus pedunculata Ehrh). Gusjenice s^mo odgajali u zato posebno napravljenim insektarijima, kojima raspolaže Zavod za entomologiju. Oni se sastoje od drvenoga okvira sa stijenama od tanike žičane mrežei. Dno i poklopac također su od drva. Nastojali smo da hrana bude uvijek svježa, pa smo stoga hrastove grančice stavljali u bočice sa vodom, a svaki dan stavljali svježu hranu. Prostorije, u kojima smo uzgajali gusjenice, redovno smo zračili i polijevali, tako da je zračna vlaga bila na potrebnoj visini. Metodika Tehnika trovanja. Kaiko smo već sipomnenuli, Paraithioin smio upotrebljavali \i koncentracijama 0,025% i 0,05%. Pantakan koga smo upotrebljavali bio je produkcije g. 1949. Tvoirnica »Chromlos« u Zagrebu proiiizvela ga, j^e zia po´trebe šumairstva NR SloveMjie. To je bio neemiulgiflaini: ulja´nii naistvor DDT-a -koncentracijiC il6,5%. Naikon što smo ga zagrijali do eca M´C i dobro proimiućkali dodali smo 3% tvorničkog emulgatoira ,a zaitJm smo sa vodom napraviili 1% em´ulzijiu. Pantialkaini pnaiživO´ koinccn.triaoiije 5% Hlo je također pnoiduikciiija tvoimice »Chroimois«. Preparate smo priređivalii za, svalki pokus poisebno, osilm za I. i 11. staidiji, jer smio te poikuise postavilli isti dani. Kod (ispiitivaTija kontalkbnih otroi^a gusjenice su se dbJeno´ zapraišivale na posebno preuređenloij vagi, tako da je prah jedinoHično padao >na podlogu i gusjenice. U ovakovim slučajevima gusjenice isu se direktno zajprašivale određenom dozom, što je omogućilo ispitivainijie u ovom smjeru (određiivanje letalline doze). No kod tekućih sredstava nismo imali tehničkih mogućnosti da provedemo sličan postupak trovanja. Odlučili smo se stoga za uronjavanje grančica sa hnastovim lišćem u priređenu emulziju. Pustili simo da se ´Osuše, a onda smo palžljivO´ inia lišću ilji fciistom prenijeli gusjenice liz insektarija na zatrovanu hranu. Bočicu sa lišćem i .gusjenicaima stavili smo tada u stakleni cilindar. Ovim naičino-m postigli amo, ida j´e posutpaik za svaki isbađij mogao- biti proveden na jedniaiki način. Za, prskanje se niJsmo odkioiilli upria,ViO zbog toga, što se orno ne bi moiglo provesti jednolično, poigotovo me kod pokusa boje smo vrš´li lu raznim vremenskim razmaicima. Odabiranje gusjenica. Prigodom odatoliranjia guisjemica bilo je veoma važno, da one budu istog razvojnog stadija i da je po mogućnosti prošlo isto vrijeme od njihovog poiSljiednjeg presvlačenja. Odabiiranjie gusjenišca istoga stadija mije zadavalo naročitih poteškoća, ali zato nlije Mloi jediniositavno odlabrati guBJeniice listoga stadiiJB a koj´e su se presvukle isti´dan. Ovo- bSl se moiglo točnot pioistiiioii samOi onda, ako bi \lršiilii ilndividiualmi uzgoj´ gusjemica, što obzirom na velttlkiii broj gusjenica potrebnih za pokuse (prekO´ l´MO) niije bilo (moguće. Raizvojnli istaddj određivali smO´ prema veliičini čahure glave (Oranium), a između guBJoniica listoga stad^ija odabirali smo one, koje su . bile iste veličine. 184 |